Isplati li se prodavati na tržnicama?
Za prodaju na tržnicama najprikladniji su proizvodi koji se mogu odmah trošiti, kao što su voće i povrće, a iz godine u godinu prisutno...
Ulaganje i povrat investicije u zaštićeni prostor
S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika,...
Isplati li se uzgajati patlidžan?
Patlidžan još uvijek nije povrće koje se u Hrvatskoj konzumira u većim količinama, što bi svakako trebalo promijeniti
isticanjem njegovih korisnih svojstava. Povećanjem konzumacije povećala bi se i njegova proizvodnja, za
koju su idealni uvjeti u mediteranskom dijelu Hrvatske.
Proizvodnja graha može biti isplativa
Grah pripada porodici mahunarki. Sastojak je u raznim jelima diljem svijeta te postoji veliki broj različitih vrsti i sorti graha.
Neki podaci pokazuju kako je...
Sir – delicija na tanjuru koja ima svoju cijenu
U prošlom broju Gospodarskog lista (1. travnja) objavljen je prvi dio članka u kojem su analizirani trendovi proizvodnje i kretanja cijena sira. U ovom...
Boljom agrotehnikom do višestruko većeg prinosa paprike
Paprika je vrlo važna povrtna kultura u Hrvatskoj, od koje se na većoj površini uzgajaju samo rajčica,
luk, grah i kupus. Najviše se uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj
županiji. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede 30.000 tona paprike uz prosječan prinos od 7 t/ha, međutim
treba napomenuti kako su prinosi u komercijalnoj proizvodnji oko 40 t/ha.
Maraške ne damo ispod pet, šest kuna!
Tko nije odustao od uzgoja, kilogram višnje maraske na malo može prodati i po 10 kuna. Sve je više malih prerađivača koji likere i...
Kako izračunati stvarnu cijenu proizvodnje na OPG-u?
Većina OPG-ova misli da posluje s dobiti. Brojke često pokažu nešto sasvim drugo. Poljoprivrednici često znaju koliki im je prinos pšenice, kukuruza, jabuka ili...
Koje bobičasto voće donosi najveću zaradu?
Unatoč pandemiji koronavirusa, padu prihoda i složenoj logistici, svjetska trgovina bobičastim voćem nije imala značajnijih problema u 2020. godini. Potražnju je motivirala briga o...
Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda
Svi današnji domaći magarci
potječu od afričkog magarca.
Magarac je pripitomljen puno
prije konja i bio je prva životinja
koju je čovjek imao za
nošenje tereta. S obzirom na
svoje skromne zahtjeve i prilagođenost
škrtim i nedostupnim
površinama, magarci su
se mogli koristiti tamo gdje
je malo vrsta moglo opstati, a
posebno uzgajati se. Kroz povijest
je imao vrlo važnu ulogu
kao radna životinja, ali se koristilo
i sve ostalo (meso, mlijeko
i koža).
Trešnja se uvijek isplati!
Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.
Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada
Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnihkultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih...
Kolika je zarada u uzgoju ozimih žitarica s novim cijenama inputa?
Posljednjih nekoliko godina su ratarske kulture postale konkurentni i profitabilni hrvatski izvozni poljoprivredni proizvodi. S izvozom žitarica se obično kreće u razdoblju žetve. Tako...
Koliko je isplativa proizvodnja buča i bundeva?
Tikve, tikvice, buče, bundeve i ukrasne (nejestive) tikve članovi su porodice tikva Cucurbitaceae. Jednogodišnje su biljke koje izvorno dolaze iz Amerike i vole toplinu....
Maslinovo ulje – zlatna zarada
U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.
Uspješnost proizvodnje luka
Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta
povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku
(11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice
(9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza
najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija,
dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i
mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem
i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona,
vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300
tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto
je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima
se susreću proizvođači luka, te koji su glavni
razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?





















