Agroekonomika

Najčešći razlog proizvodnje kukuruza je njegova prodaja na slobodnom tržištu, dakle zarada od te proizvodnje. U takvim uvjetima uvijek je presudan odnos prinosa i otkupne cijene koju nudi tržište.

Zbog rasta potražnje za pjenušcima dolazi do rasta ponude pjenušavih vina na globalnoj razini, te je u 2018. vidljiv rast od 57% u odnosu...

Za razliku od ratarske i stočarske proizvodnje, koja zahtjeva velike zemljišne resurse, povrće je moguće uspješno proizvoditi na puno manjim poljoprivrednim površinama. Tako je...

Povrće je važna namirnica u prehrani. Različita istraživanja pokazala su da je upravo visok unos povrća i voća povezan s nižim rizikom od kroničnih...

Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije, koja je prije dolaska kukuruza bila jako raširena na našim prostorima. Nakon industrijalizacije ‘50-ih godina heljda polako nestaje s naših jelovnika i tek se ‘90-ih ponovo vraća, jačanjem svijesti o zdravoj prehrani.

Peršin je povrće koje se svakodnevno koristi u domaćinstvima i koje ostvaruje visoku prodajnu cijenu, kako u svježem tako i u suhom stanju. Budući da se radi o povrću koje je neophodno potrebno prehrambenoj industriji, proizvođači bi trebali uložiti napore u međusobno udruživanje, kako bi osigurali dovoljne količine standardiziranog povrća, u rokovima koji su industriji potrebni. Međusobnim udruživanjem proizvođači bi mogli riješiti i problem nedostatka hladnjača i sušara, i time povećati ekonomičnost svoje proizvodnje.

Uzgajaju se razne vrste gljiva, šampinjoni, zatim bukovače, kraljevske bukovače te shii-take, lisičarke, jablanovače, vrganje i ostale. No, koliko je uzgoj gljiva uopće isplativ? Šampinjoni...

Duhan je zeljasta biljka čiji se osušeni listovi prerađuju u cigarete, cigare, za lule kao i duhan za žvakanje. Sadrži alkaloid nikotin, koji biljka duhana proizvodi u korijenu, a odlaže ga u listovima. Slabiji duhan ima manje od 1% nikotina, srednje jaki između 1 i 2%, a jaki više od 2%. Duhan je visokotarifna roba, pa je njegova prodaja na crno na meti države. Ukupno 1000 tona duhana godišnje preproda se na crno na hrvatskom tržištu, pokazala je anketa koju je naručila Hrvatska udruga poslodavaca.

Biogoriva sve više postaju popularna zbog rasta cijena nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije, zabrinutosti zbog štetnih emisija stakleničkih plinova i sl. Pod biogorivom se smatra tekuće ili plinovito gorivo proizvedeno iz biomase: bioetanol, biodizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-tri-butil-eter), bio-MTBE (metil-tri-butil-eter), sintetička biogoriva, bio-vodik, bioulje.

Tko nije odustao od uzgoja, kilogram višnje maraske na malo može prodati i po 10 kuna. Sve je više malih prerađivača koji likere i...

Tradicionalni mesni specijaliteti prepoznatljiv su proizvod, nešto po čemu je Hrvatska poznata u svijetu. U novije vrijeme, zbog svijesti o velikom potencijalu autohtonih proizvoda koji su od “sirotinjske hrane” postali “delicija”, sve se više tradicijskih proizvoda prodaje kao zaštićena robna marka. Svaka regija ima svoje autohtone proizvode, od Istarskog i Dalmatinskog pršuta, preko Samoborske salame, do Slavonskog kulena i slanine.

Rod Citrus ili prema raširenijem romanskom imenu agrumi (što doslovno prevedeno znači kiselo voće) obuhvaća limun, limetu, naranču, mandarinu, klementinu, grejp, pomelo i brojne druge hibride.

Od 2015. godine u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU uvedena su nova pravila za isplatu izravnih plaćanja. Naša država kao članica EU obavezna ih...

Za prodaju na tržnicama najprikladniji su proizvodi koji se mogu odmah trošiti, kao što su voće i povrće, a iz godine u godinu prisutno...

Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.