U odnosu na vrlo visoku dohodovnost po jedinici površine (hektar), batat nudi bruto zaradu od oko 100 000 kn. U prvoj fazi riječ je o isporuci izravno nakon berbe. Dakako, batat treba biti opran i kalibriran te spakiran u kartonsku ambalažu. Kako je riječ o egzotičnoj kulturi, nakon vađenja treba biti uskladišten u odgovarajući prostor s kontroliranim uvjetima gdje se treba obaviti i pakiranje. U drugoj fazi riječ je o skladištenju u grijanom prostoru, s tim da batat prije skladištenja treba oprati a poželjno je obaviti i kalibriranje, kako bi operacija pakiranja za zimskih dana mogla biti brže obavljena. Drugi je razlog logistički podatak s kojom se količinom robe radi, tako da se raspored isporuka može dobiti i po mjesec dana unaprijed. Također, vrlo je poželjna rana proizvodnja u zaštićenim objektima na obali te otocima. Takva proizvodnja omogućuje raniju proizvodnju odnosno prodaju bez skladištenja, ali i veće prinose budući da je omogućena dulja vegetacija biljke koja je inače višegodišnja te se u prirodnom okruženju obavljaju dvije do tri berbe u godini. Za razliku od ostalih kultura, batat će nastaviti rasti dokle god biljka ima zelene listove i vremenski uvjeti to dopuštaju.
Uzgoj
Ba tat se sadi iz prijesadnica sa čijim se uzgojem kreće potkraj prosinca, tako da se na vrijeme oblikuje zdrava i otporna sadnica koja će biti spremna za presađivanje u polje rano u svibnju za kontinent. U Dalmaciji i na otocima može se krenuti već u veljači, za što smo osigurali dovoljne količine. Najpraktičniji je tip sadnje za većinu uzgajivača field bed pokriven plastikom, iako se upotrebljava ju i drugi načini, pr. staklenici itd.
Jedan je od najvažnijih čimbenika kod proizvodnje batata sastav tla, kako bi se izbjegnulo prenošenje bolesti ili nametnika s prijašnjih kultura. Treba izabrati dobro drenirano, pjeskovito ilovasto tlo koje se nije koristilo za uzgoj batata barem tri godine. Tijekom proizvodnje, iako je riječ o egzotičnoj poljoprivrednoj kulturi, ona ne zahtijeva mnogo rada jer se sadnice sade na foliju (slično kao jagoda). Od sadnje do berbe jedna osoba u potpunosti se može brinuti o nasadu a da sve bude u redu.
Između 120 i 150 dana nakon sadnje batat je spreman za berbu. Tada je potreba za ručnim radom najveća, jer se vađenje obavlja strojno ili ručno ako ne postoje drukčije mogućnosti. Batat treba ubrati prije prvog mraza, međutim, djelomično ili potpuno smrzavanje zelenih dijelova biljke neće naštetiti usjevima dok temperatura zemlje oko korijena nije niža od 12 oC tijekom nekoliko sati. Kad se batat uskladišti, jedna četveročlana obitelj bez problema može obaviti sve faze pripreme prije isporuke. Najveći problem je primjereni prozračni skladišni prostor s konstantnom temperaturom od 13 do 15oC. Batat je uz ostale egzotične kulture biljka koja ulaskom naše države u EU jamči mogućnost da neko poljoprivredno gospodarstvo osigura egzistenciju. Naime, proizvodnja neće biti definirana kvotama, može se obavljati ručno ili zastarjelom mehanizacijom na manjim površinama ali s osiguranom visokom dohodovnošću. Ponavljamo, može se obavljati u bilo kojem dijelu Hrvatske s izrazitim mogućnostima za Dalmaciju i otoke, što bi mladima omogućio ostanak i egzistenciju na rodnoj grudi. Važno je napomenuti da se uz kvalitetno skladištenje plodovi mogu sačuvati i do 12 mjeseci. Zbog toga je batat iz domaće proizvodnje prisutan cijele godine.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKolostrum potiče imunološki sustav
Sljedeći članakRazmnožavanje višnje izdancima
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.