Slaba ponuda svinja, još slabija potražnja

 

U siječnju ove godinena stočnim sajmovima nije bilo većih cjenovnih oscilacija. Bitno je naglasiti da je promet bio vrlo slab. Slab promet što zbog hladnoće i snijega, a što zbog uobičajeno slabe potražnje u ovom razdoblju karakteristika je siječanjskog stanja na stočnim sajmovima. I ono malo svinja što se nudilo, bilo je teško utržiti. Iako nema potražnje tržni sudionici predviđaju da će doći do laganog rasta cijena živih svinja u narednih par tjedana. Prosječna cijena svinja na stočnim sajmovima u tjednu do 29. 01. 2012. godine iznosila je 10,41 kn/kg. Cijene su bile od 9 kn/kg pa do 14 kn/kgna području jadranske Hrvatske.

 

Visoke cijene odojaka, slaba ponuda


Prosječna cijena odojaka krajem siječnja nije se značajnije promijenila u odnosu na cijene s kraja prošle godine. One su i dalje osjetno više nego lani, a zbog vrlo slabe ponude i osrednje potražnje očekujemo da će se trenutna razina cijena zadržati. Tijekom prosinca 2011. godine gotovo sva ponuđena količina odojaka na domaćem tržištu je prodana, što je rezultiralo vrlo slabom ponudom u siječnju ove godine, i mogli bismo reći da trenutno nedostaje odojaka. Prosječna cijena odojaka na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima krajem siječnja 2012. godine iznosila je 15,39 kn/kg, što je u odnosu na lanjske cijene više za 19,5% i jedna je od viših cijena ovog razdoblja unatrag par godina. Ovisno o pasmini kao i količini odojaka koja se tržila, cijene u siječnju najčešće su bile od 13 do 17 kn/kg.

 

Nedostatak krava za meso, cijene u uobičajenim okvirima


Rastući trend cijena krava za meso koji pratimo tijekom zadnjeg kvartala 2011. godine nastavljen je i početkom ove godine. Potražnja krava za meso u ovom razdoblju vrlo je dobra, a na tržištu se osjeća blaga nestašica. Prosječna cijena krava za meso u siječnju je iznosila 7,34 kn/kg i u uobičajenim je okvirima od 4 do 9 kn/kg.

 

Bez većih promjena na tržištu junadi


Prosječna cijena muške simentalske junadi na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima u tjednu do 29. 01. 2012. godine iznosila je 13,97 kn/kg. Ponuda je dobra, a ovisno o aktivnostima izvoznika na tržištu tjedno pratimo promjene odnosa ponude i potražnje, što se na kraju očituje i na cijenama. kako izvozne aktivnosti rastu, postupno rastu i cijene žive junadi i obratno. U zadnja dva tjedna izvozne aktivnosti su manje, te nema većih cjenovnih promjena. Uobičajena domaća mjesečna potražnja za živom junadi, u kojoj je tijekom siječnja nešto manja potražnja od uobičajene, karakteristika je i siječnja ove godine.

 

Vrlo slaba ponuda teladi, veća potražnja

Ponuda teladi je u siječnju bila vrlo slaba. Potražnja postoji no zbog hladnoće i ono malo što se moglo ponuditi na tržištu nije došlo na sajmove i na otkupna mjesta. Prosječna cijena simentalske teladi krajem siječnja iznosila je 24,46 kn/kg. Cijene su i dalje na višim razinama, a zbog slabe ponude očekujemo da će se ta razina cijena i dalje zadržati. Traženija muška telad tržena su po cijenama od 23 do 27 kn/kg, dok je ženska telad jeftinija do 24 kn/kg, najčešće od 20 do 22 kn/kg. 

Prethodni članakHranidba prasadi
Sljedeći članakJesenske štetočinje povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.