Sve donedavno šimšir (Buxus spp.) se tradicionalno uzgajao kao ukrasni grm ili još češće kao “topijar” (oblikovana ukrasna biljka) bez nekakvih posebnih mjera zaštite od štetnih organizama.

Premda su na šimširu poznate i opisane pojedine biljne bolesti jer napadaju lišće iz skupina hrđa (Puccinia), pjegavosti (Phyllosticta) i gljivičnog raka (Pseudonectria) koji može uzrokovati sušenje pojedinih grana i/ili cijelih biljaka, od početka 2010.-ih godina pronalazili mušicu šiškaricu šimšira (Monarthropalpus buxi). Na talijanskoj formi šimšira je opisana i šimširova buha (Psylla buxi). Nova štetna vrsta šimširov moljac (Cydalima perspectalis) je invazivna vrsta podrijetlom iz Azije (Kina, Koreja, Japan), koja je u Europi prvi puta registrirana 2006. godine (Njemačka), a vrlo je štetna jer može uzrokovati potpunu defolijaciju ili gubitak lišća šimšira.

Tablica 4. Primjer nekih kombinacija sredstva za zaštitu bilja (fungicidi, insekticidi, akaricidi) s folijarnim (bio)gnojivima (“tank-mix”) na nekim vrstama ukrasnog bilja (ligustrumi, šimširi, hibiskusi, fotinije, ruže, krizanteme, pelargonije) (vlastita iskustva autora, provedeno od kraja mjeseca ožujka do sredine kolovoza tijekom vlažne i tople 2020. sezone)

FungicidiInsekticidiAkaricidiFolijarna gnojiva
Neoram DF (0,25 %)
Signum DF (0,1 %)Decis 2.5 (0,04 %) + Mospilan (0,03 %)Drin (0,04 %)
Ortiva SC (0,1 %) + Futura WP (0,2 %)Vertimec (0,1 %) + *Closer (0,04 %)Demitan (0,075 %)Bioplex (0,04 %)
Ranman Top (0,05 %) +  Kastor WP (0,2 %)Laser KS (0,04 %)Vigor extra (0,25 %)
Polyram (0,2 %) + Domark ME (0,05 %)NeemAzal T/S (0,25 %)Zoom SC (0,05 %)
Futura WP (0,2 %) + Signum DF (0,1 %)Cythrin Max (0,015 %)Kristalon Albatros (0,2 %)
Ranman Top (0,05 %) + Zato WG (0,015 %) Mospilan (0,03 %)Demitan (0,075 %)Kendal Me (0,25 %)
Polyram (0,2 %) + Domark ME (0,05 %)*Closer (0,04 %)Vigor extra (0,25 %)
Kastor WP (0,2 %) + Topas (0,02 %)Mospilan (0,035 %)Bioplex (0,04 %)
Futura WP (0,2 %) + Ortiva SC (0,075 %)Drin (0,04 %) + Kendal TE (0,25 %)
Signum (0,1 %) + Polyram DF (0,2 %)*Closer (0,04 %)Zoom SC (0,05 %)Kendal TE (0,25 %)
*od 2023. godine dopuštena primjena samo u trajno zaštićenim prostorima!

Leptiri šimširovog moljca imaju raspon bjelkastih krila smeđeg ruba do 4 cm. Jaja odlažu na donju stranu šimširovog lišća. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje s crnom glavom, dok odrasle gusjenice postaju zelene i imaju tipične debele crne te tanke bijele pruge po sebi s crnim točkama na leđnoj strani. Narastu do 4 cm. Kukulje se i sakriju u kokonu sačinjenom od svilenih niti između listova i grančica šimšira.

Gusjenice su vrlo proždrljive, samo jedna za svog razvoja može pojesti do 45 listova, a na jednom grmu ih može biti i nekoliko stotina. Stoga je golobrst (gubitak lišća) uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira prvi znak temeljem kojeg “sumnjamo” da je prisutan moljac, a ne neki drugi nametnik.

