Pojava narančinog trnovitog štitastog moljca
Stranice u tiskanom izdanju: 46 - 47
Potkraj 2018. godine je u jednom proizvodnom nasadu
mandarine u Vitaljini,...
Mogućnosti i ograničenja suzbijanja korova u voćnjacima i vinogradima
U mnogogodišnjim prosjecima na području središnje i SZ Hrvatske godišnje bilježimo približno 800 mm oborina, od čega više od 400 mm pada tijekom aktivnog razdoblja vegetacije voćnih nasada i vinograda. Iz tih se razloga tlo u rodnim višegodišnjim nasadima uglavnom između redova održava zatravnjivanjem i višekratnom košnjom tijekom godine, a unutar reda korovi i samoniklo bilje suzbija se mehanički, košnjom ili primjenom dopuštenih herbicida.
Možemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?
Proizvodna 2018. sezona je bila iznadprosječno vlažna i topla, a opće je poznato da u poljoprivrednim usjevima tada bilježimo značajno veće štete od različitih uzročnika biljnih bolesti. U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima (krajem jeseni, početkom i krajem zime, početkom proljeća).
Krvave uši u nasadima jabuke
Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA).
Uzgoj presadnica i preventivne mjere zaštite od bolesti
Povrtne kulture uzgajamo direktnom sjetvom na gredice ili sadnjom presadnica na otvorenom čim nam to klimatske prilike dozvole. U našim se uvjetima na ovaj način najčešće uzgajaju paprika, rajčica, patlidžan, salata i gotovo sve kupusnjače. Sadnja presadnica osigurava nam raniju proizvodnju na otvorenom, bolji izbor ujednačenih i zdravih biljaka te ujednačen rast i dospijevanje u berbu.
Najčešće bolesti kupusnjača (2)
Osim opće raširenih bolesti kupusnjača, sve se više pojavljuju ranije manje poznati neželjeni organizmi prilagođeni visokim temperaturama i sparini: npr. bakterijska bolest tamne truleži žila (Xanthomonas campestris p.v. campestris) te nametnik kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella)
Novi insekticid DELEGATE 250 WG – voćarima nudi kvalitetnu zaštitu uz iznimno kratku karencu!
U programu tvrtke AGROCHEM MAKS posebno su važni insekticidi nove generacije, budući da smo svjedoci velikih redukcija u broju registriranih sredstava za zaštitu bilja. Ovaj problem je naročito izražen u voćarstvu, gdje se ukida značajan broj insekticida. Naziv novog insekticida je DELEGATE 250 WG, a primjenjuje se u brojnim voćnim vrstama protiv najvažnijih štetnika, uz karencu od samo 7 dana!
Nepažljiva primjena sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva
Deformirane biljke s različitim stupnjem oštećenja mogu biti posljedica primjene mješavina sredstava za zaštitu bilja i/ili folijarnih gnojiva.
Zaštita povrća u ekološkom uzgoju
Posljednjih godina, proizvodnja povrća dobiva sve veći značaj. Mogućnost uzgoja na malim površinama, unaprijeđena agrotehnika, uzgoj tijekom cijele godine, razvoj tržišta i porast proizvodnje, prerade i potrošnje, velik izbor sorti i hibrida, brz povratak uloženih sredstava, čine uzgoj povrća atraktivnom poljoprivrednom djelatnošću. Sve je više ekoloških proizvođača povrća, te se nadamo da će ih s godinama biti još i više, jer su potrebe za organski uzgojenom hranom sve veće.
Imate problem višegodišnjih korova u kukuruzu?
Višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi niču kasnije u proljeće, a za njihovo suzbijanje se primijenjuju herbicidi nakon nicanja kukuruza i korova tzv. post-em herbicidi. Prednost u post-em primjeni imaju herbicidne kombinacije koje djeluju preko lista, stabljike i tla. Za razliku od mnogobrojnih herbicida na tržištu, upravo herbicidi Elumis obitelji imaju sva navedena svojstva.
Rezistentnost korova na herbicide
Rezistentnost, odnosno razvijanje otpornosti je jedan od najvećih nedostataka kemijskih mjera borbe protiv štetnih organizama (korova, uzročnika bolesti, štetnika). Prvi podaci o pojavi rezistentnosti korova na herbicide datiraju od kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća kad je dokazano da maslačak pruža otpor prema 2,4-D herbicidu. Koncem šezdesetih utvrđeno je da kostriš (Senecio vulgaris) pruža otpor prema simazinu. Od tada do danas problem rezistentnosti sve više raste.
Priljepača – učestali korov žitarica
Čekinjasta broćika, broćenica, broć mali, fatavac, hvatavac, korenica, korenika, lipavica, mačak, prilipača, pupac, pupčac, sapinjača, smolavac, turica, krpiguz, krpelj samo su neki od narodnih naziva ove jednogodišnje širokolisne vrste koja učestalo zakorovljuje ozime žitarice i uljanu repicu.
Konačno herbicid za proljetnu zaštitu žita s fleksibilnim vremenom primjene
Današnji uzgajivači žitarica suočeni su s brojnim izazovima; pod sve su većim pritiskom da učinkovito skrate rokove i smanje troškove ispravnim odlukama pri odabiru sorti i proizvoda za zaštitu, a da istodobno budu obaviješteni o novim propisima u području poljoprivrednog uzgoja.
Novost u ponudi – preparati s Trichoderma vrstama
U ekološkoj poljoprivredi prisutna je konstantna težnja da se pronađu još bolje metode, neškodljive za ljude koji konzumiraju poljoprivredne proizvode. Ta nas je težnja dovela do primjene različitih organizama i njihovih proizvoda. Od bioloških preparata najčešće se primjenjuju korisni mikoorganizmi, među kojima gljivice roda Trichoderma spp. predstavljaju najzastupljeniju skupinu.
Japanski cvjetni trips – novi štetnik našeg povrća i cvijeća
U Hrvatskoj je 2016., u vrtnom centru u Turnju, na biljkama hortenzije po prvi put nađen japanski cvjetni trips (Thrips setosus). To je azijska vrsta tripsa, proširena u Japanu, na Sumatri i u Južnoj Koreji. U Europi je prvi put zabilježena 2014. u Nizozemskoj, a nakon toga i u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Podrijetlo populacije štetnika nađene u Hrvatskoj nije poznato, ali se može pretpostaviti da je unesena hortenzijama iz Nizozemske.
Zebra chip prijeti Europi
Zbog bolesti poljoprivredne biljke gube svoja proizvodna svojstva ili u potpunosti propadaju. Uz gljivice (i pseudogljivice), viruse i viroide, bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu).
