Agroturizam – budućnost i prilika
Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i održavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. godine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.
Trendovi u proizvodnji mlijeka
Mlijeko- Samodostatnost u proizvodnji u Hrvatskoj se kreće oko 50%. Dok je u Europskoj uniji na 115%, odnosno pojedine zemlje članice proizvode znatno više...
Isplati li se prodavati na tržnicama?
Za prodaju na tržnicama najprikladniji su proizvodi koji se mogu odmah trošiti, kao što su voće i povrće, a iz godine u godinu prisutno...
Uspješnost proizvodnje luka
Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta
povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku
(11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice
(9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza
najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija,
dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i
mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem
i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona,
vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300
tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto
je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima
se susreću proizvođači luka, te koji su glavni
razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?
Poticaji u ekološkoj poljoprivredi
Ekološka (biološka ili organska) poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje kojim se nastoji maksimalno iskoristiti potencijale poljoprivrednog gospodarstva uz zadovoljavanje društvenih i ekonomskih potreba, očuvanje prirodnog ekosustava i zaštitu okoliša. International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM) definira ekološku poljoprivredu kao proces kojim se razvija održivi agroekosustav.
Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda
Svi današnji domaći magarci
potječu od afričkog magarca.
Magarac je pripitomljen puno
prije konja i bio je prva životinja
koju je čovjek imao za
nošenje tereta. S obzirom na
svoje skromne zahtjeve i prilagođenost
škrtim i nedostupnim
površinama, magarci su
se mogli koristiti tamo gdje
je malo vrsta moglo opstati, a
posebno uzgajati se. Kroz povijest
je imao vrlo važnu ulogu
kao radna životinja, ali se koristilo
i sve ostalo (meso, mlijeko
i koža).
Isplati li se proizvoditi luk i češnjak?
Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, uz rajčicu, kupus, papriku i lubenicu. Bez obzira na to, značajne...
Korištenje IPARD programa u vinogradarstvu
Vinogradari se u realizaciji svojih razvojnih pravaca mogu koristiti IPARD fondom kroz mjeru 103.
Luk i češnjak – kakav im je trend proizvodnje u RH?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) proizvodnja luka i češnjaka u Hrvatskoj je bila na zavidnoj razini davne 2008. godine, ali se do...
Proizvodnja biomase za veću isplativost
U novije vrijeme sve se više pozornosti daje obnovljivim izvorima energije jer je postalo jasno kako je dosadašnji pristup energiji i gospodarenju energijom neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije najveći se doprinos očekuje od biomase.
Agroekonomika – Maslinovo ulje
U Hrvatskoj je maslinarstvo bilo najrazvijenije krajem 18.st. Za vrijeme Austrougarske na području od Trsta do Boke kotorske je zabilježeno 30 milijuna stabala maslina. Danas ih ima oko 4,5 do 5 milijuna u rodu i još oko 2 milijuna neodržavanih, koje čine značajan potencijal za povećanje proizvodnje, budući da se mogu dovesti do pune rodnosti za dvije godine, dok novom nasadu do ulaska u punu rodnost treba i 15 godina.
Kupus – proizvodnja i prerada
Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.
Isplati li se u Hrvatskoj uzgajati batat?
Iako je u povoljnim klimatskim uvjetima batat višegodišnja biljka, u poljoprivredi se uzgaja kao jednogodišnja
kultura. Osim u tropskim područjima, uzgoj je moguć i u umjerenijim klimatskim uvjetima, kakvi vladaju i u Hrvatskoj,
ali se tada razmnožava korijenovim izdancima, a ne sjemenom jer ono ne uspijeva dozrijeti.
Dinja je slatka, ali koliku zaradu donosi?
Latinski naziv dinje Cucumis melo dolazi od riječi cucumis (krastavac) i melo (jabuka ili plod). Dinja je jednogodišnja biljka iz porodice Cucurbitaceae čiji su...
Što utječe na isplativost proizvodnje pšenice?
Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode
rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“
tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?
Isplativost proizvodnje krmnog sirka u 2012.
Posljednjih nekoliko godina raste interes za sjetvu sudanske trave (Sorghum sudanense) i krmnog sirka (Sorghum bicolor) kao krmnih kultura koje daju visok prinos, a ujedno bolje podnose sušu u odnosu na ostale krmne kulture.





















