Proizvodnja krastavaca i kornišona u Hrvatskoj bilježi rast u posljednjih pet godina. To može biti i pokazatelj isplativosti uzgoja ovog povrća.
Krastavac (Cucumis sativus L.) pripada porodici Cucurbitaceae. Jednogodišnja je biljka, a uzgaja se na otvorenom i u zatvorenom. Kao što svi znamo, potrošači ga konzumiraju u svježem stanju, ali i kisele. Danas se krastavac uzgaja u cijelom svijetu. U svijetu proizvodnja krastavaca i kornišona je u porastu i na globalnoj razini i razini EU-27. Proizvodnja u svijetu je rasla za 14 %, a u EU-27 za 4 %. Površine pod krastavcima su u porastu na globalnoj razini za 2,90 % i u padu u EU-27 za 26,14 %.
Tablica 1. Površine i proizvodnja pod krastavcima i kornišonima od 2017. – 2021.
| 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. | ||
| Svijet | Krastavci i kornišoni (ha) | 2.111.021 | 2.121.568 | 2.163.997 | 2.155.175 | 2.172.193 |
| Svijet | Krastavci i kornišoni (t) | 82.216.630 | 84.949.869 | 88.282.435 | 90.754.613 | 93.528.796 |
| EU | Krastavci i kornišoni (ha) | 49.594 | 45.200 | 45.710 | 36.010 | 36.630 |
| EU | Krastavci i kornišoni (t) | 2.740.544 | 2.702.530 | 2.753.210 | 2.843.880 | 2.852.380 |
U svijetu se ukupno prosječno proizvede oko 88 milijuna tona krastavaca godišnje. Prema Atlas Big podacima, Kina se smatra najvećim proizvođačem krastavaca (više od 70 milijuna tona) i čini preko 80 % svjetske proizvodnje. Nakon Kine slijede, Turska (gotovo 2 milijuna tona), Rusija (više od 1,6 milijuna tona) i Ukrajina (više od jedan milijun tona). Najveće površine pod krastavcima su u Kini (1.258.370 ha), Kamerunu (324.212 ha), Ukrajini (52.100 ha) i Rusiji (40.851 ha).
Proizvodnja krastavaca u Hrvatskoj u posljednjih pet godina
Površine pod povrćem u Hrvatskoj u zadnjih pet godina su u padu. 2018. godine površine pod povrćem, zajedno s povrtnjacima iznosile su 11.624 ha. Kroz godine je vidljiv pad, da bi u 2022. površine iznosile 9.572 ha. U petogodišnjem razdoblju zabilježen je pad od 18 %.
Rast pod površinama zabilježile su kupusnjače (17 %), poriluk (87 %), lisnato povrće (63 %), rajčica na otvorenom (više od 100 %) i u zaštićenim prostorima (21 %), krastavci na otvorenom (41 %) i u zaštićenim prostorima (66 %), lubenica (3,5 %) i paprika u zaštićenim prostorima (69 %).
Od svih povrtnih vrsti, najviše površina u 2022. se odnosi na kupus (15 %), lubenicu (13 %) i luk (10 %). Najmanje je površina pod salatom (0,25 %) i krastavcima (0,74 %) u zaštićenim uvjetima.
Površine pod povrćem pratila je i sama proizvodnja iskazana u tonama te je zabilježen pad proizvodnje povrća za 13 %, s 184.898 tona u 2018. na 160.204 tona u 2022. Proizvodnja povrća zajedno s povrtnjacima, prati isti trend, i zabilježen je nešto manji pad, pad od 8,54 % u petogodišnjem razdoblju (s 230.080 t na 210.432 t).
U 2022. najveća proizvodnja povrća odnosila se na kupus (16,14 %), rajčicu (16,13 %), lubenicu (14,87 %). Najmanji udio proizvodnje u 2022. je salata u zaštićenim prostorima (0,54 %) i grah (0,77 %).
Proizvodnja krastavaca i kornišona je bilježila rast u posljednjih pet godina, 157 %, dok je proizvodnja krastavaca u zatvorenom porasla za gotovo 200 %.
Kalkulacija proizvodnje krastavaca na otvorenom i u zaštićenom prostoru
U proizvodnji krastavaca na otvorenom očekivani prinos je 40.000 kg/ha, a prosječna cijena 0,62 EUR. Najveći udio troška se odnosi na berbu (49,40 %), presadnice (12,19 %), a najmanji udio troška se odnosi na vezivo i skidanje armature. Pokriće varijabilnog troška je pozitivno u slučaju uzgoja na otvorenom i iznosi više od 8 tisuća EUR/ha.
U slučaju uzgoja u zaštićenim prostorima, očekivani prinos je 1.500 kg/100 m2. Cijena je nešto niža nego u slučaju na otvorenom, za nekih 10 centi. U slučaju zaštićenih prostora, najveći udio troška se odnosi na ostale troškove (21,13 %), berbu i sortiranje (19,01 %), a najmanji udio troška se odnosi na ručno razbacivanje gnojiva (0,63 %) i foliju (0,93 %). Pokriće varijabilnog troška je pozitivno u slučaju uzgoja u zaštićenim prostorima i iznosi malo iznad 100 EUR/100 m2.
Zbog stalnih promjena u cijenama inputa nije moguće dati konačan prikaz kalkulacije, nego moramo biti svjesni kako će se ona mijenjati s obzirom na to da su stalne promjene na tržištu. Uspoređujući dva načina uzgoja krastavaca možemo zaključiti da su temeljem prikazanih podataka obje isplative. Valja istaknuti kako u prikazanim kalkulacijama nisu uračunati fiksni troškovi koji u proizvodnji povrća mogu biti značajni i utjecati na konačnu isplativost proizvodnje.
