U proizvodnji ekonomski važnih ratarskih i povrtnih kultura korovi predstavljaju ograničavajući čimbenik proizvodnje. Kod ovih usjeva prinos najčešće potpuno izostane ako se korovi ne suzbiju. Sažeto rečeno, prvi korak u suzbijanju korova je ispravna determinacija korova kao i poznavanje njihovih biološko-ekoloških značajki.
Zašto je važno je poznavati obilježja korova?
Već od početaka proizvodnje hrane prije više tisuća godina, povijesni članci i knjige ukazuju na važnost korova i potrebu njihovog suzbijanja. Pojava ovih u usjevu nepoželjnih biljnih vrsta povezana je s prelaskom čovjeka s nomadskog načina života na sustavno uzgajanje većeg broja biljaka iste vrste na jednom mjestu. Dugo vremena su korovi suzbijani ručno i mehanički. Od sredine 40-ih godina prošlog stoljeća agrokemijske kompanije komercijalizirale su nekoliko tisuća različitih herbicida. One su uspješno zamijenile mehaničke mjere suzbijanja i u biljnoj proizvodnji značajno umanjile utrošak ljudskog rada.
Mukotrpno ručno okopavanje korova tad je zamijenjeno primjenom herbicida čime je radnicima bilo omogućeno pronalazak boljeg (lakšeg) zaposlenja. Kao i kod uvođenja bilo koje nove tehnologije, zamjena ručnog kopanja korova herbicidima donijela je značajne sociološke promjene, ali i promjene u agrikulturi. Tako je primjena herbicida unaprijedila ekonomsku stranu suzbijanja korova, povećala profit, učinak suzbijanja korova, ali i značajno umanjila utrošak radne snage za suzbijanje korova.
Osim toga, herbicidima je bilo moguće suzbiti korove i u onim usjevima/nasadima gdje nije bilo moguće obaviti mehaničke mjere suzbijanja korova. Dodatno, primjena herbicida značajno je umanjila gubitke koje korovi uzrokuju u žetvi kao i u posliježetvenim troškovima dodatnog sušenja sjemena u zakorovljenim usjevima.
Glavna negativna strana primjene herbicida je njihova toksičnost i potencijalna opasnost za okoliš. Herbicidi, ovisno o pedo-klimatskim prilikama i njihovim fizikalno-kemijskim značajkama, mogu određeno vrijeme perzistirati u okolišu. Tako rezidue nekih herbicida u tlu mogu oštetiti kulture u plodoredu. Na taj način mogu značajno ograničiti sjetvu kultura koje slijede u plodoredu. Rezidue određenih zemljišnih herbicida mogu dospjeti u površinske i podzemne vode što predstavlja veliki ekotoksikološki problem. Učestala primjena herbicida dovodi i do pojave rezistentnih biotipova korova što danas predstavlja veliki problem u biljnoj proizvodnji.
Dodatno, učinak herbicida može biti nekonzistentan. Njihov učinak izravno ovisi o okolišnim čimbenicima, a tu interakciju herbicid-okoliš-biljka nije moguće uvijek predvidjeti. Stoga, unatoč značajnim prednostima herbicida, njihova uporaba mora biti racionalna i temeljena na principima integriranog suzbijanja korova.
Poznavanje specifičnih bioloških i ekoloških obilježja svake ekonomski važne korovne vrste osnova je integriranog pristupa suzbijanja korova. Ovaj pristup podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera. Pri tome se za jednak ekonomski učinak prednost daje ekološki i ekotoksikološki prihvatljivim mjerama. Uz navedeno, nova europska agrarna politika usmjerena je na značajnoj stimulaciji smanjenju unosa pesticida u okoliš i podizanju ekološke svijesti (Direktiva 2009/128/EZ i EU Zeleni plan). Stoga je za očuvanje prinosa i primjenu mjera suzbijanja korova potrebno šire znanje biologije i ekologije korova. U daljnjem tekstu osvrnut ćemo se na opis ekonomski značajnih korova jarih usjeva čija sjetva uskoro slijedi.
Pročitajte još:
Što kad se utvrdi rezistentnost korova?
izv. prof. dr. sc. Maja Šćepanović
dr. sc. Valentina Šoštarčić
Zavod za herbologiju
Agronomski fakultet u Zagrebu
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
