Agroekonomika

Jesu li cijene jagoda realne?

Jesu li cijene jagoda realne?

0
Jagoda je prvo voće koje u proljeće dolazi na tržište iz domaće proizvodnje i potrošači ih jedva dočekaju. Proteklih tjedana javnost i mediji vode raspravu o...
Kalkulacija povrćarske proizvodnje

Kalkulacija povrćarske proizvodnje

0
Proizvodnja povrća moguća je tijekom cijele godine, na otvorenom i u zaštićenim prostorima. U Hrvatskoj je još uvijek nedostatna i nedovoljno konkurentna, pogotovo kad...
Isplativost proizvodnje kukuruza za silažu u 2012.

Isplativost proizvodnje kukuruza za silažu u 2012.

0
Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.
Prodati odmah ili uskladištiti i čekati veću cijenu?

Prodati odmah ili uskladištiti i čekati veću cijenu?

0
Svi mi svakodnevno donosimo odluke. Neke su jednostavne i donosimo ih bez previše razmišljanja, dok neke odluke zahtijevaju veća promišljanja, primjerice ulaganje. Odlučivanje ima...
Učinkovitija proizvodnja jabuka uz suvremenu informatičku podršku

Učinkovitija proizvodnja jabuka uz suvremenu informatičku podršku

0
Razgovarali smo s mladim voćarom Stjepanom Dumančićem o njegovom poslovanju uz suvremenu informatičku podršku. Možete li nam ispričati nešto o svom projektu „Volim Jabuke“? Kako...

Grašak – zašto ga proizvoditi?

0
Grašak (Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji Fabaceae (mahunarke). Ubraja se među četiri najvažnije mahunarke, uz soju, grah i...
Hit kulture – utrka za zaradom na kratke staze

Hit kulture – utrka za zaradom na kratke staze

0
Cilj svakog poslovanja uvijek je (i) zarada. Poljoprivredna proizvodnja je specifična jer u ovom tipu proizvodnje brza zarada je rijetkost. Potrebno je veliko znanje...
Koji med najviše vrijedi?

Koji med najviše vrijedi?

0
Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.
Marketing u poljoprivredi

Marketing u poljoprivredi

0
Marketing je opći pojam kojim se opisuju poslovne aktivnosti gospodarstva koje vode ka prodaji proizvoda i usluga. Danas se pod pojmom marketinga podrazumijeva sveobuhvatna filozofija vođenja poduzeća prema zahtjevima tržišta, odnosno potrošača. Marketing počinje s potrebama i željama potencijalnih kupaca, a ne s proizvodnjom. To je proces planiranja i provedbe poslovnih aktivnosti koji uključuje prikupljanje i analizu podataka s tržišta, odabir ciljnog tržišta, razvoj proizvoda, određivanje cijene, prodajnih kanala i komunikacije s potrošačima. To znači da je marketing puno širi od prodaje ili oglašavanja proizvoda. Bez odgovarajućeg marketinškog programa, čak i najbolja gospodarstva su osuđena na tržišni neuspjeh.
Špinat – isplativost uzgoja

Špinat – isplativost uzgoja

0
U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.
Trajni nasadi – kad očekivati zaradu?

Trajni nasadi – kad očekivati zaradu?

0
Pod trajnim nasadima podrazumijevamo uzgoj višegodišnjih kultura, koje će se na istoj površini zadržati određeno vremensko razdoblje. Kod uzgoja takvih kultura treba biti spreman...
Isplativost uzgoja konja

Isplativost uzgoja konja

0
Nacionalna populacija konja može prema korištenju podijeliti u tri skupine, i to prema: 1. Lokalitetu – ova skupina obuhvaća veći broj pasmina, ali dominiraju tradicijske...
Agroekonomika - Isplativost uzgoja salate u zaštićenom prostoru

Agroekonomika – Isplativost uzgoja salate u zaštićenom prostoru

0
Salata je jedna od najčešće uzgajanih povrtlarskih vrsta u zaštićenim prostorima. Moguće ju je uzgajati tokom jeseni i zime, kada drugog svježeg povrća gotovo da i nema, što omogućava ostvarivanje znatno viših prodajnih cijena.
Kako hobi poljoprivredu pretvoriti u isplativ posao?

Kako hobi poljoprivredu pretvoriti u isplativ posao?

0
U moru vijesti o iseljavanju mladih iz Hrvatske, gašenju neprofitabilnihpoljoprivrednih gospodarstava i napuštanju poljoprivrede, ovo je članak kojipriča drugačiju priču i govori o onima...
Kako ukalkulirati vlastiti rad na OPG-u u maloprodajnu cijenu proizvoda?

Kako ukalkulirati vlastiti rad na OPG-u u maloprodajnu cijenu proizvoda?

0
Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje...
Kako se određuje "osobito vrijedno" obradivo poljoprivredno zemljište

Kako se određuje “osobito vrijedno” obradivo poljoprivredno zemljište

0
U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u primjeni.