Gledano u mjesečnim prosjecima, travanj 2026. na području središnjeg Međimurja uz riječnu dolinu bio je nešto topliji od očekivanja (+1,4°C), ali su mjesečne oborine bile vrlo skromne: samo 9,8 mm ili 81,6 % manje od očekivanja. Stoga su oborine zabilježene tijekom pet kišnih dana u drugoj dekadi svibnja o.g. (12.5.-16.5.) poželjne za početni rast i razvoj usjeva krumpira.

Tih je dana u središnjem dijelu Međimurja zabilježeno ukupno 68,4-74,2 mm kiše (npr. područje Čakovca i Belice). Dominantni zdravstveni problemi na cimi krumpira u početnom dijelu rasta i razvoja usjeva krumpira u Međimurju tijekom svibnja posljedica su fitotoksičnosti herbicida i niskih negativnih temperatura.

Uvjeti za pojavu bolesti

Od početka travnja do sredine zadnje dekade svibnja o.g. u Međimurju je palo 37,3 % manje oborina od očekivanih višegodišnjih prosjeka. Zbog značajnih oscilacija između vrlo svježih i prohladnih noći s toplijim danima, učestalim vjetrom i manjkom očekivanih proljetnih kišnih dana, na većini parcela cima krumpira je bila značajno manja za početak zadnje dekade mjeseca svibnja. Cima krumpira bi prema našim očekivanjima tih dana trebala “zatvoriti sklop” i započeti cvatnjom. Tek na manjem broju parcela rane sorte (npr. Adora, Riviera, Primabelle, Colomba, Camelia, Bellarosa i sl.) tih dana cimom zatvaraju redove i bilježimo pojavu prvih cvjetova.

Početni uvjeti za razvoj dviju dominantnih bolesti cime krumpira plamenjače i koncentrične pjegavosti (Phytophthora, Alternaria) u takvim su uvjetima tijekom prvih mjesec dana od početka nicanja bili manje povoljni (vidi Tablicu 1.).

Tablica 1. Podatci bitni za početnu patogenezu i naknadni (epidemijski) razvoj uzročnika bolesti krumpira (Phytophthora, Alternaria) od početka zadnje dekade travnja (21.4.) do početka treće dekade svibnja 2026. (22.5.) u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu (prema prognoznom modelu za dnevnu pojavu uzročnika bolesti “DIV Pessl”)**:

Razdoblje/BolestTravanj (IV)Svibanj (V)Ukupno
*Phytophthora088
**Alternaria033

*Phytophthora = krumpirova plijesan ili plamenjača (Phytophthora infestans); **Alternaria = koncentrična pjegavost (Alternaria solani)! **Pojavu prvih simptoma bolesti očekujemo tek kod zbroja 15-20 (ovisno o osjetljivosti sorte)

Početkom zadnjeg svibanjskog tjedna (25.5.- 26.5.) najviše temperature zraka rastu na vrijednosti 30°C (tjedan dana ranije nego protekle 2025.), pa usjevi krumpira ove godine vrlo rano rastu u uvjetima “toplinskog šoka”. U takvim uvjetima opada opasnost od širenja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans), a raste vjerojatnost pojave prvih simptoma paleži cime od visokih temperatura zraka i moguće pojave koncentrične pjegavosti i paleži lišća (Alternaria solani)!

Optimalna temperatura razvoja koncentrične pjegavosti je 28°C. Za zarazu je bitno trajanje vlaženja biljnih organa (kiša, navodnjavanje, rosa, magla), koje pri temperaturi 10°C mora neprekidno trajati barem 12 sati, dok je pri  15°C zaraza moguća već nakon 8 sati. Česta izmjena suhog i toplog razdoblja s vlaženjem pogoduje intenzivnom razvoju crne pjegavosti. Primarne zaraze potječu iz drugih domaćina bolesti ili iz zaraženih prošlogodišnjih biljnih ostataka u zemljištu.

