Agroekonomika

Uzgoj jagoda opravdava uložena sredstva

Uzgoj jagoda opravdava uložena sredstva

0
Jagoda je najznačajnija jagodasta voćna vrsta, koja živi pet do šest godina, dok ju je u intenzivnom uzgoju preporučljivo imati dvije do tri godine. Moguće ju je uzgajati u vrlo različitim ekološkim područjima, a u Hrvatskoj uzgoj je moguć na svim područjima, ali su se najpogodnijima pokazala područja oko Vrgorca, zagrebački prsten, Podravina i prostor Vukovarsko-srijemske županije.
Hit kulture – utrka za zaradom na kratke staze

Hit kulture – utrka za zaradom na kratke staze

0
Cilj svakog poslovanja uvijek je (i) zarada. Poljoprivredna proizvodnja je specifična jer u ovom tipu proizvodnje brza zarada je rijetkost. Potrebno je veliko znanje...
Koje bobičasto voće donosi najveću zaradu?

Koje bobičasto voće donosi najveću zaradu?

Unatoč pandemiji koronavirusa, padu prihoda i složenoj logistici, svjetska trgovina bobičastim voćem nije imala značajnijih problema u 2020. godini. Potražnju je motivirala briga o...
Isplativost uzgoja- pitomi kesten

Isplativost uzgoja- pitomi kesten

0
Pod kestenom se obično misli na plod pitomog kestena (Castanea sativa), a rjeđe na divlji kesten (Aesculus hippocastanum) koji potječe iz Perzije, i čiji plodovi nisu jestivi. Divlji kesten je zbog svoje ljepote važno drvo u parkovnoj arhitekturi, a njegov ekstrakt se koristi i u liječenju vena.
Nove mogućnosti - prodaja proizvoda OPG-a

Nove mogućnosti – prodaja proizvoda OPG-a

0
Nedavno su donesene izmjene i dopune Zakona o trgovini, pa se tako odredbama članka 2., u kojem se mijenja dosadašnji članak 5. stavak 1. podstavak 1. Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08, 116/08, 76/09), prije svega provodi pojmovno usklađenje s odredbama Zakona o poljoprivredi te se uvodi pojam „obiteljskog seljačkog gospodarstva“, a kojim se ovom novelom dopušta prodaja proizvoda na malo izvan prodavaonica i putem automata i kioska, što do sada nije bilo moguće.
Koliko Hrvatska ovisi o uvozu hrane?

Koliko Hrvatska ovisi o uvozu hrane?

0
Živimo u turbulentnom vremenu velikih promjena, svijet se ubrzano mijenja, a tako i problemi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. U...
Veća zarada u izravnoj prodaji agruma u Hrvatskoj

Veća zarada u izravnoj prodaji agruma u Hrvatskoj

0
Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.
Rakija od šljive – tradicija i zarada

Rakija od šljive – tradicija i zarada

O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“
Agroekonomika - Isplativost proizvodnje meda i drugih pčelarskih proizvoda

Agroekonomika – Isplativost proizvodnje meda i drugih pčelarskih proizvoda

0
Iako u ukupnoj strukturi stočarske proizvodnje pčelarstvo ima mali udio (0,1%), mogućnosti su velike. Pčelarski proizvod koji ima najveću prepoznatljivost i potrošnju na tržištu je med, no njegova je tržišna vrijednost tri puta manje značajna od vrijednosti oprašivanja poljoprivrednih kultura. Osim meda, na tržištu nalazimo propolis, matičnu mliječ, cvjetni prah, pelud, medenjake, likere od meda i ostala pića na bazi meda.
Koji suhomesnati proizvodi su financijski najzanimljiviji?

Koji suhomesnati proizvodi su financijski najzanimljiviji?

0
Suhomesnati proizvodi obuhvaćaju brojne proizvode i dosta se razlikuju, počevši od vrste mesa, načina njegove obrade (termička obrada, hladno dimljeni, toplo dimljeni, soljeni, salamureni)....
Veća dobrobit životinja donosi korist gospodarstvu

Veća dobrobit životinja donosi korist gospodarstvu

0
Intenzivni uzgoj životinja dovodi do sve brojnijih pitanja o uvjetima postupanja sa životinjama i etičnosti uzgoja. Pod utjecajem javnosti britanska vlada je sedamdesetih godina...
Poljoprivreda i turizam - mogućnosti i ograničenja

Poljoprivreda i turizam – mogućnosti i ograničenja

0
Često se (pre)naglašava veza domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma. Pri tomu se ona najčešće promatra kao prilika posrednog izvoza hrvatskih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. U...
Proizvodnja graha može biti isplativa

Proizvodnja graha može biti isplativa

0
Grah pripada porodici mahunarki. Sastojak je u raznim jelima diljem svijeta te postoji veliki broj različitih vrsti i sorti graha. Neki podaci pokazuju kako je...
Uspješnost proizvodnje luka

Uspješnost proizvodnje luka

Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku (11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice (9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona, vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300 tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima se susreću proizvođači luka, te koji su glavni razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?
Proizvodnja korjenastog povrća može biti isplativa

Proizvodnja korjenastog povrća može biti isplativa

0
U korjenasto povrće spadaju brojne vrste koje se uzgajaju zbog svog zadebljalog i mesnatog podzemnog dijela. Ove vrste povrća moguće je konzumirati tijekom cijele...
Koji med najviše vrijedi?

Koji med najviše vrijedi?

0
Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.