Agroekonomika

Posljednjih nekoliko godina su ratarske kulture postale konkurentni i profitabilni hrvatski izvozni poljoprivredni proizvodi. S izvozom žitarica se obično kreće u razdoblju žetve. Tako...

U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.

Za prodaju na tržnicama najprikladniji su proizvodi koji se mogu odmah trošiti, kao što su voće i povrće, a iz godine u godinu prisutno...

Vinogradari se u realizaciji svojih razvojnih pravaca mogu koristiti IPARD fondom kroz mjeru 103.

Pod zajedničkim pojmom aromatično, začinsko i ljekovito bilje podrazumijevaju se sve biljne vrste čije djelatne (aktivne) tvari imaju primjenu u farmaciji, medicini, prehrambenoj i...

Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.

Kad se netko odlučuje baviti poljoprivredom prvo pitanje je uvijek koliko ima zemljišta i koja proizvodnja bi se isplatila. To koliko se neka proizvodnja...

U novije vrijeme sve se više pozornosti daje obnovljivim izvorima energije jer je postalo jasno kako je dosadašnji pristup energiji i gospodarenju energijom neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije najveći se doprinos očekuje od biomase.

Za uspješno poljoprivredno gospodarstvo neophodno je dobro tehnološko-tehničko i organizacijsko vođenje proizvodnje, a vrlo je bitna i odluka što proizvoditi na svom zemljištu, kako bi se proizvođači što je moguće više prilagodili okruženju i zahtjevima tržišta. Za poljoprivredu je svojstveno da se radi o sezonskoj proizvodnji, kod koje je vrijeme trajanja neusporedivo duže nego kod drugih gospodarskih djelatnosti, dok je mogućnost prebacivanja na neki supstitucijski proizvod u toku proizvodnje vrlo mala ili je uopće nema.

S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.

Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17 Soja (lat. Glycine max) pripada uljaricama, a u Hrvatskoj korištenje soje je više zastupljeno u industriji stočne...

U moru vijesti o iseljavanju mladih iz Hrvatske, gašenju neprofitabilnihpoljoprivrednih gospodarstava i napuštanju poljoprivrede, ovo je članak kojipriča drugačiju priču i govori o onima...

Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za...

Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj karakterizira duga tradicija proizvodnje grožđa, kao i raznolikost autohtonih sorti grožđa. Proizvodnja vina u Hrvatskoj je samo oko 0,4...

Prema podacima STATISTA-e iz 2021., u svijetu je najveća proizvodnja rajčica, luka, krastavaca, kupusa i patlidžana. Najveći proizvođač je Azija, zatim slijede Europa, Afrika...

Ekološka poljoprivreda (poznata i pod nazivom organska) je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i ekonomski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji....