Koliko Hrvatska ovisi o uvozu hrane?
Živimo u turbulentnom vremenu velikih promjena, svijet se ubrzano mijenja, a tako i problemi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. U...
Ulaganje i povrat investicije u zaštićeni prostor
S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika,...
Isplativost proizvodnje kukuruza u 2012.
Najčešći razlog proizvodnje kukuruza je njegova prodaja na slobodnom tržištu, dakle zarada od te proizvodnje. U takvim uvjetima uvijek je presudan odnos prinosa i otkupne cijene koju nudi tržište.
Tržište žitarica
Prema trenutnim procjenama,
svjetska proizvodnja
žitarica je u
oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke
u sezoni 2013/14., očekuje se porast
proizvodnje za oko 156 milijuna tona u
odnosu na sezonu ranije.
Isplati li se uzgajati krastavac?
Proizvodnja krastavaca i kornišona u Hrvatskoj bilježi rast u posljednjih pet godina. To može biti i pokazatelj isplativosti uzgoja ovog povrća.
Krastavac (Cucumis sativus L.)...
Nedostaci proizvodnje peršina u Hrvatskoj
Peršin je povrće koje se svakodnevno koristi u domaćinstvima i koje ostvaruje visoku prodajnu cijenu, kako u
svježem tako i u suhom stanju. Budući da se radi o povrću koje je neophodno potrebno prehrambenoj industriji,
proizvođači bi trebali uložiti napore u međusobno udruživanje, kako bi osigurali dovoljne količine standardiziranog
povrća, u rokovima koji su industriji potrebni. Međusobnim udruživanjem proizvođači bi mogli riješiti i
problem nedostatka hladnjača i sušara, i time povećati ekonomičnost svoje proizvodnje.
Špinat – isplativost uzgoja
U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi
kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.
Uspješnost proizvodnje luka
Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta
povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku
(11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice
(9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza
najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija,
dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i
mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem
i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona,
vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300
tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto
je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima
se susreću proizvođači luka, te koji su glavni
razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?
Utjecaj cijene gnojiva na dobit proizvođača
Da bi se moglo prehraniti današnjih 7,79 milijardi ljudi na Zemlji neophodna je primjena suvremenih agrotehničkih rješenja, uz primjenu odgovarajućih količina mineralnih gnojiva. Europska...
Maraške ne damo ispod pet, šest kuna!
Tko nije odustao od uzgoja, kilogram višnje maraske na malo može prodati i po 10 kuna. Sve je više malih prerađivača koji likere i...
Agroekonomika – Isplativost uzgoja salate u zaštićenom prostoru
Salata je jedna od najčešće uzgajanih povrtlarskih vrsta u zaštićenim prostorima. Moguće ju je uzgajati tokom jeseni i zime, kada drugog svježeg povrća gotovo da i nema, što omogućava ostvarivanje znatno viših prodajnih cijena.
Korjenasto povrće – blago ispod zemlje
Povrće je važna namirnica u prehrani. Različita istraživanja pokazala su da je upravo visok unos povrća i voća povezan s nižim rizikom od kroničnih...
Isplativ uzgoj koštičavog voća
Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).
Jesu li cijene jagoda realne?
Jagoda je prvo voće koje u proljeće dolazi na tržište iz domaće
proizvodnje i potrošači ih jedva dočekaju. Proteklih tjedana javnost i mediji
vode raspravu o...
Nove mogućnosti – prodaja proizvoda OPG-a
Nedavno su donesene izmjene i dopune Zakona o trgovini, pa se tako
odredbama članka 2., u kojem se mijenja dosadašnji članak 5. stavak
1. podstavak 1. Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08, 116/08, 76/09), prije svega provodi pojmovno usklađenje s odredbama Zakona o poljoprivredi te se uvodi pojam „obiteljskog seljačkog gospodarstva“, a kojim se ovom novelom dopušta prodaja proizvoda na malo izvan prodavaonica i putem automata i kioska, što do sada nije bilo moguće.
Koji med najviše vrijedi?
Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015)
med je prirodna slatka tvar koju pčele
izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda
nektarija ili/i druge slatke sokove koji se
nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine
insekata (koji sišu na živim dijelovima
bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima
svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme
u saće i puste da dozori. Pčele, osim
meda, proizvode i cvjetni prah, propolis,
matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni
kod potrošača i direktno povećavaju
ekonomičnost držanja pčela.























