Balkonske biljke i lončanice kao i začine osjetljive na mraz možete lako i brzo u rujnu razmnožiti reznicama. Kao matične biljke uzimaju se zdrave i jake biljke. Na primjeru balkonske pelargonije pokazat ćemo kako se to radi, korak po korak.

1. Od odabrane biljke odrežite 5 – 10 cm dugačak izdanak. Mora imati najmanje dva, a najviše pet pari listova. U rujnu su reznice većinom dovoljno zrele: izdanci moraju biti dovoljno veliki, ali još ne u potpunosti odrvenjeni. Preslabe, mlade reznice brzo trule, previše odrvenjene se teško ukorjenjuju. Upotrijebite vrlo oštar, čist nož ili potpuno novu britvicu i odreži te reznicu nekoliko milimetara ispod čvora s listovima. Na tom mjestu se uvijek najbrže stvara korijenje.

 width=

2. Otrgnite ili odrežite sve cvjetove i pupoljke cvjetova, budući da proizvode biljni hormon koji sprječava stvaranje korijena. Mnoge će biljke brže razviti korijen ako se površina reza uroni u prah za razvoj korijena i višak praha otrese. Prah za razvoj korijena sadržava biljne hormone koji potiču razvoj korijena.

 width=

3. Prije presađivanja dobro pritisnite zemlju u lončiću. Reznice utisnite do najdonjih listova u zemlju. Zatim reznicu oprezno učvrstite pomoću dva prsta, tako da se ne klima nego da stoji uspravno.

 width=

4. Malim je biljkama potrebno toliko mjesta da se njihovi listovi ne dodiruju. Čak i kad se više reznica nalazi u istoj kutiji, treba ostaviti dovoljno prostora da zrak nesmetano kruži oko njih. Tada je opasnost od razvoja plijesni manja. Mnogi vrtlari zalijevaju pomoću kantice za polijevanje kako je prikazano na slici. Nemojte to činiti, zalijevajte samo zemlju. Vlažne biljke trunu i pljesnive ispod pokrova.

 width=

Bakterije i spore gljivica rado se naseljavaju u otvorene rane reznica i uništava ju ih. Zbog toga mora zemlja za reznice neizostavno biti sterilna i prije svega siromašna hranjivim tvarima. Najbolje je upotrijebiti kupovnu zemlju za razmnožavanje. Također, možete sterilizirati u pećnici i mješavinu vrtne zemlje, gruboga pijeska i granulata gline. Mješavinu stavite u vrećicu za pečenje i ostavite tako dugo u pećnici pri 120 °C da zemlja bude barem deset minuta ugrijana na više od 100 °C (možete izmjeriti termometrom za pečenje).
5. Reznice nikada ne smiju biti mlohave, inače uspješan rast dolazi u pitanje. Kako biste to spriječili, morate im stalno osigurati vlažan zrak sve dok biljke ne razviju vlastito korijenje. Vrlo dobro će u tu svrhu poslužiti kutija s odgovarajućim prozirnim poklopcem kao što je prikazano na slici. Međutim, svoje reznice možete pokriti i prozirnom plastičnom vrećicom ili staklenkama za zimnicu. Plastičnu vrećicu pričvrsti te slamkama ili drvcima za ražnjiće koje zabodite u zemlju u lončiću.

 width=

6. Kako bi rasle, reznice držite na svijetlom mjestu, ali ne naizravnoj sunčevoj svjetlosti i pripazite na to da toplina dolazi odozdo. U prehladnoj zemlji biljke brzo trunu, optimalna temperatura tla kreće se između 20 i 23 °C. Zemlja treba biti uvijek lagano vlažna, ali nikada premokra. Općenito je potrebno reznice ispod dobro zatvorenog pokrova tek rijetko zaliti, budući da se gubi vrlo malo vlage.

 width=

Ako se razvijaju novi listići ili postojeći listovi rastu, to je znak da je razmnožavanje uspjelo. Postupno uklonite plastični pokrov. Prvo otvorite pokrov tek za širinu proreza. Svakodnevno priuštite reznicama nešto više svježeg zraka. Čim se biljke budu dobro osjećale u novoj okolini, možete ih presaditi u zemlju bogatu hranjivim tvarima.
Prethodni članakHranidba prasadi
Sljedeći članakJesenske štetočinje povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.