1.Tuča osim izravnih šteta na bobicama i peteljkovini grožđa smanjuje i aktivnu lisnu površinu, oštečujući mladice. Ako su jače oštećene još zelene mladice ta da se djelomice zaustavi ili potpuno prekine normalno kolanje vode s hranjivima i asimilata. Stoga se kod tuče s procjenom štete veće od 50 posto zaustavlja rast i razvoj preostalog grožđa u trajanju 20 i više dana, a pri tuči slabijeg intenziteta taj je razvoj poremećen do 14 dana. Osim količine na taj je način narušena i očekivana kakvoća preostalog uroda! 2. Nakon tuče oštećeno trsje nastoji iz spavajućih pupova i zaperaka obnoviti lisnu površinu. Ta “obnova” ima prednost pred razvojem grožđa, pa je zadaća vinogradara nakon tuče pospješiti rast nove asimilacijske površine kako bi zaostajanje preostalog uroda bilo što manje. 3. Tuča poskupljuje ukupne godišnje troškove zaštite od uzročnika bolesti, jer su zaperci i mlado lišće vrlo osjetljivi na plamenjaču ili peronosporu! 4. U drugoj polovici i potkraj srpnja. Iskustva su posljednjih godina dokazala da je nakon tuče vinogradima dobro pomoći “dopuštenim dopingom”, odnosno folijarno stimulirati rast i razvoj nove zelene površine primjenom pripravaka s istaknutim sadržajem amino- i huminskih selina!
Zaštita nakon tuče
Nakon ovih općenito prikazanih spoznaja u praksi su česti upiti vinogradara kada i čime prskati i zaštititi vinograde nakon tuče?! Staro je vjerovanje da je nakon tuče najbolja primjena čistih bakrenih fungicida, ali novija iskustva izbjegavaju ovu praksu. Bakreni su fungicidi u integriranom vinogradarstvu posljednjih 10-ak godina doživjeli u razvijenim zemljama okruženja značajnu reviziju (ograničenje), pa je njihova ukupna godišnja primjena u vinogradima dopuštena samo na potrošnju 3 – 4 kg čiste djelatne tvari/ha. Bakar je teški metal pa je zbog mogućih štetnih ostataka u moštu i ometanja vrenja njegova karenca u vinogradarstvu sa 21 povećana na 35 dana! Jače doze bakrenih fungicida “šokantno” djeluju na vinovu lozu, a bakrene fungicide u pravilu ne miješamo s folijarnim “energetskim” pripravcima koji vrlo brzo nadomještaju potrebnu hranu. Poželjno je nekoliko dana nakon tuče vinovoj lozi prskanjem dodati tzv. fiziološke biostimulatore s istaknutim sadržajem aminokiselina, huminskih kiselina i vitamina koji se na hrvatskom tržištu mogu kupiti u pripravcima: Drin (0,05-0,075 %), Poly-Amin (0,15 %), Goemar BM 86 (0,3 %), Darina 4 (1 %), Alghena (0,08 %), ENA 19989 (0,08 %) i slično. Primjenjuju se barem 2 – 3 puta s razmacima 10 – 15 dana. U sorata zbijenih grozdova osjetljivih na nedostatak magnezija i osjetljivih na kiselu trulež, poželjno je već nakon cvatnje započeti folijarnu prihranu hranjivima s istaknutim sadržajem kalcija i magnezija, pr. Foliacon 22 (0,15 %) ili Fertileader Magical (0,25 %). Moguće ih je istovremeno koristiti s kvalitetnijim fungicidima za suzbijanje plamenjače ili peronospore i pepelnice.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHranidba prasadi
Sljedeći članakJesenske štetočinje povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.