Berba i sušenje ljekovitog bilja
Za žetvu ljekovitog - aromatičnog bilja mogu se koristiti adaptirani strojevi
koji se koriste kod drugih poljoprivrednih kultura. Tehnička sredstva za žetvu
moraju osigurati obradu biljnog materijala bez oštećenja, a izvođenje
žetve mora biti takvo, da se spriječi dodir s tlom ili unos štetnih tvari.
Trešnja se uvijek isplati!
Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.
Agroekonomika – Isplativost uzgoja trešnje
S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.
Trešnja – isplati li se uzgajati?
Trešnja (Prunus avium L.) je voćna vrsta koja se uzgaja prvenstveno za potrošnju u svježem stanju, dok se puno manje prerađuje (kompoti, džemovi, likeri,...
Agroekonomika – Maslinovo ulje
U Hrvatskoj je maslinarstvo bilo najrazvijenije krajem 18.st. Za vrijeme Austrougarske na području od Trsta do Boke kotorske je zabilježeno 30 milijuna stabala maslina. Danas ih ima oko 4,5 do 5 milijuna u rodu i još oko 2 milijuna neodržavanih, koje čine značajan potencijal za povećanje proizvodnje, budući da se mogu dovesti do pune rodnosti za dvije godine, dok novom nasadu do ulaska u punu rodnost treba i 15 godina.
Sušare, hladnjače i investicije u preradu voća i povrća
Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.
Biogorivo – čista zarada!
Biogoriva sve više postaju popularna zbog rasta cijena nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije, zabrinutosti
zbog štetnih emisija stakleničkih plinova i sl. Pod biogorivom se smatra tekuće ili plinovito gorivo proizvedeno
iz biomase: bioetanol, biodizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-tri-butil-eter), bio-MTBE
(metil-tri-butil-eter), sintetička biogoriva, bio-vodik, bioulje.
Bosiljak, matičnjak i menta – isplati li se proizvoditi ih?
Začinsko bilje označava biljne vrste koje se koriste u kulinarstvu, svježe i osušene, a uključuje jednogodišnje biljke, zeljaste biljke, grmlje, trajnice i drveće. Začini...
Isplativost proizvodnje kukuruza u 2012.
Najčešći razlog proizvodnje kukuruza je njegova prodaja na slobodnom tržištu, dakle zarada od te proizvodnje. U takvim uvjetima uvijek je presudan odnos prinosa i otkupne cijene koju nudi tržište.
Boljom agrotehnikom do višestruko većeg prinosa paprike
Paprika je vrlo važna povrtna kultura u Hrvatskoj, od koje se na većoj površini uzgajaju samo rajčica,
luk, grah i kupus. Najviše se uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj
županiji. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede 30.000 tona paprike uz prosječan prinos od 7 t/ha, međutim
treba napomenuti kako su prinosi u komercijalnoj proizvodnji oko 40 t/ha.
Isplati li se proizvoditi mahunarke?
Isplati li se proizvoditi mahunarke? Budući da samo graha, godišnje u Hrvatsku, uvezemo preko 10 milijuna eura, zaključak je da se definitivno isplati uzgajati...
Proizvodnja biomase za veću isplativost
U novije vrijeme sve se više pozornosti daje obnovljivim izvorima energije jer je postalo jasno kako je dosadašnji pristup energiji i gospodarenju energijom neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije najveći se doprinos očekuje od biomase.
Koje sorte jabuke su najtraženije?
U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od...
Isplati li se prodavati na tržnicama?
Za prodaju na tržnicama najprikladniji su proizvodi koji se mogu odmah trošiti, kao što su voće i povrće, a iz godine u godinu prisutno...
Nedostaci proizvodnje peršina u Hrvatskoj
Peršin je povrće koje se svakodnevno koristi u domaćinstvima i koje ostvaruje visoku prodajnu cijenu, kako u
svježem tako i u suhom stanju. Budući da se radi o povrću koje je neophodno potrebno prehrambenoj industriji,
proizvođači bi trebali uložiti napore u međusobno udruživanje, kako bi osigurali dovoljne količine standardiziranog
povrća, u rokovima koji su industriji potrebni. Međusobnim udruživanjem proizvođači bi mogli riješiti i
problem nedostatka hladnjača i sušara, i time povećati ekonomičnost svoje proizvodnje.
Zašto je dobro proizvoditi bučino ulje?
Tradicionalno se kod nas buče uzgajaju u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, najviše u Međimurju i Podravini,
a posljednjih godina i na području Požeške
kotline. Dok se u sjeverozapadnom dijelu
zemlje proizvodnja odvija uglavnom na malim
površinama, u Slavoniji se proizvodnjom bave
tvrtke ili zadruge na većim površinama.



