Određivanje rokova suzbijanja bolesti

Praćenjem temperature zraka (°C), razdoblja s povišenom relativnom vlagom zraka većom od 90 %, trajanje vlaženja lišća (h) i količine oborina (mm) razvijen je FAST model prognoze prve pojave i određivanja rokova suzbijanja koncentrične pjegavosti prvenstveno na rajčici (“Forecasting Alternaria solani on Tomatoes”), koji je naknadno modificiran u računalni model prognoze TOMCAST (TOMato disease ForeCASTing). Uz podatke o sortnoj osjetljivosti i navodnjavanju usjeva, ovaj model prognoze se počeo koristiti u predviđanju pojave koncentrične pjegavosti u krumpirištima na području Međimurja. Pritom se koriste mjerni uređaji locirani u krumpirištu, koji pored praćenja oborina i temperatura zraka posjeduju senzore vlaženja lišća. Prognozni model za predviđanje koncentrične pjegavosti krumpira “aktiviramo” od početka nicanja usjeva krumpira.

Kako prepoznati znakove koncentrične pjegavosti ?

Simptomi se prvo razvijaju kao male lisne pjege, tipične po postupnom rastu uz veći broj tamnih koncentričnih prstena. Boja lezija varira od tamnosmeđe do crne, a veličina od nekoliko mm do 2 cm. Okruglog su ili nepravilnog oblika s naglašenim rubovima prema zdravom tkivu. Njihov rast je ograničen lisnim žilama, što bitno utječe na mogući nepravilni oblik. Prvi simptomi se obično pojavljuju već prije, tijekom ili nakon početka cvatnje krumpira. Ovisno o osjetljivosti sorte, napadnuto lišće obično požuti prije nego lezije potpuno obuhvate njegovu površinu. U pravilu je koncentrična pjegavost bolest starijeg tkiva, pa se prvi simptomi pojavljuju na donjem lišću.

Razlog tome je kraća inkubacija i bolja ekspozicija starijeg lišća zemljišnom izvoru bolesti. Jače napadnuto donje ili starije lišće odumire u obliku paleža, ali ostaje visjeti na cimi. Izdužene smeđe ili crne lezije se također mogu pojaviti na peteljkama i stabljici. Tamne, udubljene, okrugle ili nepravilne lezije se formiraju na zaraženim gomoljima. Napadnuto tkivo gomolja je suho i odvojeno od zdravog dijela mesa, pa nema razvoja sekundarne truleži.

Ekonomska štetnost

Učestalije pojave vrlo vrućih i sparnih ljetnih dana pridonose rastu štetnosti tamne ili koncentrične pjegavosti u usjevima krumpira. Stoga njezina štetnost zadnjih godina raste, zabilježeni su gubici uroda 70-80 %, ali najčešće su štete na nezaštićenim poljima 5-20 %. Istraživanja u Međimurju na krumpirištima bez navodnjavanja pokazuju da je prinos tržnih gomolja sorte Agria tijekom 2011. godine na dijelu pokusa čija je cima bila kvalitetno zaštićena iznosio 29,23 t/ha dok je netretiranom dijelu prinos iznosio samo 15,76 t/ha. U 2012. godini prinos tržnih gomolja u zaštićenom području mikro-pokusa je iznosio 32,83 t/ha, a na netretiranom dijelu samo 19,48 t/ha. Zaraza cime vrlo osjetljive sorte krumpira Agria uzročnikom koncentrične pjegavosti je pritom u 2011. sezoni ocijenjena 99,96 %, a u 2012. godini 95,64 %.

U Međimurju smo prvu pojavu koncentrične pjegavosti u usjevima krumpira primjećivali pri  zbroju dnevnih vrijednosti za razvoj bolesti od 15 do 35 (vidi Tablicu 1. – stanje ove sezone pred kraj mjeseca svibnja), što prvenstveno ovisi o rokovima sadnje krumpira i osjetljivosti sorata. U vrijeme razvoja prognoznog modela “FAST” i “TomCast”, krajem 1970-tih i početkom 1990-tih godina, za suzbijanje koncentrične pjegavosti u usjevima rajčice i krumpira su najčešće korištene površinske organske djelatne tvari (npr. maneb, mankozeb, propineb, metiram, klortalonil) (zadnjih godina povučeni iz primjene). Krajem 1990-tih godina u našoj se zemlji pojavljuju strobilurini, koji su značajno učinkovitiji na koncentričnu pjegavost, a također i manje podložni ispiranju oborinama u odnosu na ranije korištene površinske pripravke. Stoga su već prvi mikro-pokusi suzbijanja koncentrične pjegavosti krumpira u Međimurju pokazali da se naknadna tretiranja pri korištenju strobilurina (npr. azoksistrobin, piraklostrobin & boskalid) i difenkonazola mogu provoditi nakon zbroja dnevnih vrijednosti od 20.

