Dinja je slatka, ali koliku zaradu donosi?
Latinski naziv dinje Cucumis melo dolazi od riječi cucumis (krastavac) i melo (jabuka ili plod). Dinja je jednogodišnja biljka iz porodice Cucurbitaceae čiji su...
Uzgoj nara i troškovi proizvodnje
Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, zajedno sa smokvom i maslinom spada u najstarije suptropsko voće i nalazi se gotovo
u svakoj mediteranskoj okućnici. Zahvaljujući svojoj skromnosti u zahtjevima prema tlu i agrotehnici, te činjenici da ga ne
napada velik broj štetnika, vrlo je zanimljiva kultura. Također se pokazao vrlo zahvalan u transportu što mu je omogućila njegova
specifična građa prilikom čega ga debela kora štiti od oštećenja ploda, a tijekom skladištenja neznatno gubi na kvaliteti.
Koje sorte jabuke su najtraženije?
U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od...
Berba i sušenje ljekovitog bilja
Za žetvu ljekovitog - aromatičnog bilja mogu se koristiti adaptirani strojevi
koji se koriste kod drugih poljoprivrednih kultura. Tehnička sredstva za žetvu
moraju osigurati obradu biljnog materijala bez oštećenja, a izvođenje
žetve mora biti takvo, da se spriječi dodir s tlom ili unos štetnih tvari.
Isplativost proizvodnje buče za ulje u 2012.
Hranidbene vrijednosti tikve i bundeve prepoznate su davno i nekada su bile neizostavne u hranidbi raznih kategorija stoke, a sjemenari su to također prepoznali i u oplemenjivanju došli do raznih hibrida i sorata za posebne namjene. Jedna od tržišno i ekonomski važnija je tikva za proizvodnju tradicionalnog bučinog ulja.
Tržište žitarica
Prema trenutnim procjenama,
svjetska proizvodnja
žitarica je u
oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke
u sezoni 2013/14., očekuje se porast
proizvodnje za oko 156 milijuna tona u
odnosu na sezonu ranije.
Poticaji u ekološkoj poljoprivredi
Ekološka (biološka ili organska) poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje kojim se nastoji maksimalno iskoristiti potencijale poljoprivrednog gospodarstva uz zadovoljavanje društvenih i ekonomskih potreba, očuvanje prirodnog ekosustava i zaštitu okoliša. International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM) definira ekološku poljoprivredu kao proces kojim se razvija održivi agroekosustav.
Može li domaća rajčica konkurirati uvoznoj?
Ako čujemo paradajz, pomidor ili poma, odmah znamo da je riječ o rajčici. Rajčica je poznata kao jednogodišnja biljka te dolazi iz porodice Solonaceae....
Gdje su plodovi ekoloških nasada?
Ekološka poljoprivreda (poznata i pod nazivom organska) je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i ekonomski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji....
Trešnja – isplati li se uzgajati?
Trešnja (Prunus avium L.) je voćna vrsta koja se uzgaja prvenstveno za potrošnju u svježem stanju, dok se puno manje prerađuje (kompoti, džemovi, likeri,...
Isplativ uzgoj konja u Hrvatskoj
Podaci o konjima, njihovim vlasnicima i posjednicima te izdanoj dokumentaciji vode se u Središnjem registru kopitara RH pri Ministarstvu poljoprivrede. Prema Registru, u Hrvatskoj...
Kreditiranje i poticaji za uzgoj pitomog kestena
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) koji uglavnom raste u šumama treba razlikovati od divljeg kestena (Aercuus hippocastanum L) koji uglavnom raste zasađen u gradovima kao ukrasno drvo. U svijetu postoje i druge vrste kestena, kao što su japanski kesten (Castanea crenata Sieb. et Zucc.), američki kesten (Castanea dentata Marsh.), kineski kesten (Castanea mollissima Blume), ali i njihovi križanci.
Zelena plaćanja – potpore za očuvanje okoliša
Od 2015. godine u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU uvedena su nova pravila za isplatu izravnih plaćanja. Naša država kao članica EU obavezna ih...
Kako se određuje “osobito vrijedno” obradivo poljoprivredno zemljište
U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za
utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog
zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan
pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog
(P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine«
broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave
u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u
primjeni.
Kolika je zarada u uzgoju ozimih žitarica s novim cijenama inputa?
Posljednjih nekoliko godina su ratarske kulture postale konkurentni i profitabilni hrvatski izvozni poljoprivredni proizvodi. S izvozom žitarica se obično kreće u razdoblju žetve. Tako...
Poljoprivreda i turizam – mogućnosti i ograničenja
Često se (pre)naglašava veza domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma. Pri tomu se ona najčešće promatra kao prilika posrednog izvoza hrvatskih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. U...
