Ponekad zaboravljamo temeljno pravilo da je svakoj biljci potrebno osigurati barem približno jednake uvjete života (stanište) koja je ona imala u svojoj postojbini gdje raste samoniklo.
Nije razumno očekivati uspjeh ako biljku kojoj odgovara sjena sadimo na položaj s jarkim suncem. Jednako će slabije rasti biljka kojoj odgovara sunčani položaj ako je posadimo u duboku sjenu krošnji stabala. Osim položaja, prilikom izbora ukrasne vrste voditi računa o tipu tla. Na laganijim (pjeskovitim) tlima biljke će rasti značajno slabije nego na teškom, ilovastom tlu. Oba se ova krajnja svojstva mogu ispraviti dodavanjem gnojiva ili humusa.
Sadni materijal mora biti kvalitetan i zdravstveno ispravan, pri čemu se kupci oslanjaju na reputaciju pojedinih rasadnika i vrtlarskih centara. Od grmolikih vrsta koje vlasnici često sade na okućnicama i za „žive ograde“ izbor je vrlo šarolik (crnogorične, bjelogorične i listopadne vrste), a najčešće su: tuje (Thuja), čempresi (Cupresus), tise (Taxus), borovice (Juniperus), kaline (Ligustrum), lovor-višnje (Prunus laurocerasus), šimširi (Buxus), fotinije (Photinia), aukube (Aucuba), suručice (Spirea), forzicije ili zlatni zvončići (Forsythia), vatreni grmovi (Pyracantha), sljezovi (Hibiscus), grab (Carpinus) i druge.
Tablica 1. Neki ekološki zahtjevi ukrasnog bilja koje vlasnici često biraju za uzgoj u živicama ili “živim ogradama”
| Biljke pogodne za sunčane položaje: Buxus, Forsythia, Hibiscus, Juniperus, Ligustrum, Pyracantha, Spirea, Thuja |
| Biljke (također) pogodne za polusjenu: Buxus, Forsythia, Juniperus, Ligustrum, Pyracantha, Prunus laurocerasus, Spirea, Taxus |
| Biljke koje (također) uspijevaju u sjeni: Buxus, Ligustrum, Prunus laurocerasus, Pyracantha, Spirea, Taxus |
| Biljke otporne na onečišćenje zraka: Buxus, Forsythia, Juniperus, Ligustrum, Prunus laurocerasus, Pyracantha |
| Biljke koje podnose morski vjetar: Ligustrum vulgare |
| Biljke pogodne za vapnenasta tla: Buxus, Ligustrum vulgare |
Ako stanište i položaj nije povoljno za rast i razvoj ukrasnog grmlja, ili biljkama nedostaje nekog hraniva (ili ga ima u suvišku) javljaju se neželjene promjene (npr. slabiji rast ili “patuljavost”, promjena boje lišća i slično). Nežive neželjene promjene na ukrasnom bilju mogu nastati i zbog prirodnih nepogoda: suša i ekstremne ljetne temperature, tuča, stajaća voda (poplava), hladne proljetne temperature, salinitet i slično.
Pročitajte članke iz priloga:
Važnije bolesti i štetnici na nekim ukrasnim vrstama
Novi štetnici ukrasnog bilja i problemi
Uzroci sušenja i propadanja smaragdnih tuja
Bolesti i štetnici ruža – kako do zdravih ruža?
Pesticidi registrirani za amatersku primjenu
