Cvjetni štitasti moljac ili staklenički štitasti moljac (Trialeurodes vaporariorum (West.)) potječe iz Srednje i Južne Amerike, a danas je proširen po cijelom svijetu. U Hrvatskoj je štetnik mnogobrojnom kulturnom i divljem bilju, na polju i u zaštićenim prostorima.
U svijetu je zabilježeno 859 vrsta biljaka koje su domaćini ovog štetnika. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća u RH se bilježe značajne u proizvodnji sezonskih kultura, povrća i ukrasnog bilja u zaštićenim prostorima.
Ako se na vrijeme ne uoči i odmah ne suzbije tada štitasti moljac tijekom cijele vegetacije može predstavljati veliku opasnost za mnoge povrtnice. Tim više što se štitasti moljac teško suzbija, stoga se s pravom može reći da je štitasti moljac jedan od najopasnijih štetnika povrća koje se uzgaja u zaštićenim prostorima.
Izgledom je štitasti moljac mali, bijeli kukac dugačak do 2mm. Krila su mu u mirovanju položena tako da čine trokut. Prekrivena su bijelim voštanim prahom zbog čega se štitasti moljac još naziva i bijela mušica. Ličinka štitastog moljca je nepokretna, nema niti krila ni noge. Jaja su eliptičnog oblika, duga oko 0.2mm, a starenjem posmeđe. Nimfa (ličinka) ima plosnato tijelo i pokretan je samo prvi stadij. Zadnji nepomični stadij nimfe je kukuljica koja je karakterizirana dlakama.
10-12 generacija godišnje
Štitasti moljac iz godine u godinu postaje sve veći problem zbog stvaranja vrlo povoljnih uvjeta za uzgoj povrća u zatvorenim prostorima koji su idealni za razvoj štitastog moljca. Na temperaturi od 22 do 25°C razvojni ciklus štitastog moljca traje samo dvadesetak dana. Nekada i manje ovisno o povrću na kojem se hrani. Zahvaljujući brzom razvoju, štitasti moljac može imati 10 do 12 generacija godišnje. Zbog toga se tijekom cijele godine na napadnutim biljkama nalaze svi razvojni stadiji, jaja, ličinke, kukuljice i imago.
Kada dođe do masovne pojave, štitasti moljci u ljetnim mjesecima izlaze iz zaštičenih prostora te naseljavaju razne povrtnice koje se uzgajaju na otvorenom prostoru.
Štete na povrću i cvijeću
Štete uzrokuje odrasli oblik i ličinka hraneći se biljnim sokovima oduzimajući biljkama potrebne asimilate. Zbog toga one zaostaju u razvoju i daju manji urod. Štitasti moljac također izlučuje mnogo medne rose koja je pogodna podloga za razvoj gljiva čađavica koje se veoma brzo namnože i prekrivaju gotovo cijelu površinu napadnute biljke, negativno utječu na intenzitet fotosinteze, povećavaju adsorpciju topline što podiže temperaturu listova i zbog čega odumire lisno tkivo te dolazi do defolijacije, a plodovi prekriveni gljivom čađavicom nisu prikladni za tržište.
Suzbijanje
Za uspješno suzbijanje štitastog moljca od presudnog je značenja na vrijeme otkriti prisutnost štetnika u plasteniku. Prisutnost štetnika se najlakše utvrđuje pomoću žutih ljepljivih ploča. U plastenik se na više mjesta stavljaju takve ploče. Ploče se vješaju tako da su svojim donjim rubom u razini vrhova biljaka ili 5-10 cm iznad njih. Privučene žutom bojom moljci se lijepe na ploče pa je svakodnevnim pregledom ploča lako ustanoviti vrijeme pojave štetnika. Često je vješanjem većeg broja žutih ljepljivih ploča moguće pohvatati veliki broj moljaca, pa zaštita insekticidima može izostati.
No, kako se na biljkama istovremeno nalaze svi razvojni oblici štetnika, to nameće potrebu da su žute ljepljive ploče stalno prisutne u plasteniku i da se, kad se na njih nalijepi veliki broj moljaca, zamijene novim pločama. Kad je napad štitastog moljca suviše jak, neophodna je primjena insekticida. Za suzbijanje cvjetnog štitastog moljca u RH je registriran 31 insekticid (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb).
Kod tretiranja biljke je potrebno temeljito prskati (okupati), a tretiranja ponoviti nekoliko puta u razmaku od 4-5 dana kako se štetnik ne bi udomaćio u plasteniku. Kod česte primjene istog insekticida štitasti moljac veoma brzo postaje otporan na njegovo djelovanje. Stoga insekticide treba koristiti naizmjenično da bi se izbjeglo ili bar usporilo stvaranje otpornih jedinki.
Piše: Iris Habeković
Entomološka grupa
Zavod za poljoprivrednu zoologiju
Agronomski fakultet u Zagreb
) potječe iz Srednje i Južne Amerike, a danas je proširen po cijelom svijetu.){kind=link}