Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014.), zadnjih 10-ak godina moguće je bez položenog tečaja o sigurnom rukovanju i primjeni sredstva za zaštitu bilja i bez predočenja iskaznice (od 23.4. 2023. vjerodajnice ili potvrde) kupovati i primjenjivati samo manja pakiranja pesticida koja su registrirana za amatersku primjenu (vidi Tablicu 8.).

Za razliku od ukupno 720-ak sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana za profesionalnu primjenu, u našoj zemlji je početkom ožujka 2023. bilo registrirano “samo” 47 trgovačkih pripravaka za amatersku primjenu. Od toga je za folijarno tretiranje biljaka najviše anorganskih kemijskih spojeva (bakarni i sumporni fungicidi) (npr. Bordoška juha, Neoram, Cuprablau-Z, Chromosul, Cosavet, Kumulus, Kalinosul WG) i mineralna (parafinska) ulja (npr. Mineralno svjetlo ulje EC, Bijelo ulje, Ovitex).

Od organskih insekticida možemo istaknuti samo pripravak Mospilan u dvije formulacija (SG i SP). Također, moguće je koristiti i biljni (botanički) insekticid na osnovi piretrina (Kenyatox Verde Plus ECi slično) i azadiraktina (NeemAzal-T/S). Od organskih fungicida za amatersku je primjenu dopušten samo pirimetanil (Pyrus SC).

Sredstva za zaštitu bilja registrirana za “amatersku primjenu” imaju najpovoljniju eko-toksikološku ocjenu, malog su pakiranja te se nalaze u formulaciji koja je najmanje opasna za primjenitelja.

Za suzbijanje većine gljivičnih bolesti iz skupine plamenjača, pjegavosti i plijesni moguće je na ukrasnom bilju s ograničenjem koristiti bakarne fungicide (ne koristiti bakarne pripravke ako u vegetaciji dominira vruće i suho razdoblje). Dodatno za suzbijanje plijesni (Botrytis) i nekih uzročnika krastavosti (Fusicladium) možemo koristiti pirimetanil (Pyrus SC).

Protiv pepelnice u više je navrata tijekom sezone moguće koristiti sumporne fungicide (ne koristiti sumporne pripravke ako dominiraju dnevne temperature >29°C). Bakarni i sumporni fungicidi se mogu međusobno miješati. U pravilu bakarne i sumporne fungicide ne koristimo u cvatnji hortikulturnog bilja, a također ih ne miješamo s folijarnim (bio)gnojivima. Nije poželjno miješati bakarne fungicide s pirimetanilom (Pyrus). Bakarni fungicidi se krajem zime i pred početak vegetacije ukrasnog bilja mogu miješati s mineralnim (parafinskim) uljima, čime se širi spektar učinkovitosti na prezimljujuće stadije nekih štetnika (npr. na zimska jaja lisnih uši i crvenog voćnog pauka te na prezimljujuće oblike štitastih uši).

Sumporne fungicide u pravilu ne miješamo s mineralnim (parafinskim) uljima. Također, bakarni i sumporni pripravci se mogu miješati s organskim sustavnim insekticidima na osnovi djelatnih tvari acetamiprid (Mospilan). Mospilan suzbija veći broj štetnih kukaca u ukrasnom bilju (npr. lisne uši, lisne minere, fitofagne stjenice, štetne kornjaše iz skupine pipa, štitaste uši, neke štetne gusjenice i druge).

Tijekom godine je u nekoliko navrata moguće koristiti i biljne (botaničke) insekticide na osnovi dalmatinskog buhača (npr. Kenyatox Verde Plus, Terminator Aphicid, Biotip Aphicid). Nisu potpuno bezopasni za prirodne neprijatelje. Imaju široki spektar učinkovitosti, pa osim lisnih uši suzbijanju i druge nametnike (npr. fitofagne stjenice, cvrčke, gusjenice moljca i drugih leptira i dr.).

Mogu se miješati s ranije spomenutim anorganskim i organskim fungicidima (npr. bakarnim i sumpornim pripravcima i pripravkom Pyrus). Nedostatak im je kontaktna ili površinska učinkovitost, pa ne djeluju na štetnike koji se skrivaju (npr. slabije je djelotvorna zakašnjela primjena na lisne uši koje su sisanjem sokova već nakovrčale lišće i “skrivaju” se na naličju). Ispire ih kiša (>35 mm), a većina piretrina osjetljivi su na visoke temperature (brzo gube učinkovitost na ljetnim temperaturama >28°C).

Tablica 8. Neka sredstva za zaštitu bilja (za folijarnu aplikaciju) registrirana u našoj zemlji za amatersku (“hobi”) primjenu u ukrasnom bilju, ružama i cvijeću

Naziv sredstvaNamjena sredstva i područje primjene
Bijelo ulje, Mineralno svjetlo ulje EC, Ovitex-kontaktni insekticid-ovicid za zimsko i ljetno tretiranje voćaka, za zimsku zaštitu vinove loze i za tretiranje na sjemenskom krumpiru, za povrćarstvo, ratarstvo i ukrasno bilje.
Bordoška juha WP, Neoram, Cuprablau Z 35, Bordoflow-kontaktni preventivni fungicid, baktericid  za voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo, ratarstvo i na ukrasnom bilju.
Chromosul 80, Cosavet DF, Kumulus DF, Kalinosul 80  -kontaktni preventivni fungicid s popratnim akaricidnim djelovanjem na grinje šiškarice, za suzbijanje biljnih bolesti u  voćarstvu, vinogradarstvu, povrćarstvu, ratarstvu, industrijskom bilju, cvjećarstvu i u rasadniku (drvenasto šumsko bilje).  
Pyrus 400 SC-fungicid za suzbijanje biljnih bolesti na vinovoj lozi, jabukama, jagodama, rajčici, salati glavatici, grahu, stočnom grašku, grašku, ružama i cvijeću.
Mospilan 20 SG i SP-insekticid namijenjen za suzbijanje štetnika u voćarstvu, ratarstvu, industrijskom bilju, povrćarstvu na otvorenom i u zaštićenom prostoru, začinskom bilju te ukrasnom bilju na otvorenom (vodotopive granule i vodotopivo prašivo).
Biotip Aphicid, Terminator Aphicid,  Bio Plantella Flora, Kenyatox Verde Plus-insekticid za amatersku uporabu namijenjen suzbijanju štetnika na ukrasnom bilju.

Pročitajte članke iz priloga:

Dobar položaj i uvjeti za uzgoj ukrasnog bilja

Važnije bolesti i štetnici na nekim ukrasnim vrstama

Novi štetnici ukrasnog bilja i problemi

Uzroci sušenja i propadanja smaragdnih tuja

Bolesti i štetnici ruža – kako do zdravih ruža?

Mikrobiološki stimulatori 

Prethodni članakBolesti i štetnici ruža – kako do zdravih ruža?
Sljedeći članakMikrobiološki stimulatori
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.