Koje bobičasto voće donosi najveću zaradu?
Unatoč pandemiji koronavirusa, padu prihoda i složenoj logistici, svjetska trgovina bobičastim voćem nije imala značajnijih problema u 2020. godini. Potražnju je motivirala briga o...
Proizvodnja biomase za veću isplativost
U novije vrijeme sve se više pozornosti daje obnovljivim izvorima energije jer je postalo jasno kako je dosadašnji pristup energiji i gospodarenju energijom neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije najveći se doprinos očekuje od biomase.
Financiranje i investicije u poljoprivredi
Početkom godine počinje otvaranje brojnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (javnih poziva) na koje se mogu prijaviti različiti subjekti. Osim natječaja za sredstva Europske unije postoje brojni natječaji na nacionalnoj razini. Tako je svakom potencijalnom prijavitelju preporučljivo da s traženjem natječaja pogodnog za financiranje njegovog projekta započne na lokalnoj razini (općini ili gradu), a zatim kreće šire; regionalna (županija), nacionalna (Republika Hrvatska) te EU razina.
Veliki potencijal za proizvodnju brokule u Hrvatskoj
Brokula (Brassica oleracea var. italica) je biljka iz porodice kupusnjača u koju osim nje spadaju i prokulica, kupus,
kelj itd. Smatra se izvornim oblikom cvjetače, a naziv joj potječe od talijanske riječi brocco koja znači izdanak. Proizvodnja
brokule u Hrvatskoj ima veliki potencijal, posebno zbog pogodnosti klime koje ima naše priobalje. Radi o
proizvodu koji se uz svježu potrošnju može i zamrzavati, ima potencijala i za prodaju većih količina prehrambenoj
industriji (npr. Ledo u svojem asortimanu ima smrznutu brokulu, kao i Podravka, a može se prerađivati i u gotove
juhe i druge proizvode). Kako su potrošači sve više zainteresirani za kvalitetu hrane koju jedu, brokula je osobito
zanimljiva zbog obilja nutritivnih tvari koje sadrži.
Je li proizvodnja višanja opet isplativa?
Berba višanja u Hrvatskoj kreće od sredine lipnja i traje 15-tak dana. Višnja se pretežito koristi kao industrijsko voće koje se prerađuje u sokove,...
Zelena plaćanja – potpore za očuvanje okoliša
Od 2015. godine u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU uvedena su nova pravila za isplatu izravnih plaćanja. Naša država kao članica EU obavezna ih...
Najveći prihod od proizvodnje celera, luka i češnjaka
Prema podacima STATISTA-e iz 2021., u svijetu je najveća proizvodnja rajčica, luka, krastavaca, kupusa i patlidžana. Najveći proizvođač je Azija, zatim slijede Europa, Afrika...
Kreditiranje i poticaji za uzgoj pitomog kestena
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) koji uglavnom raste u šumama treba razlikovati od divljeg kestena (Aercuus hippocastanum L) koji uglavnom raste zasađen u gradovima kao ukrasno drvo. U svijetu postoje i druge vrste kestena, kao što su japanski kesten (Castanea crenata Sieb. et Zucc.), američki kesten (Castanea dentata Marsh.), kineski kesten (Castanea mollissima Blume), ali i njihovi križanci.
Kako ukalkulirati vlastiti rad na OPG-u u maloprodajnu cijenu proizvoda?
Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje...
Hit kulture – utrka za zaradom na kratke staze
Cilj svakog poslovanja uvijek je (i) zarada. Poljoprivredna proizvodnja je specifična jer u ovom tipu proizvodnje brza zarada je rijetkost. Potrebno je veliko znanje...
Dinja je slatka, ali koliku zaradu donosi?
Latinski naziv dinje Cucumis melo dolazi od riječi cucumis (krastavac) i melo (jabuka ili plod). Dinja je jednogodišnja biljka iz porodice Cucurbitaceae čiji su...
Zašto je dobro proizvoditi bučino ulje?
Tradicionalno se kod nas buče uzgajaju u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, najviše u Međimurju i Podravini,
a posljednjih godina i na području Požeške
kotline. Dok se u sjeverozapadnom dijelu
zemlje proizvodnja odvija uglavnom na malim
površinama, u Slavoniji se proizvodnjom bave
tvrtke ili zadruge na većim površinama.
Agroekonomika – Maslinovo ulje
U Hrvatskoj je maslinarstvo bilo najrazvijenije krajem 18.st. Za vrijeme Austrougarske na području od Trsta do Boke kotorske je zabilježeno 30 milijuna stabala maslina. Danas ih ima oko 4,5 do 5 milijuna u rodu i još oko 2 milijuna neodržavanih, koje čine značajan potencijal za povećanje proizvodnje, budući da se mogu dovesti do pune rodnosti za dvije godine, dok novom nasadu do ulaska u punu rodnost treba i 15 godina.
Kako izračunati profitabilnost poljoprivredne proizvodnje?
U prethodnim člancima Gospodarskog lista naučili smo izračunati troškove rada strojeva i radnika. Sad je trenutak da sve te troškove, zajedno s troškovima repromaterijala,...
Što utječe na isplativost proizvodnje pšenice?
Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode
rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“
tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?
Dud uskoro u sustavu poticaja
Dud ili murva stara je voćna vrsta poznata u našim krajevima još od davnina. Tradicionalno se u ruralnim područjima na okućnicama i dvorištima moglo naći barem jedno stablo duda. Uloga duda u dvorišu bila je osigurati debelu hladovinu za ljetnih vrućina, ali i ponuditi slatke plodove i vlasniku i njegovu blagu.
