U proizvodnji ekonomski važnih ratarskih i povrtnih kultura korovi predstavljaju ograničavajući čimbenik proizvodnje. Kod ovih usjeva prinos najčešće potpuno izostane ako se korovi ne suzbiju. Sažeto rečeno, prvi korak u suzbijanju korova je ispravna determinacija korova kao i poznavanje njihovih biološko-ekoloških značajki.
Zašto je važno je poznavati obilježja korova?
Već od početaka proizvodnje hrane prije više tisuća godina, povijesni članci i knjige ukazuju na važnost korova i potrebu njihovog suzbijanja. Pojava ovih u usjevu nepoželjnih biljnih vrsta povezana je s prelaskom čovjeka s nomadskog načina života na sustavno uzgajanje većeg broja biljaka iste vrste na jednom mjestu. Dugo vremena su korovi suzbijani ručno i mehanički. Od sredine 40-ih godina prošlog stoljeća agrokemijske kompanije komercijalizirale su nekoliko tisuća različitih herbicida. One su uspješno zamijenile mehaničke mjere suzbijanja i u biljnoj proizvodnji značajno umanjile utrošak ljudskog rada.
Mukotrpno ručno okopavanje korova tad je zamijenjeno primjenom herbicida čime je radnicima bilo omogućeno pronalazak boljeg (lakšeg) zaposlenja. Kao i kod uvođenja bilo koje nove tehnologije, zamjena ručnog kopanja korova herbicidima donijela je značajne sociološke promjene, ali i promjene u agrikulturi. Tako je primjena herbicida unaprijedila ekonomsku stranu suzbijanja korova, povećala profit, učinak suzbijanja korova, ali i značajno umanjila utrošak radne snage za suzbijanje korova.
Osim toga, herbicidima je bilo moguće suzbiti korove i u onim usjevima/nasadima gdje nije bilo moguće obaviti mehaničke mjere suzbijanja korova. Dodatno, primjena herbicida značajno je umanjila gubitke koje korovi uzrokuju u žetvi kao i u posliježetvenim troškovima dodatnog sušenja sjemena u zakorovljenim usjevima.
Glavna negativna strana primjene herbicida je njihova toksičnost i potencijalna opasnost za okoliš. Herbicidi, ovisno o pedo-klimatskim prilikama i njihovim fizikalno-kemijskim značajkama, mogu određeno vrijeme perzistirati u okolišu. Tako rezidue nekih herbicida u tlu mogu oštetiti kulture u plodoredu. Na taj način mogu značajno ograničiti sjetvu kultura koje slijede u plodoredu. Rezidue određenih zemljišnih herbicida mogu dospjeti u površinske i podzemne vode što predstavlja veliki ekotoksikološki problem. Učestala primjena herbicida dovodi i do pojave rezistentnih biotipova korova što danas predstavlja veliki problem u biljnoj proizvodnji.
Dodatno, učinak herbicida može biti nekonzistentan. Njihov učinak izravno ovisi o okolišnim čimbenicima, a tu interakciju herbicid-okoliš-biljka nije moguće uvijek predvidjeti. Stoga, unatoč značajnim prednostima herbicida, njihova uporaba mora biti racionalna i temeljena na principima integriranog suzbijanja korova.
Poznavanje specifičnih bioloških i ekoloških obilježja svake ekonomski važne korovne vrste osnova je integriranog pristupa suzbijanja korova. Ovaj pristup podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera. Pri tome se za jednak ekonomski učinak prednost daje ekološki i ekotoksikološki prihvatljivim mjerama. Uz navedeno, nova europska agrarna politika usmjerena je na značajnoj stimulaciji smanjenju unosa pesticida u okoliš i podizanju ekološke svijesti (Direktiva 2009/128/EZ i EU Zeleni plan). Stoga je za očuvanje prinosa i primjenu mjera suzbijanja korova potrebno šire znanje biologije i ekologije korova. U daljnjem tekstu osvrnut ćemo se na opis ekonomski značajnih korova jarih usjeva čija sjetva uskoro slijedi.
Pročitajte još:
Što kad se utvrdi rezistentnost korova?
izv. prof. dr. sc. Maja Šćepanović
dr. sc. Valentina Šoštarčić
Zavod za herbologiju
Agronomski fakultet u Zagrebu
