Napravite hotel za kukce kako biste osigurali skrovište za mnoštvo korisnih oprašivača. Hotel za kukce u vašem vrtu ili voćnjaku može biti i ukrasni element. U dobro izgrađenom hotelu mogu se smjestiti divlje pčele (solitarne), bumbari, pa i bubamare.

U prirodi postoji više vrsta divljih pčela, samo u Europi je poznato više od 500 vrsta. Divlje-solitarne pčele ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju maticu, niti radilice. Ne proizvode med, međutim one imaju svoju ulogu u oprašivanju i očuvanju biološke raznolikosti.

Odaberite odgovarajuće mjesto

Mjesto na kojem ćete smjestiti hotel za kukce treba biti ravno, čvrsto i najbolje je da je na povišenom, barem 50 cm od tla. Ovisno gdje smjestite svoj hotel, dobit ćete različite stanovnike. Neki vole hladne i vlažne uvjete, a drugi (kao što su solitarne pčele) više vole sunce…

Najbolji dio ovog proljetnog projekta je to što ga možete učiniti malim ili velikim koliko god želite. Hotel u obliku saća možete nadograditi dodavanjem više elemenata saća.

Što je sve potrebno za izgradnju hotela za kukce u obliku saća:

  • 1 komad šperploče 10 x 60 x 60 cm (izrezan na trake širine 11 cm) – dovoljno je za izradu 6 saća
  • ubodna kutna pila
  • aku bušilica
  • metar
  • brusni papir granulacije 120
  • ljepilo za drvo
  • stezaljke
  • odabir prirodnih materijala kao što su češeri, grančice, štapići, šuplje stabljike trstike, male grane, ostaci drva i sl što može poslužiti za popunjavanje vašeg hotela za kukce. Možete koristiti i drvene blokove koje možete izbušiti, kao i siporeks blokovi, cigla, crijep.
  • kartonske cijevi za pčele – različite veličine su za različite vrste kukaca npr. solitarnim pčelama potreban je promjer otvora za zasnivanje gnijezda 6-12 mm.
  • pšenične slamke
  • kuka
  • malo užeta za vezanje za drvo

Postupak

1. korak: priprema stranica

Započnite s pripremom vanjskih stijenki saća vašeg hotela za kukce. Komad šperploče izrežite na trake širine 11 cm. Ako želite uštedjeti na vremenu, u prodavaonici u kojoj kupujete šperploču, mogu vam izrezati trake na potrebnu širinu.

Kad pripremite sve trake, morat ćete ih izrezati na mnogo kraćih komada. Za svaki element saća trebat će vam 6 bočnih dijelova koji su svi potpuno isti i jedan stražnji šesterokutni dio.

Za idealan izgled stranica drvenog saća namjestite list ubodne pile pod kutom od 30° i izrežite trake od šperploče na komade duge 5 cm pazeći da su kutovi odrezani u pravom smjeru.

Svaki komad šperploče trebao bi izgledati ovako kada završite.

2. korak: izrezivanje baze

Kad završite s rezanjem stranica, sljedeće što trebate učiniti je izrezati bazu saća hotela za kukce. U tu svrhu nacrtajte šesterokut na šperploču i izrežite ga ubodnom pilom. Crtanje šesterokuta može se činiti zahtjevnim, ali nije teško za napraviti. Samo započnite crtanjem jedne od najdužih linija (koje idu od točke do točke i duge su 10 cm), a zatim dodajte više dijagonalnih linija pod kutom od 60° prije nego što spojite sve strane.

Vratite list ubodne pile na kut od 90° i zatim izrežite svaki šesterokut. Ako vam je nacrt šesterokuta unutar šperploče, možete bušilicom napraviti otvor za list pile, kako bi lakše ispilili oblik.

3. korak: fino brušenje rubova i ploha

Nakon što sve dijelove izrežete, temeljito izbrusite svaki komad šperploče kako biste uklonili sve oštre ili grube rubove (slika 8).

4. korak: sastavljanje elemenata

Sastavljanje oblika saća može početi kad su svi dijelovi pripremljeni.

Saće ćete oblikovati tako da prvo jačim ljepilom (univerzalnim ili montažnim za drvo) zalijepite oko ruba šesterokutne baze sve stranice iz izrezanih i obrađenih traka šperploče. Ne zaboravite dodati ljepilo na rubove svake stranice koju sastavljate i pričvrstite ih stezaljkama tako da budu čvrsto pritisnuti jedan uz drugi dok se ljepilo suši. U specijaliziranim trgovinama možete naći snažna ljepila koja se i brzo suše, tako da cijeli postupak kraće traje.