Velike razlike u djelotvornosti fungicida na koncentričnu pjegavost ocijenili smo još tijekom 2011. i 2012., kada je postavljen poljski mikro-pokus suzbijanja koncentrične pjegavosti na lokalitetu Mursko Središće. Zbog blizine rijeke Mure lokalitet odlikuju vrlo povoljni uvjeti za razvoj koncentrične pjegavosti (česte rose i magle u vrućim ljetnim danima). Pritom je provjerena prikladnost “TomCast” prognoznog modela, biološka učinkovitost fungicida na koncentričnu pjegavost i utjecaj bolesti na visinu prinosa krumpira. Koncentrična pjegavost se u obje istraživane sezone na kasnim sortama pojavila u vrlo jakom intenzitetu, a prinosi gomolja na netretiranom dijelu su bili gotovo dvostruko manji u odnosu na zaštićeni dio cime krumpira.

Najbolja učinkovitost u zaštiti cime od koncentrične pjegavosti (Alternaria) dobivena je primjenom strobilurina (azoksistrobin, piraklostrobin), te njihovom kombinacijom sa boskalidom i difenkonazolom. Od 2020. godine odličnu djelotvornost u suzbijanju koncentrične pjegavosti krumpira daje kombinacija difenkonazol & fluksapiroksad (Sercadis Plus SC).

Premda u našoj zemlji većina bakarnih pripravaka ima dopuštenje za suzbijanje koncentrične pjegavosti krumpira (npr. Neoram, Nordox, Champion, Cuprablau-Z), djelatna tvar bakar-oksiklorid se u Međimurju pokazala nedovoljno učinkovita u kontroli ove bolesti (u 2025. je višekratna primjena bakrenog-oksiklorida bila fitotoksična na cimu krumpira sorti Paradiso, Esmee i Arizona u uvjetima vrlo visokih lipanjskih vrućina.

Tablica 2. Neke registrirane djelatne tvari i trgovački pripravci (fungicidi) za suzbijanje koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) krumpira u našoj zemlji

Djelatna tvarNaziv fungicidaPrimjenaKarenca
  azoksistrobinOrtiva, Diagonal, Legado, Sivar, Tazer, Zakeo, Zaftra, Azbany SC  0,5 lit./ha (2-3x)  7 dana
boskalid + piraklostrobinSignum DF0,25 kg/ha (2x)7 dana
difenkonazolArgo, Difcor, Narita EC0,4-0,5 lit./ha (3-4x)14 dana
difenkonazol & fluksapiroksadSercadis Plus SC0,75 lit./ha (4x)3 dana
azoksistrobin & fluazinamZignal Super SC0,5 lit/ha (3x)14 dana

Specifične djelatne tvari za suzbijanje krumpirove plijesni (Phytophthora infestans) (npr. amisulbrom, ciazofamid, cimoksasnil, fluopikolid, oksatiapipronil, propamokarb, mandipropamid, M-metalaksil) ne pokazuju učinkovitost na koncentričnu pjegavost. Od fungicida koji nisu registrirani za suzbijanje koncentrične pjegavosti u našoj zemlji, a pokazuju vrlo dobru učinkovitost u krumpiru ističemo fluazinam (Shirlan, Shakal SC). Učinak svim fungicidima navedenim u Tablici 2. možemo značajno poboljšati dodavanjem lisnih hraniva s naglašenim sadržajem aminokiselina i/ili morskih alga (npr. Amalgerol, Bioplex, Poly-Amin, Megafol, Trainer, Tora Fusion, Isabion, SeaMac, Vigor extra i dr.).

Netipični znakovi paleži i sušenja lišća krumpira zbog vrlo visokih temperatura zraka (slika 1) i početni (prvi) simptomi tamne ili koncentrične pjegavosti (Alternaria solani) na lišću sorte bellarosa (slika 2). Ako se ne poduzimaju mjere zaštite, osjetljivo lišće krumpira potpuno propada (slika 3), a iskustva u Međimurju pokazuju da urod gomolja kasnih sorti može biti dvostruko manji. Snimio M.Šubić.

Naslovna foto: Shuttertsock

Prethodni članakUvjeti i načini navodnjavanja poljoprivrednih usjeva
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.