Može li domaća rajčica konkurirati uvoznoj?
Ako čujemo paradajz, pomidor ili poma, odmah znamo da je riječ o rajčici. Rajčica je poznata kao jednogodišnja biljka te dolazi iz porodice Solonaceae....
Prodati odmah ili uskladištiti i čekati veću cijenu?
Svi mi svakodnevno donosimo odluke. Neke su jednostavne i donosimo ih bez previše razmišljanja, dok neke odluke zahtijevaju veća promišljanja, primjerice ulaganje. Odlučivanje ima...
Mak – isplati li se proizvoditi ga?
Mak (lat. Papaver somniferum L.) se kao jednogodišnja biljka sadi najčešće kao ukrasna biljka u vrtovima. Međutim, sadi se i u druge svrhe...
Jesu li cijene jagoda realne?
Jagoda je prvo voće koje u proljeće dolazi na tržište iz domaće
proizvodnje i potrošači ih jedva dočekaju. Proteklih tjedana javnost i mediji
vode raspravu o...
Koliko zapravo košta proizvodnja mlijeka? (2)
U broju 21 Gospodarskog lista objavljenog 15.11.2022. godine pisalo se o cijenama mliječnih proizvoda koji su na EU rekordnim razinama. U ovom članku nastavlja...
Zašto je dobro proizvoditi bučino ulje?
Tradicionalno se kod nas buče uzgajaju u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, najviše u Međimurju i Podravini,
a posljednjih godina i na području Požeške
kotline. Dok se u sjeverozapadnom dijelu
zemlje proizvodnja odvija uglavnom na malim
površinama, u Slavoniji se proizvodnjom bave
tvrtke ili zadruge na većim površinama.
Kreditiranje i poticaji za uzgoj pitomog kestena
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) koji uglavnom raste u šumama treba razlikovati od divljeg kestena (Aercuus hippocastanum L) koji uglavnom raste zasađen u gradovima kao ukrasno drvo. U svijetu postoje i druge vrste kestena, kao što su japanski kesten (Castanea crenata Sieb. et Zucc>.), američki kesten (Castanea dentata Marsh.), kineski kesten (Castanea mollissima Blume), ali i njihovi križanci.
Isplativost uzgoja začinskog bilja
Pod zajedničkim pojmom aromatično, začinsko i ljekovito bilje podrazumijevaju se sve biljne vrste čije djelatne (aktivne) tvari imaju primjenu u farmaciji, medicini, prehrambenoj i...
Koje se gljive najviše isplati uzgajati?
Uzgajaju se razne vrste gljiva, šampinjoni, zatim bukovače, kraljevske bukovače te shii-take, lisičarke, jablanovače, vrganje i ostale. No, koliko je uzgoj gljiva uopće isplativ?
Šampinjoni...
Sir – delicija na tanjuru koja ima svoju cijenu
Za kvalitetan sir je neophodna kvalitetna sirovina – mlijeko! Pa pogledajmo kako stojimo u tom sektoru: prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu...
Uzgoj batata i krumpira može biti isplativ!
Batat je u današnje vrijeme dosta rasprostranjena kultura u uzgoju u Hrvatskoj, kako u privatne svrhe, tako i u gospodarskom smislu za daljnu prodaju...
Boljom agrotehnikom do višestruko većeg prinosa paprike
Paprika je vrlo važna povrtna kultura u Hrvatskoj, od koje se na većoj površini uzgajaju samo rajčica,
luk, grah i kupus. Najviše se uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj
županiji. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede 30.000 tona paprike uz prosječan prinos od 7 t/ha, međutim
treba napomenuti kako su prinosi u komercijalnoj proizvodnji oko 40 t/ha.
Najveći prihod od proizvodnje celera, luka i češnjaka
Prema podacima STATISTA-e iz 2021., u svijetu je najveća proizvodnja rajčica, luka, krastavaca, kupusa i patlidžana. Najveći proizvođač je Azija, zatim slijede Europa, Afrika...
Krmno bilje kao činitelj isplativosti proizvodnje
Krmiva su važan dio prehrane preživača, ali i čimbenik isplativog poslovanja farme. U današnje vrijeme kad su koncentrirana krmiva skupa, u vrijeme kad cijene stočne hrane variraju, postaje neophodno imati vlastito proizvedenu stočnu hranu.
Agroekonomika – Maslinovo ulje
U Hrvatskoj je maslinarstvo bilo najrazvijenije krajem 18.st. Za vrijeme Austrougarske na području od Trsta do Boke kotorske je zabilježeno 30 milijuna stabala maslina. Danas ih ima oko 4,5 do 5 milijuna u rodu i još oko 2 milijuna neodržavanih, koje čine značajan potencijal za povećanje proizvodnje, budući da se mogu dovesti do pune rodnosti za dvije godine, dok novom nasadu do ulaska u punu rodnost treba i 15 godina.
Sa sojom nema kalkulacija, zato se sve više sije
Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17
Soja (lat. Glycine max) pripada uljaricama, a u Hrvatskoj korištenje soje je više zastupljeno u industriji stočne...





















