Neželjene “ljetne” promjene na usjevima luka

Program suzbijanja sve donedavno najvažnijih uzročnika bolesti luka (plamenjača, siva plijesan – trulež vrata glavica luka) registriranim fungicidima na pojedinim poljima i hibridima luka daje zadnjih sezona sve slabije rezultate. Od početka 1990-tih godina stručne službe u razvijenim državama s raširenom tržnom proizvodnjom hibrida luka iz sjemena (npr. Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države) upozoravaju na štete u usjevima od “novijih gljivičnih i bakterijskih uzročnika paleži lišća luka” (npr. Stemphylium, Erwinia ili Pectobacterium, Pseudomonas) (posebno pri uzgoju hibrida podrijetlom iz španjolskih “slatkih” tipova luka).

U tržnoj proizvodnji luka u razvijenoj Europi i Sjedinjenim Državama prevladava uzgoj izravnom sjetvom. To su omogućili hibridi luka brzog rasta, prilagođeni različitim uvjetima klime i dužine dana te dostupnost selektivnih herbicida kojima je moguće kontrolirati korove tijekom većeg dijela vegetacije. Uzgoj luka izravnom sjetvom usvojili su i hrvatski proizvođači, ali samo uz sustave navodnjavanja. Ova tehnologija često daje dvostruko veće prinose u odnosu na standardnu proizvodnju iz lučice. Ali, prema podatcima Američkog fitopatološkog društva (APS) na luku je sredinom 1990-ih godina opisano 40 različitih uzročnika bolesti: od čega 29 uzrokuju gljivice, 7 potječu od različitih bakterija, a poznate su i 4 virusne bolesti luka.

U našoj se zemlji tih godina spominje “samo” 8 bolesti luka (plamenjača, plijesan, bijela trulež, hrđa, koncentrična i crna pjegavost, snijet i suha trulež). Globalnim klimatskim promjenama u poljoprivredi se posljednjih dvadeset godina udvostručuju štete od prirodnih nepogoda te od prekomjerne pojave uzročnika bolesti i drugih nametnika. Zbog značajnog odstupanja temperature, oborina i zadržavanje vlage na biljkama tijekom ljetnog razdoblja sušenje lišća luka od neželjenih je promjena sve jače izraženo, što naknadno negativno utječe na prinos i isplativost uzgoja.

Dominantni štetnik na luku

Dominantan štetnik nakon žetve strnih žitarica u usjevima luka dugog dana pri uzgoju iz sjemena postaje duhanov trips ili resičar (Thrips tabaci). Najvažniji je resičar na ratarskim usjevima kod nas, a napada više od 150 vrsta biljaka. Vrlo je mali kukac (0,8-1 mm), slamnato-žute ili smeđaste boje koji se hrane sisanjem biljnih sokova. Nakon žetve ozimih žitarica tripsi ili resičari masovno napuštaju strnište i traže druge domaćine, a među povrtnim vrstamavole naseliti polja luka. Hrane se bodenjem i sisanjem biljnih sokova, pa nastaju brojne sitne bjeličaste točkice koje se ubrzo spajaju pa napadnuto lišće pobijeli.

Tripsi brzo razvijaju rezistentnost ili otpornost na nestručnu primjenu insekticida. Nakon povlačenja s tržište neonikotinoida i gotovo svih organo-fosfata broj dopuštenih insekticida radi suzbijanja tripsa u usjevima luka je ograničen. Stoga tripse u usjevima luka treba suzbijati pravovremeno te uz registrirane insekticide koristiti i neka alternativna sredstva dopuštena u ekološkom uzgoju.

Tablica 1. Insekticidi dopušteni za folijarno tretiranje usjeva luka u našoj zemlji radi suzbijanja tripsa ili resičara

Laser	duhanov trips	0,12-0,2 lit./ha (4x)	K=7 dana
Karate Zeon	duhanov trips	0,16 lit./ha (2x)	K=14 dana
Decis 2,5 EC	trips	0,3-0,5 lit./ha (3x)	K=7 dana
Cythrin Max	trips	0,1 lit./ha (2x)	K=3 dana

Tablica 2. Epidemiološki uvjeti razvoja nekih uzročnika bolesti hibridnog luka (prema APS, 1999.)

Uzročnik bolesti luka	Optimalni meteorološki uvjeti za pojavu i razvoj
Peronospora	Učestale kiše i rose, dugotrajno vlaženje lišća luka, uz svježe razdoblje s temperaturama zraka < 22°C i visokom vlažnosti (>95 %). Primarne zaraze nastaju tijekom dugačkog skrivenog razdoblja (9-16 dana).
Botrytis	Svako dnevno zadržavanje vlage na biljkama u trajanju >6 sati pri optimalnim temperaturama 12-24°C. Epidemijsko širenje se očekuje nakon dugotrajnih kišnih razdoblja sa vlaženjem biljaka >24 sata i relativnom vlagom >75 %.
Stemphylium (?)	Vruće ljetno razdoblje (>25°C) sa puno oborina i zadržavanjem vlage na biljkama >24 sata. Patogen jače naseljava mrtvo tkivo luka prethodno oštećeno drugim uzrocima (npr. Peronospora, Thrips i dr.).
Erwinia (Pectobacterium) (?)	Toplo (vruće) ljetno razdoblje (optimalno 20-30°C), te mehaničke ozljede (npr. od tripsa, tuče, jakog vjetra, herbicida, štetnog UV zračenja ili drugih uzročnika bolesti – Peronospora) i obilje vlage (kiša, rosa, magla).

