Dobra zarada od ljubičastog batata
Ljubičasti batat je raritet među raritetima i nakon dvije godine testne proizvodnje i potpisanim pismima namjere o otkupu s partnerom iz Nizozemske i Engleske, riječ je o znatnim količinama. Predstavljamo vam stoga ovu dohodovnu egzotičnu kulturu za koju dajemo tehnologiju kao i jamstvo za otkup.
Što utječe na isplativost proizvodnje pšenice?
Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode
rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“
tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?
Poticaji u ekološkoj poljoprivredi
Ekološka (biološka ili organska) poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje kojim se nastoji maksimalno iskoristiti potencijale poljoprivrednog gospodarstva uz zadovoljavanje društvenih i ekonomskih potreba, očuvanje prirodnog ekosustava i zaštitu okoliša. International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM) definira ekološku poljoprivredu kao proces kojim se razvija održivi agroekosustav.
Financiranje i investicije u poljoprivredi
Početkom godine počinje otvaranje brojnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (javnih poziva) na koje se mogu prijaviti različiti subjekti. Osim natječaja za sredstva Europske unije postoje brojni natječaji na nacionalnoj razini. Tako je svakom potencijalnom prijavitelju preporučljivo da s traženjem natječaja pogodnog za financiranje njegovog projekta započne na lokalnoj razini (općini ili gradu), a zatim kreće šire; regionalna (županija), nacionalna (Republika Hrvatska) te EU razina.
Kreditiranje i poticaji za uzgoj pitomog kestena
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) koji uglavnom raste u šumama treba razlikovati od divljeg kestena (Aercuus hippocastanum L) koji uglavnom raste zasađen u gradovima kao ukrasno drvo. U svijetu postoje i druge vrste kestena, kao što su japanski kesten (Castanea crenata Sieb. et Zucc.), američki kesten (Castanea dentata Marsh.), kineski kesten (Castanea mollissima Blume), ali i njihovi križanci.
Tržište žitarica
Prema trenutnim procjenama,
svjetska proizvodnja
žitarica je u
oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke
u sezoni 2013/14., očekuje se porast
proizvodnje za oko 156 milijuna tona u
odnosu na sezonu ranije.
Agroekonomika – Isplativost uzgoja trešnje
S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.
Isplativost izgradnje vlastitih sušara
Ulaskom Hrvatske u EU otvorilo
se tržište poljoprivrednih
roba prema zapadu. Proizvođačima
to, međutim, nije
donijelo očekivane efekte,
a razlog izostanka pozitivnih
efekata ponajviše leži
u slaboj organizaciji rada u
poljoprivredi i nespremnosti
funkcioniranja na otvorenom
globalnom tržištu.
Ulaganje u sustave za navodnjavanje
Navodnjavanje je uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one količine vode koje su potrebne za
optimalan rast i razvoj biljaka. Neophodna je mjera pri uzgoju u zaštićenim prostorima, a u svijetlu klimatskih
ekstrema kojima smo sve više izloženi postaje sve potrebnija i u otvorenom uzgoju.
Špinat – isplativost uzgoja
U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi
kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.
Pogled na poljoprivredu kroz „ekonomske naočale“
Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku...
Isplativost proizvodnje mladog krumpira!
(adsbygoogle = window.adsbygoogle || ).push({});
Proizvodnja krumpira na svjetskoj razini i u RH
Krumpir se kao namirnica najčešće koristi za prehranu...
Agroekonomika – Isplativost proizvodnje meda i drugih pčelarskih proizvoda
Iako u ukupnoj strukturi stočarske proizvodnje pčelarstvo ima mali udio (0,1%), mogućnosti su velike. Pčelarski proizvod koji ima najveću prepoznatljivost i potrošnju na tržištu je med, no njegova je tržišna vrijednost tri puta manje značajna od vrijednosti oprašivanja poljoprivrednih kultura. Osim meda, na tržištu nalazimo propolis, matičnu mliječ, cvjetni prah, pelud, medenjake, likere od meda i ostala pića na bazi meda.
Najveći prihod od proizvodnje celera, luka i češnjaka
Prema podacima STATISTA-e iz 2021., u svijetu je najveća proizvodnja rajčica, luka, krastavaca, kupusa i patlidžana. Najveći proizvođač je Azija, zatim slijede Europa, Afrika...
Veća dobrobit životinja donosi korist gospodarstvu
Intenzivni uzgoj životinja dovodi do sve brojnijih pitanja o uvjetima postupanja sa životinjama i etičnosti uzgoja. Pod utjecajem javnosti britanska vlada je sedamdesetih godina...
Ulaganje i povrat investicije u zaštićeni prostor
S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika,...
