Isplativost proizvodnje krmnog sirka u 2012.
Posljednjih nekoliko godina raste interes za sjetvu sudanske trave (Sorghum sudanense) i krmnog sirka (Sorghum bicolor) kao krmnih kultura koje daju visok prinos, a ujedno bolje podnose sušu u odnosu na ostale krmne kulture.
Može li domaća rajčica konkurirati uvoznoj?
Ako čujemo paradajz, pomidor ili poma, odmah znamo da je riječ o rajčici. Rajčica je poznata kao jednogodišnja biljka te dolazi iz porodice Solonaceae....
Japanska prepelica – gospodarski značajna perad
Japanska prepelica (Coturnix japonica) spada u najrasprostranjeniju, najbrojniju i najproduktivniju vrstu prepelica u svijetu. Odavno je već poznata kao gospodarska perad u Japanu i drugim azijskim zemljama. Od sredine pedesetih godina uzgoj japanskih prepelica u Europi, osobito u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj ne igra više neku beznačajnu ulogu. I kod nas su od početka sedamdesetih godina japanske prepelice postale poznate po svojim odličnim jajima i visokovrijednom
mesu.
Luk i češnjak – kakav im je trend proizvodnje u RH?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) proizvodnja luka i češnjaka u Hrvatskoj je bila na zavidnoj razini davne 2008. godine, ali se do...
Trešnja se uvijek isplati!
Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.
Jagode – isplati li ih se uzgajati?
Svakog proljeća sve se crveni od sočnih, srcolikih plodova kraljice proljeća – jagode. Jagode su voćna vrsta omiljena među potrošačima, kao i među proizvođačima....
Prednosti poslovnog povezivanja poljoprivrednika
Dvojica genijalnih hrvatskih glazbenih autora, Drago Britvić i Arsen Dedić, 1976. godine za potrebe filma Vlak u snijegu skladali su zarazno melodioznu Himnu zadrugara....
Zelena plaćanja – potpore za očuvanje okoliša
Od 2015. godine u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU uvedena su nova pravila za isplatu izravnih plaćanja. Naša država kao članica EU obavezna ih...
Uzgoj gljiva može biti unosan
Većina gljiva koja se danas konzumira potječe iz uzgoja. Uzgoj gljiva je jedan od najsloženijih uzgoja u poljoprivredi, koji zahtjeva visoku razinu higijene uz strogi nadzor topline, vlage, koncentracije ugljičnog dioksida i osvijetljenosti. Kako je uzgojni ciklus gljiva kratak, sva tretiranja zaštitnim sredstvima se moraju raditi preventivno, prije nego što dođe do zaraze. Zbog svega navedenog ova proizvodnja zahtijeva visoka ulaganja u objekte i opremu, te stručno educiranu radnu snagu. Kako su gljive visoko produktivne po jedinici površine povrat uloženih sredstava može biti brz, uz uvjet poštivanja svih agrotehničkih mjera.
Isplativost izgradnje vlastitih sušara
Ulaskom Hrvatske u EU otvorilo
se tržište poljoprivrednih
roba prema zapadu. Proizvođačima
to, međutim, nije
donijelo očekivane efekte,
a razlog izostanka pozitivnih
efekata ponajviše leži
u slaboj organizaciji rada u
poljoprivredi i nespremnosti
funkcioniranja na otvorenom
globalnom tržištu.
Gdje su plodovi ekoloških nasada?
Ekološka poljoprivreda (poznata i pod nazivom organska) je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i ekonomski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji....
Isplativost proizvodnje soje u 2012.
Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.
Isplativost proizvodnje kukuruza za silažu u 2012.
Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.
Tržište žitarica
Prema trenutnim procjenama,
svjetska proizvodnja
žitarica je u
oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke
u sezoni 2013/14., očekuje se porast
proizvodnje za oko 156 milijuna tona u
odnosu na sezonu ranije.
Berba i sušenje ljekovitog bilja
Za žetvu ljekovitog - aromatičnog bilja mogu se koristiti adaptirani strojevi
koji se koriste kod drugih poljoprivrednih kultura. Tehnička sredstva za žetvu
moraju osigurati obradu biljnog materijala bez oštećenja, a izvođenje
žetve mora biti takvo, da se spriječi dodir s tlom ili unos štetnih tvari.
Poljoprivreda i turizam – mogućnosti i ograničenja
Često se (pre)naglašava veza domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma. Pri tomu se ona najčešće promatra kao prilika posrednog izvoza hrvatskih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. U...




















