U svijetu je poznato 3.500 do 4.000 vrsta božjih ovčica. Božje ovčice su u narodu znane i kao bubamare, lijepe Mare, prlice, božji voleki, božje škrinjice i dr. U Hrvatskoj je utvrđeno oko 75 vrsta božjih ovčica. Veći dio njih pripada korisnim kukcima dok manji dio predstavlja štetne vrste.
Svima je dobro znano da se božje ovčice hrane raznim štetnicima kao što su grinje, gusjenice mlađih stadija, mušice, tripsi, štitaste uši, pa i jajašca krumpirove zlatice.
Međutim, najvažnija hrana predatorskih božjih ovčica su lisne uši koje su prisutne na svim poljoprivrednim i šumarskim kulturama, ali i na cvijeću i grmovima koji rastu u našim vrtovima i okućnicama.
Ishrana i životni vijek božjih ovčica
Jedna odrasla božja ovčica dnevno može pojesti i do 60 lisnih uši, a ličinka tijekom svog razvoja i do 500 lisnih uši. Zbog toga je vrlo važno sačuvati i brinuti se o božjim ovčima kao prirodnim neprijateljima štetnika. Vjerojatno je manje poznato da su neke vrste božjih ovčica (rodovi: Psyllobora, Halyzia i Vibidia) mikofagne tj hrane se pepelnicom na ružama ili pepelnicom hrasta. Isto tako, imamo i fitofagne vrste kao što je Epilachna chrysomelina koja u Hrvatskoj radi štete na krastavcima i tikvicama te Epilachna vigintioctomaculata koja u Japanu napada biljke krumpira.
Da li se neka vrsta božje ovčice hrani štetnicima, bolestima i biljkama ovisi o usnom aparatu te broju zubiju i njihovom obliku.
Na otvorenom, životni vijek božjih ovčica varira od nekoliko mjeseci, pa do nekoliko godina. Primjerice, azijska božja ovčica (Harmonia axyridis) može živjeti i do tri godine. Ova vrsta je vrlo opasna jer zbog dugog životnog vijeka i izuzetne proždrljivosti predstavlja potencijalnu opasnost za autohtone ili domaće božje ovčice koje u nedostatku hrane ugibaju.
Azijska božja ovčica
Azijska božja ovčica utvrđena je i u Republici Hrvatskoj i zadnjih nekoliko godina svjedočimo njenom brzom širenju u kontinentalnom i u primorskom djelu RH.
Izvor: Gospodarski kalendar