Vlažna trulež glavica luka u skladištima

Poznato je da sve mehaničke ozljede na lišću luka (cjevasto građen organ pokriven voštanom prevlakom) pozitivno utječu na naknadni razvoj različitih uzročnika truleži glavica (npr. Botrytis, Erwinia i dr.). Posljednjih sezona vlažna trulež glavica (Erwinia carotovora) postaje dominantan problem pri uzgoju hibridnog luka dugog dana izravno iz sjemena (naročito izraženo tijekom 2020.). Zaraza nastaje već u samom polju (lišće vene i naknadno se osuši), a najveće štete na staju na glavicama (u polju i skladištima): sredina lukovice je sluzava i zaudara, a cijela glavica postaje mekana. Kad se stisne bilježimo pojavu bakterijskog iscjetka neugodnog mirisa.

Mjere zaštite (Erwinia carotovora): Pridržavanje proširenog plodoreda, izbor otpornijih hibrida luka, redovito suzbijanje korova, izbjegavanje primjene visokih doza dušičnih gnojiva i preventivna primjena “tank-mix” mješavina registriranih bakarnih fungicida s ditiokarbamatima (npr. metiram) značajno umanjuje širenje i štetnost ove bakterijske bolesti luka. Dobro je istovremeno s organskim fungicidima i insekticidima koristiti i mikrobiološke pripravke na osnovi korisnih bakterija Bacillus subtilis.

Plamenjače proljetnog luka

U vlažnim i iznadprosječno toplim uvjetima u kasno proljeće se mogu jače pojaviti simptomi plamenjače proljetnog luka iz lučice (Peronospora destructor), a poznato je da neki uzročnici bolesti naknadno jače naseljavaju “peronosporom” inficirana polja luka (npr. Alternaria, Stemphylium, Cladosporium). S klimatskim promjenama u svjetskim uzgojnim područjima luka tržni proizvođači dojavljuju veće štete na proljetnom luku od “Stemphylium paleži lišća”. Bolest se u početku pojavljuje u obliku svjetlo-žutih, vodenastih, lezija koje se izdužuju i često zahvaćaju vrhove lišća.

Tablica 3. Neka organska i bakarna pojedinačna ili kombinirana sredstvima za zaštitu bilja (fungicidi) dopuštena u našoj zemlji pri suzbijanju ekonomski značajnih bolesti u usjevima luka

Pripravak	Uzročnik bolesti	Primjena	Karenca
Ortiva, Quadris SC	plamenjača	1 lit./ha (4x)	K=14 dana
Score 250 EC	pjegavost i hrđa	0,5 lit./ha (4x)	K=14 dana
Switch WG	siva plijesan	1 kg/ha (2x)	K=14 dana
Shirlan SC	plamenjača	0,5 lit./ha (5x)	K=7 dana
Neoram WG	plamenjača	0,25-0,35 %	K=3 dana
Champion WG	plamenjača	3,5 kg/ha (2x)	K=28 dana
Champion Flow SC	plamenjača	0,3-0,4 % (2x)	K=21 dan
Signum DF	siva plijesan	1,5 kg/ha	K=21 dan
Ortiva Top SC	pjegavost i hrđa	1,0 lit./ha (1x)	K=21 dan
Infinito SC	plamenjača	1,6 lit./ha (2x)	K= 7 dana
Luna Experience SC	pjegavost i hrđa	0,6-1 lit./ha (1x)	K=7 dana
Ridomil Gold R	plamenjača	5 kg/ha (1x)	K=14 dana

U optimalnim uvjetima lezije (izdužene svijetle pjege) se spajaju i pritom nastaje potpuna palež lišća luka. Ova bolest najčešće napada samo lišće, a pritom se ne prenosi u lukovicu (nema unutrašnje truleži). Uzročnik bolesti je gljivica Stemphylium vesicarium, a osim u luku poznata je štetnost ove bolesti u subtropskim područjima uzgoja češnjaka (npr. u Indiji). Patogen obično napada mrtvo tkivo lišća luka (nekrotične vrhove, lezije uzrokovane plamenjačom, oštećenja od herbicida i štetnika –tripsa).

Starije lišće je osjetljivije na zarazu, ali mlado lišće oštećeno od “resičara” (Thrips tabaci) također postaje podložnije infekcijama. Bolest se epidemijski širi u vrućim i vlažnim meteorološkim uvjetima (naročito nakon kišnih razdoblja > 24 sata). Ljetne temperature (≥ 25°C) i dugotrajne rose u trajanju 12-16 sati omogućuju formiranje brojnih pjega u svega 1-4 dana nakon infekcije (uz 5-dnevne cikluse formiranja infektivnih konidija), pa od prve pojave vršnih simptoma do potpunog sušenja lišća luka prolazi relativno kratko razdoblje.

Bolest se u prirodi održava na zaostalim zaraženim biljnim organima, ali se prenosi i sjemenom. “Slatki” hibridi luka dugog dana španjolskog podrijetla osjetljiviji su na ovog uzročnika bolesti, pa ih stručne službe ne preporučuju koristiti u područjima gdje se razvija “Stemphylium palež”.

Mjere zaštite (Stemphylium): Uz prošireni plodored (luk na istu površinu tek nakon 4-5 godina), izbor otpornijih hibrida, uravnoteženu gnojidbu (ne previše dušika), pravovremeno suzbijanje “resičara” ili tripsa i preventivna primjena fungicida predstavlja osnovne mjere zaštite koje preporučujemo pri uzgoju proljetnih hibrida luka iz sjemena. U nekim zemljama se radi zaštite od ove gljivične bolesti vrlo uspješno koriste iprodion i klortalonil, no u našoj zemlji prednost dajemo fungicidima registriranim radi suzbijanja pjegavosti i hrđe.

Izvor: Gospodarski kalendar