Uspješnost proizvodnje luka

89

""Ljekovit i hranjiv

Luk možda ima neugodan miris i glavni je krivac suza u kuhinji, ali prema istraživanjima, što je neugodniji i jači za usta i nos, to je bogatiji antioksidansima. Jedna prastara izreka, glasi: Tko jede crveni luk u jesen, neće ga boljeti želudac zimi! Poznata je i staroslavenska izreka kako je luk lijek za sedam bolesti. Ljekovita su svojstva luka mnogobrojna. U suvremenoj fitoterapiji navodi se njegovih 15 ljekovitih svojstava i čak tridesetak oboljenja kod kojih ta dragocjena biljka pomaže. Luk je izvrstan diuretik. On vrlo učinkovito odstranjuje tekućinu iz organizma, pa se preporučuje oboljelima od reumatizma, artritisa, gihta, kod otežanog mokrenja i smanjenja funkcije bubrega. Također pomaže kod cistitisa (upale mokraćnog mjehura) i upale prostate. On regulira probavu, pospješuje izlučivanje probavnih sokova i poboljšava apetit. Osobama koje pate od opstipacije (zatvora) luk pomaže regulirati rad crijeva i redovitost stolice. Danas je klinički potvrđeno da luk jača slabo srce i oslabjelom organizmu vraća snagu. Međutim, unatoč njegovoj nesumnjivoj ljekovitosti, luk još nije službeno priznat kao ljekovita biljka!

Ne bacajte listove mladog luka!
Mnogi mlade (zelene) listove luka bacaju, držeći ih nevrijednima, pa jedu samo njegov bijeli dio. Međutim, to je posve pogrešno. Naime, u 1 kg bijelog dijela mladog luka, u prosjeku, ima 8,5 grama vitamina C, a u zelenim listovima oko 38 grama. U glavicama luka ima 0,3 miligrama karotena (provitamina A), a u zelenim listovima 1,2 miligrama. Isto je i što se tiče minerala. U glavici luka ima 175 miligrama kalija, a u listovima 231 miligram. Jedino fosfora i natrija ima više u bijelom dijelu luka nego u zelenim listovima.

U luku ima biljnog hormona sličnog inzulinu, pa se preporučuje oboljelima od šećerne bolesti, jer smanjuje povećanu količinu šećera u krvi. Ipak, luk se ne preporučuje osobama s osjetljivim želucem, jer im može činiti nadražajne smetnje. Tko ima slabu probavu, neka izbjegava luk. Također ga se ne preporučuje jesti uz večernji obrok, jer izaziva pojačanu žeđ.

Uzgoj

""Iako se može činiti da je luk vrlo skromna kultura koja se uzgaja na raznolikim lokalitetima, crveni luk je u pogledu kakvoće tla dosta zahtjevno povrće, osobito ako se proizvodi izravno iz sjemena. Sjeme sporo niče, pa zemlja na koju se polaže sjeme mora biti idealno pripremljena. Luk ima žiličast, relativno plitak korijen s malo korjenovih dlačica, pa mu je mogućnost upijanja otopljenih hraniva dosta slaba, zato mora imati pristupačna hraniva u plićem sloju. Dobre predkulture luku su krumpir, kupus, krastavci, grah, grašak, strna žita, djeteline i trave. Mora proći najmanje 4 godine od prošle proizvodnje luka na istoj parceli, zbog gljivičnih bolesti koje se više godina zadržavaju u tlu. Treba sijati poslije predkulture iza koje je tlo čistije od korova i štetnika. Usjev mora od sjetve do vađenja biti bez korova, inače je urod puno niži, a mehanizirano vađenje gotovo nemoguće. Stvarajući veliku količinu suhe tvari, luk troši puno vode, pa se optimalno proizvodi samo na površinama koje se natapaju. Postoji li i najmanji rizik mogućega nedostatka vode, ne treba ulaziti u industrijsku proizvodnju luka. Osobito je to bitno ako se luk proizvodi izravnom sjetvom sjemena, jer tada je vegetacija duža za 45 dana od vegetacije pri proizvodnji iz lučice. Proizvodnja iz lučice je nešto skuplja, daje manji urod, jer je nemoguće postići sklop kao kod proizvodnje iz sjemena.

