Agroekonomika

Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.

Tradicionalno se kod nas buče uzgajaju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najviše u Međimurju i Podravini, a posljednjih godina i na području Požeške kotline. Dok se u sjeverozapadnom dijelu zemlje proizvodnja odvija uglavnom na malim površinama, u Slavoniji se proizvodnjom bave tvrtke ili zadruge na većim površinama.

U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.

U Europi je uzgoj oplemenjene kupine bez trnja zabilježen u 16. stoljeću, ali u Hrvatsku je uvedena tek poslije 1980. godine. Prve sorte kupina izdvojene su početkom 19. stoljeća u Sjevernoj Americi kada počinje i prvi ozbiljniji uzgoj ove vrste.

Jabuka se smatra temeljem voćarske proizvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćnih vrsta. Plodovi, u ovisnosti o sorti, dospijevaju od...

Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i održavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. godine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.

Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.

Paprika je vrlo važna povrtna kultura u Hrvatskoj, od koje se na većoj površini uzgajaju samo rajčica, luk, grah i kupus. Najviše se uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede 30.000 tona paprike uz prosječan prinos od 7 t/ha, međutim treba napomenuti kako su prinosi u komercijalnoj proizvodnji oko 40 t/ha.

Svi mi svakodnevno donosimo odluke. Neke su jednostavne i donosimo ih bez previše razmišljanja, dok neke odluke zahtijevaju veća promišljanja, primjerice ulaganje. Odlučivanje ima...

Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“ tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?

Berba višanja u Hrvatskoj kreće od sredine lipnja i traje 15-tak dana. Višnja se pretežito koristi kao industrijsko voće koje se prerađuje u sokove,...

U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od...

Prema podacima STATISTA-e iz 2021., u svijetu je najveća proizvodnja rajčica, luka, krastavaca, kupusa i patlidžana. Najveći proizvođač je Azija, zatim slijede Europa, Afrika...

Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, uz rajčicu, kupus, papriku i lubenicu. Bez obzira na to, značajne...

Krastavac pripada istoj biljnoj porodici kao bundeva, tikvica, dinja i lubenica. Uzgaja se kao salatni krastavac, namijenjen za svježu upotrebu i kao industrijski, kornišon...

Dvojica genijalnih hrvatskih glazbenih autora, Drago Britvić i Arsen Dedić, 1976. godine za potrebe filma Vlak u snijegu skladali su zarazno melodioznu Himnu zadrugara....