Agroekonomika

Kako hobi poljoprivredu pretvoriti u isplativ posao?

Kako hobi poljoprivredu pretvoriti u isplativ posao?

0
U moru vijesti o iseljavanju mladih iz Hrvatske, gašenju neprofitabilnihpoljoprivrednih gospodarstava i napuštanju poljoprivrede, ovo je članak kojipriča drugačiju priču i govori o onima...
Isplativost proizvodnje SUNCOKRET u 2012.

Isplativost proizvodnje SUNCOKRET u 2012.

0
U ovom prilogu posvetit ćemo se analizi proizvodnje uljnog suncokreta s ciljanim prikazom njegove potencijalne isplativosti koja bi se mogla očekivati ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u 2012.
Kako zaraditi na uzgoju krastavaca?

Kako zaraditi na uzgoju krastavaca?

Krastavac pripada istoj biljnoj porodici kao bundeva, tikvica, dinja i lubenica. Uzgaja se kao salatni krastavac, namijenjen za svježu upotrebu i kao industrijski, kornišon...
Uzgoj nara i troškovi proizvodnje

Uzgoj nara i troškovi proizvodnje

Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, zajedno sa smokvom i maslinom spada u najstarije suptropsko voće i nalazi se gotovo u svakoj mediteranskoj okućnici. Zahvaljujući svojoj skromnosti u zahtjevima prema tlu i agrotehnici, te činjenici da ga ne napada velik broj štetnika, vrlo je zanimljiva kultura. Također se pokazao vrlo zahvalan u transportu što mu je omogućila njegova specifična građa prilikom čega ga debela kora štiti od oštećenja ploda, a tijekom skladištenja neznatno gubi na kvaliteti.
Maslinovo ulje – zlatna zarada

Maslinovo ulje – zlatna zarada

0
U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.
Kolika je isplativost uzgoja lubenice?

Kolika je isplativost uzgoja lubenice?

0
Lubenica kao jednogodišnja biljka smatra se povrćem i pripada porodici Cucurbitaceae. Osim lubenice, u tu porodicu pripadaju još i primjerice, dinja, tikve i krastavci....
Veliki potencijal za proizvodnju brokule u Hrvatskoj

Veliki potencijal za proizvodnju brokule u Hrvatskoj

0
Brokula (Brassica oleracea var. italica) je biljka iz porodice kupusnjača u koju osim nje spadaju i prokulica, kupus, kelj itd. Smatra se izvornim oblikom cvjetače, a naziv joj potječe od talijanske riječi brocco koja znači izdanak. Proizvodnja brokule u Hrvatskoj ima veliki potencijal, posebno zbog pogodnosti klime koje ima naše priobalje. Radi o proizvodu koji se uz svježu potrošnju može i zamrzavati, ima potencijala i za prodaju većih količina prehrambenoj industriji (npr. Ledo u svojem asortimanu ima smrznutu brokulu, kao i Podravka, a može se prerađivati i u gotove juhe i druge proizvode). Kako su potrošači sve više zainteresirani za kvalitetu hrane koju jedu, brokula je osobito zanimljiva zbog obilja nutritivnih tvari koje sadrži.

Korjenasto povrće – blago ispod zemlje

0
Povrće je važna namirnica u prehrani. Različita istraživanja pokazala su da je upravo visok unos povrća i voća povezan s nižim rizikom od kroničnih...
Heljda – stara krušarica opet popularna

Heljda – stara krušarica opet popularna

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije, koja je prije dolaska kukuruza bila jako raširena na našim prostorima. Nakon industrijalizacije ‘50-ih godina heljda polako nestaje s naših jelovnika i tek se ‘90-ih ponovo vraća, jačanjem svijesti o zdravoj prehrani.
Isplativ uzgoj koštičavog voća

Isplativ uzgoj koštičavog voća

0
Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).
Koji med najviše vrijedi?

Koji med najviše vrijedi?

0
Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.
Isplativa poljoprivredna proizvodnja

Isplativa poljoprivredna proizvodnja

0
Za uspješno poljoprivredno gospodarstvo neophodno je dobro tehnološko-tehničko i organizacijsko vođenje proizvodnje, a vrlo je bitna i odluka što proizvoditi na svom zemljištu, kako bi se proizvođači što je moguće više prilagodili okruženju i zahtjevima tržišta. Za poljoprivredu je svojstveno da se radi o sezonskoj proizvodnji, kod koje je vrijeme trajanja neusporedivo duže nego kod drugih gospodarskih djelatnosti, dok je mogućnost prebacivanja na neki supstitucijski proizvod u toku proizvodnje vrlo mala ili je uopće nema.
Isplati li se u Hrvatskoj uzgajati batat?

Isplati li se u Hrvatskoj uzgajati batat?

0
Iako je u povoljnim klimatskim uvjetima batat višegodišnja biljka, u poljoprivredi se uzgaja kao jednogodišnja kultura. Osim u tropskim područjima, uzgoj je moguć i u umjerenijim klimatskim uvjetima, kakvi vladaju i u Hrvatskoj, ali se tada razmnožava korijenovim izdancima, a ne sjemenom jer ono ne uspijeva dozrijeti.
Isplativost proizvodnje mladog krumpira!

Isplativost proizvodnje mladog krumpira!

0
(adsbygoogle = window.adsbygoogle || ).push({}); Proizvodnja krumpira na svjetskoj razini i u RH Krumpir se kao namirnica najčešće koristi za prehranu...
Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda

Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda

0
Svi današnji domaći magarci potječu od afričkog magarca. Magarac je pripitomljen puno prije konja i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. S obzirom na svoje skromne zahtjeve i prilagođenost škrtim i nedostupnim površinama, magarci su se mogli koristiti tamo gdje je malo vrsta moglo opstati, a posebno uzgajati se. Kroz povijest je imao vrlo važnu ulogu kao radna životinja, ali se koristilo i sve ostalo (meso, mlijeko i koža).
Luk i češnjak – kakav im je trend proizvodnje u RH?

Luk i češnjak – kakav im je trend proizvodnje u RH?

0
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) proizvodnja luka i češnjaka u Hrvatskoj je bila na zavidnoj razini davne 2008. godine, ali se do...