Agroekonomika

Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za...

Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.

Najčešći razlog proizvodnje kukuruza je njegova prodaja na slobodnom tržištu, dakle zarada od te proizvodnje. U takvim uvjetima uvijek je presudan odnos prinosa i otkupne cijene koju nudi tržište.

Marketing je opći pojam kojim se opisuju poslovne aktivnosti gospodarstva koje vode ka prodaji proizvoda i usluga. Danas se pod pojmom marketinga podrazumijeva sveobuhvatna filozofija vođenja poduzeća prema zahtjevima tržišta, odnosno potrošača. Marketing počinje s potrebama i željama potencijalnih kupaca, a ne s proizvodnjom. To je proces planiranja i provedbe poslovnih aktivnosti koji uključuje prikupljanje i analizu podataka s tržišta, odabir ciljnog tržišta, razvoj proizvoda, određivanje cijene, prodajnih kanala i komunikacije s potrošačima. To znači da je marketing puno širi od prodaje ili oglašavanja proizvoda. Bez odgovarajućeg marketinškog programa, čak i najbolja gospodarstva su osuđena na tržišni neuspjeh.

Vinogradari se u realizaciji svojih razvojnih pravaca mogu koristiti IPARD fondom kroz mjeru 103.

Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.

Svi današnji domaći magarci potječu od afričkog magarca. Magarac je pripitomljen puno prije konja i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. S obzirom na svoje skromne zahtjeve i prilagođenost škrtim i nedostupnim površinama, magarci su se mogli koristiti tamo gdje je malo vrsta moglo opstati, a posebno uzgajati se. Kroz povijest je imao vrlo važnu ulogu kao radna životinja, ali se koristilo i sve ostalo (meso, mlijeko i koža).

S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.

Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje...

Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.

Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, uz rajčicu, kupus, papriku i lubenicu. Bez obzira na to, značajne...

U moru vijesti o iseljavanju mladih iz Hrvatske, gašenju neprofitabilnihpoljoprivrednih gospodarstava i napuštanju poljoprivrede, ovo je članak kojipriča drugačiju priču i govori o onima...

Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku (11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice (9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona, vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300 tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima se susreću proizvođači luka, te koji su glavni razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?

Tko nije odustao od uzgoja, kilogram višnje maraske na malo može prodati i po 10 kuna. Sve je više malih prerađivača koji likere i...

Svi mi svakodnevno donosimo odluke. Neke su jednostavne i donosimo ih bez previše razmišljanja, dok neke odluke zahtijevaju veća promišljanja, primjerice ulaganje. Odlučivanje ima...

Kad se netko odlučuje baviti poljoprivredom prvo pitanje je uvijek koliko ima zemljišta i koja proizvodnja bi se isplatila. To koliko se neka proizvodnja...