Agroekonomika

Razdoblje između 1. listopada i 10. listopada optimalan je rok za sjetvu ječma (Hordeum vulgare) jednogodišnje kulture koja zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica. Uglavnom se koristi kao stočna hrana, jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. Dvoredni ječam ima krupnije izjednačeno zrno s više ugljikohidrata i upotrebljava se u proizvodnji piva.

Matovilac (Valerianella locusta) je biljka livadne flore iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae), koja se uzgaja i koristi kao svježa salata zimi i u rano proljeće kada je izbor drugih vrsta svježih salata znatno sužen, te stoga postiže izuzetno visoke prodajne cijene.

Prema trenutnim procjenama, svjetska proizvodnja žitarica je u oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke u sezoni 2013/14., očekuje se porast proizvodnje za oko 156 milijuna tona u odnosu na sezonu ranije.

Razgovarali smo s mladim voćarom Stjepanom Dumančićem o njegovom poslovanju uz suvremenu informatičku podršku. Možete li nam ispričati nešto o svom projektu „Volim Jabuke“? Kako...

Ovo ljeto su cijene mliječnih proizvoda u EU na rekordnim razinama. Dok cijene mlijeka u prahu (punomasnog i obranog) u EU ostaju relativno stabilne...

Za kvalitetan sir je neophodna kvalitetna sirovina – mlijeko! Pa pogledajmo kako stojimo u tom sektoru: prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu...

Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i održavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. godine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.

Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || ).push({}); Proizvodnja krumpira na svjetskoj razini i u RH Krumpir se kao namirnica najčešće koristi za prehranu...

Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnih kultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze,...

Trešnja (Prunus avium L.) je voćna vrsta koja se uzgaja prvenstveno za potrošnju u svježem stanju, dok se puno manje prerađuje (kompoti, džemovi, likeri,...

Krastavac pripada istoj biljnoj porodici kao bundeva, tikvica, dinja i lubenica. Uzgaja se kao salatni krastavac, namijenjen za svježu upotrebu i kao industrijski, kornišon...

Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.

Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.

Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za...

Brokula (Brassica oleracea var. italica) je biljka iz porodice kupusnjača u koju osim nje spadaju i prokulica, kupus, kelj itd. Smatra se izvornim oblikom cvjetače, a naziv joj potječe od talijanske riječi brocco koja znači izdanak. Proizvodnja brokule u Hrvatskoj ima veliki potencijal, posebno zbog pogodnosti klime koje ima naše priobalje. Radi o proizvodu koji se uz svježu potrošnju može i zamrzavati, ima potencijala i za prodaju većih količina prehrambenoj industriji (npr. Ledo u svojem asortimanu ima smrznutu brokulu, kao i Podravka, a može se prerađivati i u gotove juhe i druge proizvode). Kako su potrošači sve više zainteresirani za kvalitetu hrane koju jedu, brokula je osobito zanimljiva zbog obilja nutritivnih tvari koje sadrži.