Grašak – zašto ga proizvoditi?
Grašak (Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji Fabaceae (mahunarke). Ubraja se među četiri najvažnije mahunarke, uz soju, grah i...
Kupus – proizvodnja i prerada
Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.
Isplativost uzgoja agruma
Rod Citrus ili prema raširenijem
romanskom imenu
agrumi (što doslovno prevedeno
znači kiselo voće)
obuhvaća limun, limetu,
naranču, mandarinu, klementinu,
grejp, pomelo i
brojne druge hibride.
Dud uskoro u sustavu poticaja
Dud ili murva stara je voćna vrsta poznata u našim krajevima još od davnina. Tradicionalno se u ruralnim područjima na okućnicama i dvorištima moglo naći barem jedno stablo duda. Uloga duda u dvorišu bila je osigurati debelu hladovinu za ljetnih vrućina, ali i ponuditi slatke plodove i vlasniku i njegovu blagu.
Prednosti poslovnog povezivanja poljoprivrednika
Dvojica genijalnih hrvatskih glazbenih autora, Drago Britvić i Arsen Dedić, 1976. godine za potrebe filma Vlak u snijegu skladali su zarazno melodioznu Himnu zadrugara....
Špinat – isplativost uzgoja
U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi
kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.
Zašto je dobro proizvoditi bučino ulje?
Tradicionalno se kod nas buče uzgajaju u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, najviše u Međimurju i Podravini,
a posljednjih godina i na području Požeške
kotline. Dok se u sjeverozapadnom dijelu
zemlje proizvodnja odvija uglavnom na malim
površinama, u Slavoniji se proizvodnjom bave
tvrtke ili zadruge na većim površinama.
Utjecaj cijene gnojiva na dobit proizvođača
Da bi se moglo prehraniti današnjih 7,79 milijardi ljudi na Zemlji neophodna je primjena suvremenih agrotehničkih rješenja, uz primjenu odgovarajućih količina mineralnih gnojiva. Europska...
Jagode – isplati li ih se uzgajati?
Svakog proljeća sve se crveni od sočnih, srcolikih plodova kraljice proljeća – jagode. Jagode su voćna vrsta omiljena među potrošačima, kao i među proizvođačima....
Koji med najviše vrijedi?
Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015)
med je prirodna slatka tvar koju pčele
izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda
nektarija ili/i druge slatke sokove koji se
nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine
insekata (koji sišu na živim dijelovima
bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima
svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme
u saće i puste da dozori. Pčele, osim
meda, proizvode i cvjetni prah, propolis,
matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni
kod potrošača i direktno povećavaju
ekonomičnost držanja pčela.
Veća zarada u izravnoj prodaji agruma u Hrvatskoj
Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.
Korjenasto povrće – blago ispod zemlje
Povrće je važna namirnica u prehrani. Različita istraživanja pokazala su da je upravo visok unos povrća i voća povezan s nižim rizikom od kroničnih...
Agroekonomika – Isplativost uzgoja trešnje
S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.
Veća dobrobit životinja donosi korist gospodarstvu
Intenzivni uzgoj životinja dovodi do sve brojnijih pitanja o uvjetima postupanja sa životinjama i etičnosti uzgoja. Pod utjecajem javnosti britanska vlada je sedamdesetih godina...
Kolika je isplativost uzgoja lubenice?
Lubenica kao jednogodišnja biljka smatra se povrćem i pripada porodici Cucurbitaceae. Osim lubenice, u tu porodicu pripadaju još i primjerice, dinja, tikve i krastavci....
Diverzifikacija proizvodnje – isplati li se svaštariti u poljoprivredi?
Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.

