Tablica 5. Neki važniji insekticidi i akaricidi dopušteni za suzbijanje štetnih kukaca i grinja ukrasnog bilja i/ili cvijeća u RH

Djelatne tvariPripravciPrimjena (%)Suzbijanje
Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:
pirimikarbPirimor WG 500,06 %lisne uši
cipermetrinCythrin Max0,01-0,02 %uši, gusjenice, štitasti moljci
deltametrinDecis, Scatto0,0125-0,025 %savijači, moljci, uši, tripsi
acetamipridMospilan SP i SG0,025 %štitasti moljci, uši, tripsi
spirotetramatMovento SC0,075 %uši, štitasti moljci
lufenuronMatch EC 0500,1 %tripsi
metoksifenzoidRunner SC0,04-0,05 %gusjenice sovice
abamektinVertimec, Kraft EC0,075-0,1 %tripsi, grinje, mineri
klofentezinApollo SC0,05 %crveni pauci
etoksazolZoom SC0,02-0,05 %koprivina grinja
B.t.k.Baturad WP0,1 %gusjenice
biljni piretrinAsset Five EC0,07-0,08 %lisne uši, tripsi
azadiraktinNeemAzal TS0,2-0,3 %uši, mineri, cikade, moljci

Ekološki najprihvatljiviji način je mehaničko uklanjanje zapredaka u kojima gusjenica prezimljava preko zime (preporučuje se njihovo odrezivanje i spaljivanje kako bi se spriječio razvoj novog pokoljenja rano u proljeće). Štetnik se može kemijski suzbijati primjenom insekticida, a budući za “novog” nametnika još nemamo službeno registrirane insekticide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), moguće je koristiti one djelatne tvari koje su u našoj zemlji registrirani u ukrasnom bilju i/ili stablima (trajnicama) protiv nekih drugih neželjenih organizama. Učinkovitost insekticida je najbolja kad se suzbijaju mlade gusjenice odnosno kad se ova mjera poduzme na vrijeme, prije značajnijih šteta na šimširu.

Ranijih smo godina zaprimali biljne i uzorke šimšira napadnute mušicom šiškaricom šimšira (Monarthropalpus buxi). Ova vrsta je redoviti štetnik lišća šimšira u našoj zemlji. Odrasle mušice su mali kukci, narančasto-žute boje, veliki svega 2-3 mm. Imaju nježno tijelo i duge noge, a njihove ličinke nemaju noge niti potpuno razvijenu glavu. Ličinke su velike svega 2 mm, žive u unutrašnjosti ispod epiderme lišća šimšira, a hrane se sisanjem sokova. Uzrokuju bjeličaste ili žućkaste nabrekline na napadnutom lišću. Jača zaraza ovim nametnikom uzrokuje posredne štete, nagrđena je zelena boja lišća, a zaražene biljke su naknadno podložnije zimskom smrzavanju.

Mušica šiškarica šimšira ima samo jednu generaciju godišnje, a vrlo se uspješno kemijski suzbija početkom proljeća, s najčešće dvije aplikacije učinkovitim insekticidom uz razmak tretiranja 10-16 dana. Insekticidi koji su učinkoviti na šimširovog moljca nisu dovoljno djelotvorni na mušicu šiškaricu šimšira.

U literaturi se navodi da su na mušicu šiškaricu dovoljno djelotvorni insekticidi dubinskog djelovanja. Praktična iskustva pokazuju da se oba štetnika vrlo učinkovito suzbijaju kombinacijom acetamiprida (Mospilan) + dodatak jednog sintetskog ili biljnog piretroida (npr. Cythrin Max ili Decis ili Asset Five EC).

Pročitajte članke iz priloga:

Dobar položaj i uvjeti za uzgoj ukrasnog bilja

Važnije bolesti i štetnici na nekim ukrasnim vrstama

Uzroci sušenja i propadanja smaragdnih tuja

Bolesti i štetnici ruža – kako do zdravih ruža?

Pesticidi registrirani za amatersku primjenu

Mikrobiološki stimulatori 

Prethodni članakVažnije bolesti i štetnici na nekim ukrasnim vrstama
Sljedeći članakUzroci sušenja i propadanja smaragdnih tuja
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.