Agroekonomika

Tradicionalno se kod nas buče uzgajaju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najviše u Međimurju i Podravini, a posljednjih godina i na području Požeške kotline. Dok se u sjeverozapadnom dijelu zemlje proizvodnja odvija uglavnom na malim površinama, u Slavoniji se proizvodnjom bave tvrtke ili zadruge na većim površinama.

Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.

Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“ tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?

U Europi je uzgoj oplemenjene kupine bez trnja zabilježen u 16. stoljeću, ali u Hrvatsku je uvedena tek poslije 1980. godine. Prve sorte kupina izdvojene su početkom 19. stoljeća u Sjevernoj Americi kada počinje i prvi ozbiljniji uzgoj ove vrste.

Tradicionalni mesni specijaliteti prepoznatljiv su proizvod, nešto po čemu je Hrvatska poznata u svijetu. U novije vrijeme, zbog svijesti o velikom potencijalu autohtonih proizvoda koji su od “sirotinjske hrane” postali “delicija”, sve se više tradicijskih proizvoda prodaje kao zaštićena robna marka. Svaka regija ima svoje autohtone proizvode, od Istarskog i Dalmatinskog pršuta, preko Samoborske salame, do Slavonskog kulena i slanine.

Podaci o konjima, njihovim vlasnicima i posjednicima te izdanoj dokumentaciji vode se u Središnjem registru kopitara RH pri Ministarstvu poljoprivrede. Prema Registru, u Hrvatskoj...

Ekološka poljoprivreda (poznata i pod nazivom organska) je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i ekonomski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji....

Za uspješno poljoprivredno gospodarstvo neophodno je dobro tehnološko-tehničko i organizacijsko vođenje proizvodnje, a vrlo je bitna i odluka što proizvoditi na svom zemljištu, kako bi se proizvođači što je moguće više prilagodili okruženju i zahtjevima tržišta. Za poljoprivredu je svojstveno da se radi o sezonskoj proizvodnji, kod koje je vrijeme trajanja neusporedivo duže nego kod drugih gospodarskih djelatnosti, dok je mogućnost prebacivanja na neki supstitucijski proizvod u toku proizvodnje vrlo mala ili je uopće nema.

Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje...

Ulaskom Hrvatske u EU otvorilo se tržište poljoprivrednih roba prema zapadu. Proizvođačima to, međutim, nije donijelo očekivane efekte, a razlog izostanka pozitivnih efekata ponajviše leži u slaboj organizaciji rada u poljoprivredi i nespremnosti funkcioniranja na otvorenom globalnom tržištu.

Dud ili murva stara je voćna vrsta poznata u našim krajevima još od davnina. Tradicionalno se u ruralnim područjima na okućnicama i dvorištima moglo naći barem jedno stablo duda. Uloga duda u dvorišu bila je osigurati debelu hladovinu za ljetnih vrućina, ali i ponuditi slatke plodove i vlasniku i njegovu blagu.

Tikve, tikvice, buče, bundeve i ukrasne (nejestive) tikve članovi su porodice tikva Cucurbitaceae. Jednogodišnje su biljke koje izvorno dolaze iz Amerike i vole toplinu....

Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za...

U Hrvatskoj je maslinarstvo bilo najrazvijenije krajem 18.st. Za vrijeme Austrougarske na području od Trsta do Boke kotorske je zabilježeno 30 milijuna stabala maslina. Danas ih ima oko 4,5 do 5 milijuna u rodu i još oko 2 milijuna neodržavanih, koje čine značajan potencijal za povećanje proizvodnje, budući da se mogu dovesti do pune rodnosti za dvije godine, dok novom nasadu do ulaska u punu rodnost treba i 15 godina.

Kad se netko odlučuje baviti poljoprivredom prvo pitanje je uvijek koliko ima zemljišta i koja proizvodnja bi se isplatila. To koliko se neka proizvodnja...

Svi današnji domaći magarci potječu od afričkog magarca. Magarac je pripitomljen puno prije konja i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. S obzirom na svoje skromne zahtjeve i prilagođenost škrtim i nedostupnim površinama, magarci su se mogli koristiti tamo gdje je malo vrsta moglo opstati, a posebno uzgajati se. Kroz povijest je imao vrlo važnu ulogu kao radna životinja, ali se koristilo i sve ostalo (meso, mlijeko i koža).