Postoje brojni recepti kako napraviti umak od rajčice, odnosno popularno nazvan ,,paradajz sos”. Ovdje vam donosimo stari bakin recept bez konzervansa i dodataka. Ima trajnost i više od dvije godine.

Sve što trebate su rajčice, naravno, za vaše zdravlje poželjno da su iz organskog uzgoja. Zatim, od sastojaka još samo žlica soli i žlica šećera na 10 kg rajčica. U mnogim receptima na internetu naći ćete i paprike, češnjak, luk no naravno, po želji možete ih nadodati. Preporučuje se da za dobar umak odvojite sjemenke rajčice.

Nekima smeta i kožica rajčice, koju isto tako možete ukloniti. Uklonite tako da prije same pripreme rajčice nakratko umočite u kipuću vodu i onda ogulite rajčice. Ako želite da kožica rajčice ostane (sadrži brojne vrijedne fitonutrijente), možete rajčicu usitniti u blenderu. Ako nemate blender, narežite je na kockice i stavite u lonac. Na dno lonca stavite malo vode, za početak kuhanja dok rajčica ne pusti sok. Nakon kuhanja sve dobro usitnite dobrim štapnim mikserom, pa tako neće smetati niti kožica.

Najjednostavnije je prije kuhanja sve rajčice nakon uzimanja sjemenja usitniti u blenderu te tada kuhati umak od rajčica.

Dakle 10 kilograma izblendanih rajčica kuhate na srednje jakoj vatri uz redovito miješanje, otprilike 3 sata. Na kraju dodate 1 srednju žlicu šećera i srednju žlicu soli (ako se radi o manjim količinama stavite manje šećera i soli).

Istodobno dok kuhate, trebate pripremiti i staklenke za spremanje umaka. Staklenke dobro operite, posušite i zagrijte ih u pećnici (10-15 min na 50 stupnja i zagrijavati do 100 stupnja, pa hladiti) ili u mikrovalnoj pećnici (3-5 minuta na max.) Izvadite ih suhom krpom ili rukavicom. Poklopce za staklenke dobro operite ili prokuhajte. Nadalje isti savjeti opet vrijede: koristite nove poklopce prebrisane ubrusom natopljenim alkoholom.

Umak se ulijeva pomoću lijevka u zagrijane staklenke, i to prvo malo u sve staklenke ako ste ih sve izvadili iz pećnice, i onda se dopunjavaju. Prilikom prvog ulijevanja najvjerojatnije ćete čuti kako umak počinje ključati u staklenki, to je u redu. Samo pazite da se ne ohladi previše ili umak ili staklenke jer može doći do pucanja staklenki.

Nakon punjenja dobro zatvorite staklenke i dobro ih umotajte u debelu deku, da se čim sporije hlade. Ovo je jako bitno i nikako nemojte ispustiti sporo hlađenje iz recepta. Inače vam umak neće dugo stajati tj. brzo će se početi kvariti. Ako ćete boce stavljati jednu do druge radite to pažljivo, da ne bi puknule jer su tako vruće lomljivije nego inače.

I nakon hlađenja, koje traje više od jednog dana ako su dobro zamotane boce, pospremite umak od rajčice u smočnicu ili drugo mjesto, najbolje tamno i suho. Nemojte preokretati staklenke – nema potrebe. Tako pripremljen umak provjereno stoji i više od godinu dana, bez kvarenja. Nakon što ga otvorite, ako ga sav ne potrošite, stavite ga u hladnjak i potrošite ga što prije, najbolje u roku od nekih 5 dana. Otvoren se također brzo počne kvariti.

Ako uzgajate vlastite rajčice, često u ovo doba godine bude viškova rajčice, pa ako ne znate kamo s viškovima, skuhajte umak za zimu. Na dobitku ste i s izdacima za hranu, a i ono najbitnije, provjereno znate što jedete.

umak od rajčice

Pročitajte još:

KISELJENJE KRASTAVACA

AJVAR – RECEPT ZA DOMAĆI I UKUSNI

ZIMNICA – KAKO JU JEDNOSTAVNO PRIPREMITI?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKuhani sir – sir dodane vrijednosti
Sljedeći članakKiseljenje krastavaca – recept
Silvija Kolar-Fodor, univ. bac. oec.
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima. Predsjednica je udruge "Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole. Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.