Agroekonomika

Tradicionalni mesni specijaliteti prepoznatljiv su proizvod, nešto po čemu je Hrvatska poznata u svijetu. U novije vrijeme, zbog svijesti o velikom potencijalu autohtonih proizvoda koji su od “sirotinjske hrane” postali “delicija”, sve se više tradicijskih proizvoda prodaje kao zaštićena robna marka. Svaka regija ima svoje autohtone proizvode, od Istarskog i Dalmatinskog pršuta, preko Samoborske salame, do Slavonskog kulena i slanine.

Uzgoj šipka (Punica granatum L.) tradicionalno je vezan za područje južne Dalmacije i zapadnog dijela Hercegovine. Šipku jednako kao i smokvi odgovaraju područja klimata...

Vinogradari se u realizaciji svojih razvojnih pravaca mogu koristiti IPARD fondom kroz mjeru 103.

Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku (11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice (9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona, vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300 tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima se susreću proizvođači luka, te koji su glavni razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?

Proizvodnja krastavaca i kornišona u Hrvatskoj bilježi rast u posljednjih pet godina. To može biti i pokazatelj isplativosti uzgoja ovog povrća. Krastavac (Cucumis sativus L.)...

Uzgajaju se razne vrste gljiva, šampinjoni, zatim bukovače, kraljevske bukovače te shii-take, lisičarke, jablanovače, vrganje i ostale. No, koliko je uzgoj gljiva uopće isplativ? Šampinjoni...

Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, uz rajčicu, kupus, papriku i lubenicu. Bez obzira na to, značajne...

Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku...

Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.

U Hrvatskom Zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu smatraju kako je gotovo sva postojeća proizvodnja maslina ujedno i ekološka, ali je potrebno potaknuti proizvođače da je prilagode zakonskim propisima i registriraju se.

Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.

Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnihkultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih...

Tikve, tikvice, buče, bundeve i ukrasne (nejestive) tikve članovi su porodice tikva Cucurbitaceae. Jednogodišnje su biljke koje izvorno dolaze iz Amerike i vole toplinu....

Začinsko bilje označava biljne vrste koje se koriste u kulinarstvu, svježe i osušene, a uključuje jednogodišnje biljke, zeljaste biljke, grmlje, trajnice i drveće. Začini...

Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj karakterizira duga tradicija proizvodnje grožđa, kao i raznolikost autohtonih sorti grožđa. Proizvodnja vina u Hrvatskoj je samo oko 0,4...

U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.