Izgled biljke je najbolji pokazatelj spremnosti za vađenje luka – lišće omekša, počne padati i sušiti se. Kada se osuši na više od 60% biljaka, vrijeme je vađenja. Ponegdje se to ubrzava tako da čim se lišće počne sušiti, luk se povalja i zrioba je ujednačenija. Važno je paziti da se list ne suši zbog nedostatka vlage, umjesto zbog zriobe!

Niske otkupne cijene

Prilikom izrade kalkulacije računao se prosječan prinos (50 t/ha) na otvorenom. Prinos luka uzgojenog direktnom sjetvom je 40 – 50 t/ha, a onog iz lučice 20 – 30 t/ha. Cijena od 3,43 kn/kg je izračunata kao prosječna cijena na veletržnici u razdoblju od 2005. do 2012. godine. Prilikom računanja troška sjemena uzeo se u obzir utrošak od 3,5 kg sjemena po ha, čija je cijena 1.800 kn/kg. Upravo trošak sjemena, uz troškove zaštite bilja, ima najveći udio u prihodu. Gnojidba prema tehnološkim normativima je s 300 kg/ha KAN27 i 700 kg/ha NPK 7-20-30. Luk se prodaje u vrećama pakiranja po 10 kg (cijena ambalaže je 0,65 kn/kom). Kod troška unajmljene mehanizacije računale su se sljedeće operacije: strojna sadnja (1000 kn/ha), vađenje (2000 kn/ ha), sortiranje i uvrećavanje (8500 kn/ ha). Vlastita mehanizacija se koristila za: raspodjeljivanje mineralnog gnojiva (2x), oranje, tanjuranje, frezanje, sjetvospremanje, sjetvu, kultiviranje s prihranom (2x), prskanje (8x) i prijevoz. Prema kalkulaciji u tablici po svakom proizvedenom kilogramu luka ostvaruje se 2,66 kuna dobiti iz koje se još trebaju pokriti fiksni troškovi proizvodnje.

Povrćare uglavnom muče niske otkupne cijene, a nerijetko maloprodajna cijena bude i dvostruko viša. Ističu da nemaju izbora i moraju prodavati ono što proizvedu veletrgovcima, jer bi im inače roba mogla propasti, s obzirom da malo tko ima odgovarajuća skladišta. Prema tome, ukoliko se želi ići na višu cijenu, na plasiranje luka na tržište bez prekupaca i veletrgovaca, treba imati odgovarajuća skladišta, jer se luk nakon vađenja mora očistiti, djelomično kalibrirati i spremiti u skladišta na temperaturu između 1 i 2°C i relativnu vlagu zraka od 65%. Budući je skladište ozbiljna investicija, svaki oblik udruživanja proizvođača olakšao bi takvo ulaganje, a koristi bi mogli imati svi proizvođači koji sudjeluju.

Kao i u svakoj proizvodnji, poduzetničke ideje stvaraju od postojećih proizvoda neke nove, a svako dodavanje vrijednosti proizvodu osigurava veći prihod i olakšava ostajanje u toj proizvodnji. U novije vrijeme pojavljuju se i prerađevine od luka, kao što je djelomično pripremljen (izdinstani) luk za kuhinje u ugostiteljstvu, ali i kućanstva. Sve se više proizvođača odlučuje na ekološku proizvodnju jer se preko web portala, facebooka i internetskih trgovina takav luk uspješno plasira po cijeni od 15 kn/kg, a na web stranicama „poznatijih“ proizvođača nerijetko stoji natpis „rasprodano“ koji je dobar pokazatelj uspješnosti ovakvog načina prodaje.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakAGRO ARCA ove godine u Trilju, prijave otvorene do 1. svibnja!
Sljedeći članakRiba u finom umaku
Avatar
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.