Stranice se mogu pričvrstiti i čeličnim spojnicama ili manjim vijcima, no ako je šperploča tanja, postoji mogućnost od pucanja, pa radije koristite ljepilo, s obzirom da su elementi saća i ispune dosta lagani i mogu držati „sobe“ za kukce.

5. korak: dodavanje ispune

Kad se ljepilo osuši možete početi dodavati ispunu, odnosno „sobe“ za kukce kako biste stvorili puno malih rupa, utora i džepova u kojima će kukci napraviti svoje domove.

Svakako provjerite jesu li trske, cjevčice i ostali materijal za ispunu dovoljno čvrsto stisnuti kako pojedini komadići ne bi mogli ispasti. Trstiku treba rezati tako da je kraj zatvoren koljencem, ili pak tako da se koljence nalazi u sredini, a da lijevo i desno budu otvori za ulaz pčela. Trstiku treba zbijeno postaviti u nastambe ili je pak svezati u snopiće.

Još jedna dobra ideja je koristiti drvene blokove u koje izbušite rupe za insekte. To možete učiniti pomoću aku bušilice s različitim promjerom svrdala (od 4-8 mm). Koristite duža svrdla, tako da ti utori budu i dovoljno dugački, ali da otvori u bloku ne budu s obje strane. Uz drvene blokove, možete koristiti različite cjevčice, od prirodnih materijala, poput kartonskih cijevi ili slamčica.

6. korak: završno sastavljanje

Nakon što se oblikovali pojedino saće, možete početi sa sastavljanjem cijelog hotela, odnosno kućica za kukce. U tu svrhu jednostavno zalijepite pojedinačne elemente saća tako da nanesete malo ljepila za drvo na vanjsku stranu saća i opet stegnete stezaljkama zajedno elemente dok se ljepilo suši odnosno dok se ne učvrste.

Evo nekoliko savjeta o ispunama u hotelu za kukce:

  • koristite prirodno, neobrađeno drvo koje je bez kemikalija poput laka, boje ili zaštitnih sredstava za drvo jer bi moglo odbiti insekte
  •  za zaštitu drva koristite sredstva na bazi prirodnog pčelinjeg voska
  • ako bušite cijevi u drvene blokove, provjerite jesu li cijevi potpuno glatke i bez krhotina, kao i kod rubova stranica. Općenito, nigdje ne želite grube rubove jer bi se insekti inače mogli ozlijediti
  • kartonske cijevčice ili tube idealne su za solitarne pčele. U idealnom slučaju koristite izbor cijevi različitih veličina jer je svaka veličina prikladna za različite kukce i pčele. Sve od otprilike 2 mm do 9 mm je idealno, ali većina otvora trebala bi imati promjer od 4 mm do 6 mm
  • na položajima koji su izloženiji oborinama, trebali biste koristiti tvrdo drvo za izgradnju svog hotela za insekte – drvo breze, kestena ili hrasta bilo bi idealno (u ovom primjeru koristili smo meko drvo –šperploču koja nije idealna i zato ćemo hotel za kukce smjestiti negdje gdje je zaštićen od kiše
  • kada bušite u blok drva, nemojte bušiti na vrhu jer to može uzrokovati cijepanje drveta i učiniti ga nenastanjivim za insekte. Uvijek bušite pod kutom od 90° u odnosu na drvena vlakna.
  • razmislite gdje ste postavili hotel za kukce, alat. Pobrinite se da ga postavite na sunčano mjesto gdje je zaštićeno od vjetra. Idealno je okrenuti hotel prema jugoistoku ili jugozapadu.
  • na prednji dio nastambe, poželjno je staviti vrata s otvorom ili mrežu od žice kako bi solitarne pčele bile zaštićene od napada ptica

7. korak: postavljanje hotela

Na kraju, sve što je preostalo učiniti je objesiti hotel za kukce vani u vrtu ili voćnjaku. Na poleđini hotela, na jednom od elemenata, pričvrstite kuku kroz koju možete provući uže i pričvrstiti hotel za stup ili podlogu na kojoj ćete postaviti hotel.

Vaš hotel privući će kukce u tren oka. Ako želite, možete dodatno ukrasiti ovu nastambu za kukce, tako da odaberite ime za svoj hotel i stavite znak ispred.

Izvor: www.littlehouseonthecorner.com

Prethodni članakDroneDays 2023: najiščekivaniji događaj posvećen dronovima u regiji!
Sljedeći članakSve veće štete od cvjetnog štitastog moljca
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.