Rast cijena gnojiva, goriva i zaštitnih sredstava posljednjih je godina ozbiljno opteretio ratarsku proizvodnju. Istovremeno, otkupne cijene žitarica često ne prate rast troškova, pa poljoprivrednici sve češće traže načine kako smanjiti ulaganja bez većeg pada prinosa. No gdje još postoje rezerve u proizvodnji? Stručnjaci upozoravaju da najveći potencijal leži u pravilnoj obradi tla, optimizaciji gnojidbe i boljem iskorištavanju hraniva iz tla.
Gdje još postoje rezerve u ratarskoj proizvodnji?
Skuplje gnojivo, skuplji dizel i niske otkupne cjene žitarica ozbiljno opterećuju ratarsku proizvodnju. Poljoprivrednici zato sve više traže mogućnosti uštede, ali bez ugrožavanja prinosa i kvalitete proizvodnje. U nastavku teksta donosimo gdje još postoje moguće rezerve u obradi tla, gnojidbi i zaštiti bilja
Korijenov sustav bit će ključan u narednim godinama
U budućnosti će posebnu važnost imati razvoj korijenovog sustava i dubina prodiranja korijena u tlo. Ključnu ulogu pritom ima vertikalna povezanost pora u tlu.
Takvu strukturu prvenstveno stvaraju gliste koje kopaju dublje kanale kroz koje korijen može prodrijeti u dublje slojeve tla i koristiti tamo pohranjena hraniva. Time se smanjuje potreba za dodatnom gnojidbom.
Plodnost tla moguće je poticati stajskim gnojem i gnojnicom, ali važnu ulogu ima i pravilno gospodarenje žetvenim ostacima. Stručnjaci preporučuju da se slama samo plitko unese u tlo pomoću tanjurače ili sličnih alata, bez agresivne obrade.
Istrošeni alati mogu ozbiljno oštetiti strukturu tla
Velik problem predstavljaju istrošeni ili neodgovarajući radni dijelovi strojeva. Istrošeni zupci i tupe radne površine mogu „zaglađivati“ pore u tlu, osobito u suhim uvjetima.
Takve zatvorene pore pri sljedećoj kiši lako se zbijaju, što dodatno pogoršava prozračnost tla i razvoj korijena.
Rotodrljače često rade pri previsokim brzinama kako bi se što više usitnile grudice tla. Međutim, već kod srednje teških tala to može začepiti pore tla i narušiti njegovu strukturu. Manji broj okretaja često daje bolje rezultate i uzrokuje manje štete.
Može li se smanjiti intenzitet obrade tla?
Ako je struktura tla dobra, moguće je smanjiti intenzitet duboke obrade. Međutim, gdje postoje zbijeni slojevi tla – a oni nisu rijetkost – dubinsko rahljenje i dalje ostaje potrebno.
I kod rada grubera preporučuje se umjerenost. Obrada ne bi trebala ići dublje od 25 do 28 centimetara. Tlo ne treba obrađivati „na silu“, samo zato što to zahtijeva raspored radova.
Ako je tlo previše mokro, potrebno je pričekati povoljnije uvjete. Nakon obrade važno je ponovno učvrstiti tlo kako bi se izbjeglo stvaranje šupljina u kojima se zadržava voda i onemogućuje razvoj korijena.
Gdje je moguće uštedjeti na gnojidbi?
Kod proljetne prihrane moguće je bolje prilagoditi količine gnojiva razvoju vegetacije i sortama. Danas vegetacija kreće ranije nego prije, a moderne sorte brže prolaze razvojne faze.
Kod pšenice postoji određeni prostor za optimizaciju dušične gnojidbe, dok je kod ječma i raži učinkovitost iskorištavanja dušika znatno bolja.
Kod uljane repice i kukuruza stručnjaci upozoravaju da se ne smije pretjerano štedjeti na sumporu jer bez njega nema stvaranja proteina, rasta ni prinosa.
Mogu li se smanjiti troškovi zaštite bilja?
Mogućnosti uštede postoje i u zaštiti bilja. Nije nužno provoditi standardne programe s tri tretiranja fungicidima ako stanje usjeva to ne zahtijeva.
U mnogim slučajevima dovoljna su dva tretiranja, posebno uz današnje cijene žitarica. Odabir otpornijih i zdravijih sorti također može omogućiti smanjenje broja tretmana.
Važno je i pravilno tempirati zaštitu bilja, odnosno prilagoditi tretmane stvarnom stadiju razvoja biljke, a ne rasporedu izvođača radova.
Savjet koji ne košta ništa
Za kraj, stručnjaci daju jednostavan, ali vrijedan savjet – prije bilo kakve obrade tla potrebno je uzeti lopatu i pregledati stanje tla ručno. Samo tako moguće je pravilno procijeniti stanje tla i donijeti najbolje odluke za obradu i gnojidbu.
Naslovna foto: Andreja Horvat
