Najveći prihod od proizvodnje celera, luka i češnjaka
Prema podacima STATISTA-e iz 2021., u svijetu je najveća proizvodnja rajčica, luka, krastavaca, kupusa i patlidžana. Najveći proizvođač je Azija, zatim slijede Europa, Afrika...
Pogled na poljoprivredu kroz „ekonomske naočale“
Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku...
Ulaganje u sustave za navodnjavanje
Navodnjavanje je uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one količine vode koje su potrebne za
optimalan rast i razvoj biljaka. Neophodna je mjera pri uzgoju u zaštićenim prostorima, a u svijetlu klimatskih
ekstrema kojima smo sve više izloženi postaje sve potrebnija i u otvorenom uzgoju.
Sir – delicija na tanjuru koja ima svoju cijenu
U prošlom broju Gospodarskog lista (1. travnja) objavljen je prvi dio članka u kojem su analizirani trendovi proizvodnje i kretanja cijena sira. U ovom...
Isplati li se proizvoditi božićna drvca?
Božićnim drvcem se, prema Pravilniku o upisniku dobavljača božićnih drvaca, smatra stabalce crnogorice,
s korijenom ili bez korijena, koje nije za upotrebu u šumarstvu i stavlja se na tržište u vremenskom razdoblju
od 1. studenoga do 7. siječnja. Uvjet je za proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz božićnih drvaca,
da se pravne ili fizičke osobe koje se žele time baviti moraju upisati u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.
Može li domaća rajčica konkurirati uvoznoj?
Ako čujemo paradajz, pomidor ili poma, odmah znamo da je riječ o rajčici. Rajčica je poznata kao jednogodišnja biljka te dolazi iz porodice Solonaceae....
Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda
Svi današnji domaći magarci
potječu od afričkog magarca.
Magarac je pripitomljen puno
prije konja i bio je prva životinja
koju je čovjek imao za
nošenje tereta. S obzirom na
svoje skromne zahtjeve i prilagođenost
škrtim i nedostupnim
površinama, magarci su
se mogli koristiti tamo gdje
je malo vrsta moglo opstati, a
posebno uzgajati se. Kroz povijest
je imao vrlo važnu ulogu
kao radna životinja, ali se koristilo
i sve ostalo (meso, mlijeko
i koža).
Isplati li se u Hrvatskoj uzgajati batat?
Iako je u povoljnim klimatskim uvjetima batat višegodišnja biljka, u poljoprivredi se uzgaja kao jednogodišnja
kultura. Osim u tropskim područjima, uzgoj je moguć i u umjerenijim klimatskim uvjetima, kakvi vladaju i u Hrvatskoj,
ali se tada razmnožava korijenovim izdancima, a ne sjemenom jer ono ne uspijeva dozrijeti.
Zelena plaćanja – potpore za očuvanje okoliša
Od 2015. godine u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU uvedena su nova pravila za isplatu izravnih plaćanja. Naša država kao članica EU obavezna ih...
Agroekonomika – Isplativost proizvodnje domaćih mesnih prerađevina
Tradicionalni mesni specijaliteti prepoznatljiv su proizvod,
nešto po čemu je Hrvatska poznata u svijetu. U novije vrijeme, zbog svijesti o velikom potencijalu autohtonih proizvoda koji su od “sirotinjske hrane” postali “delicija”, sve se više tradicijskih proizvoda prodaje kao zaštićena robna marka. Svaka regija ima svoje autohtone proizvode, od Istarskog i Dalmatinskog pršuta, preko Samoborske salame, do Slavonskog kulena i slanine.
Diverzifikacija proizvodnje – isplati li se svaštariti u poljoprivredi?
Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.
Agroekonomika – Maslinovo ulje
U Hrvatskoj je maslinarstvo bilo najrazvijenije krajem 18.st. Za vrijeme Austrougarske na području od Trsta do Boke kotorske je zabilježeno 30 milijuna stabala maslina. Danas ih ima oko 4,5 do 5 milijuna u rodu i još oko 2 milijuna neodržavanih, koje čine značajan potencijal za povećanje proizvodnje, budući da se mogu dovesti do pune rodnosti za dvije godine, dok novom nasadu do ulaska u punu rodnost treba i 15 godina.
Heljda – stara krušarica opet popularna
Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije, koja je prije dolaska kukuruza bila jako raširena na našim
prostorima. Nakon industrijalizacije ‘50-ih godina heljda polako nestaje s naših jelovnika i tek se ‘90-ih ponovo
vraća, jačanjem svijesti o zdravoj prehrani.
Kolika je isplativost uzgoja lubenice?
Lubenica kao jednogodišnja biljka smatra se povrćem i pripada porodici Cucurbitaceae. Osim lubenice, u tu porodicu pripadaju još i primjerice, dinja, tikve i krastavci....
Buče i bučino ulje – crno zlato u poljoprivredi?
Buče ili tikve (Cucurbita pepo L.) pripadaju rodu Cucurbita. U Hrvatskoj su poznati nazivi i bundeva ili uljna tikva koja naglašava vrstu čije su...
Matovilac – omiljena zimska salata
Matovilac (Valerianella locusta) je biljka livadne flore iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae), koja se uzgaja
i koristi kao svježa salata zimi i u rano proljeće kada je izbor drugih vrsta svježih salata znatno sužen,
te stoga postiže izuzetno visoke prodajne cijene.





















