Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) proizvodnja luka i češnjaka u Hrvatskoj je bila na zavidnoj razini davne 2008. godine, ali se do 2013. smanjila na razinu 68 % od proizvodnje u 2008. godini. Nakon pristupanja Hrvatske EU 2013., počinje uzlazni trend, ali se proizvedene količine nisu nikada vratile na razinu 2008
Značajan pad proizvedene količine zabilježen je 2017. s 20.765 tona, Taj negativni rekord oboren prošle godine sa proizvedenih 16.905 tona. Na urod su negativno utjecali vremenski ekstremi (osobito ljetna suša) te bolesti i štetnici koji su povezani s visokom vlagom i temperaturom u zimskim mjesecima.
Grafikon: Trend proizvodnje luka i češnjaka u Hrvatskoj 2008.-2022. godine (u tonama)
Luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, u 2022. je potpora za proizvodnju češnjaka tražena za ukupno 219,57 ha, od čega najviše u Vukovarsko-srijemskoj (75,28 ha) i Istarskoj županiji (27,45 ha), a za proizvodnju luka ukupno 510,98 ha, od čega najviše u Međimurskoj (145,61 ha) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (92,83 ha). Za ekološku proizvodnju je potpora za proizvodnju češnjaka tražena na 3,65 ha površina, a za luk na 4,67 ha.
Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, odmah nakon rajčice, kupusa i lubenice, ali se ipak značajne količine uvoze – najviše je uvezeno luka, rajčice, paprike i mrkve dok smo najviše izvezli gljiva (osim gljiva iz roda šampinjona).
Uzlazni trend prosječnih prodajnih cijena luka i češnjaka
Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) daje pregled cijena i jasno ukazuje na uzlazni trend kretanja prosječnih prodajnih cijena luka, češnjaka i mladog luka. Također, pokazuje i značajne razlike cijena u veleprodaji u odnosu na maloprodaju: kod crvenog luka prosječna cijena na veletržnicama protekle godine je bila 0,63 EUR/kg (u odnosu na 1,20 EUR/kg na tržnicama u maloprodaji), kod mladog luka je cijena na veletržnicama bila 2,73 EUR/kg (u odnosu na 3,38 EUR/kg u maloprodaji), te kod češnjaka 3,43 EUR/kg na veletržnicama (u odnosu na 6 EUR/kg na tržnicama u maloprodaji).
Tablica 1: Trend kretanja prosječnih cijena na tržnicama u EUR/kg od 2015.-2022.
EUR/kg 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. Crveni luk 0,91 0,91 0,90 0,95 1,12 1,08 1,05 1,20 Mladi luk 3,05 2,83 2,85 2,96 2,91 3,02 3,26 3,38 Češnjak 4,92 5,37 5,99 5,92 5,67 5,76 5,92 6,00 
Rast prodajnih cijena zabilježen je za brojne poljoprivredne proizvode, a jedan od glavnih razloga za poskupljenje koji navode poljoprivredni proizvođači je poskupljenje inputa u proizvodnji. Pogledamo li indekse cijena repromaterijala u poljoprivrednoj proizvodnji (promjena u odnosu na baznu godinu), inputi su u prva tri mjeseca ove godine poskupjeli za 4,5 % (indeks cijena 104,5) u odnosu na prva tri mjeseca 2022., a poskupljenje je još izraženije ako se usporede cijene sa 2015. godinom (više od 50 %, odnosno indeks je 151,8).
U biljnoj proizvodnji je najveći skok cijena zabilježen za cijene sjemena i sadnog materijala: 22,9 % u odnosu na 2022. godinu (indeks cijena 122,9), odnosno 59 % u odnosu na 2015. godinu (indeks cijena 159,0).
Tablica 2: Indeks cijena dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji, DZS
Prva 3 mjeseca 2023. u odnosu na 2015. Prva 3 mjeseca 2023. u odnosu na 2022. Inputi, ukupno 151,8 104,5 Sjeme i sadni materijal 159,0 122,9 Energija i maziva 153,5 103,7 Gnojivo 181,6 83,2 Sredstva za zaštitu bilja 123,4 104,7 Veterinarske usluge 118,5 107,2 Stočna hrana 170,3 118,2 Održavanje opreme 129,8 114,7 Održavanje zgrada 140,9 115,8 Ostale usluge 108,6 105,0
Kad usporedimo prosječne proizvođačke cijene luka i češnjaka (DZS) s prosječnim prodajnim cijenama na tržnicama (TISUP) vidimo da je razlika dovoljna za pristojnu zaradu od 0,84 EUR/kg za crveni luk, do 2,25 EUR/kg za češnjak. Prema definiciji DZS-a, prosječne proizvođačke cijene jesu cijene u koje su uključeni porezi (osim PDV-a), a isključene su subvencije i ostali novčani poticaji.
Na svjetskoj razini Kina je najveći proizvođač luka i češnjaka (75 % svjetske proizvodnje češnjaka), a unutar Europske unije dominiraju Španjolska, Nizozemska i Poljska. Španjolska je najveći proizvođač i drugi najveći izvoznik luka u EU nakon Nizozemske. Među TOP-5 uvoznika luka, Velika Britanija je pokazala najveću dinamiku s povećanjem uvoza za 59 % ili 136.000 tona godišnje, što je povezano s trenutnom situacijom u britanskim supermarketima u kojima vlada nestašica povrća i voća, a luk je jedan od najdeficitarnijih artikala.
Što se tiče izvoza luka, Indija, Kina i Iran najviše su povećali izvoz luka u 2022. g. Indija je prvi put izvezla više od 2 milijuna tona luka godišnje, povećavši isporuke za 48 % u godini. Dobavljači iz Kine povećali su izvoz luka za četvrtinu, a obujam izvoza premašio je 835.000 tona. Iran je također premašio svoj izvozni rekord, 478.000 tona, povećavši izvoz luka za 24 % u protekloj godini.
Uzorni proizvođač luka i češnjaka
Primjer domaćeg proizvođača koji uspješno plasira svoj luk i češnjak na police većih prodajnih centara je Marijo Puškarić, čiji je trud prepoznat i nagrađen 2018. godine nagradom za najboljeg poljoprivrednog proizvođača „Zlata vrijedan“. Dobitnik je i priznanja „Uzorni povrćar“ koji dodjeljuje Gospodarski list na jedinom stručnom skupu o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, seminaru „Hrvatsko povrće“.
Agro Puškarić Poljoprivredni Obrt nalazi se u Kaniškoj Ivi kraj Garešnice i zapošljava 10 ljudi u stalnom radnom odnosu. Proizvode žitarice i povrće na gotovo 300 hektara (crveni luk na 12 ha). Povrće je glavna proizvodnja, a uzgajaju: industrijski krumpir (za čips), crveni luk i češnjak koje pod vlastitim brendom prodaju u trgovačke lance.
