Dvorodne sorte malina – dio izbojka odumire, a ostali dio donosi rod u drugoj godini, od sredine lipnja do sredine srpnja. Ove sorte nazivaju se dvorodne ili remontantne. Uz nekoliko postojećih sorata maline koje ujesen sazrijevaju, kao što su “krupna dvorodna”, “rujan”, “heritage” i “zeva jesenja”, u svijetu se intenzivno radi na stvaranju novih dvorodnih sorata. Tako su stvorene dvije nove sorte – “ljuljin” u Bugarskoj i “autmn bliss” u Engleskoj.

Uz navedene sorte, vodeća sorta za proizvodne nasade “villamette” nekih godina, kada su prikladni uvjeti, na vrhovima jednogodišnjih izbojaka donese rod tijekom jeseni.

Dvorodne sorte malina kod nas su uzgajane usput, na okućnicama. Prednost uzgoja dvorodnih sorata maline je produljenje sezone potrošnje ploda u svježem stanju, a ako bi se uzgajale na većim površinama, produžila bi se sezona berbe i skladištenja, čime bi se racionalnije iskoristila radna snaga i preradbeni kapaciteti.

Prvi rod u lipnju – drugi potkraj ljeta i početkom jeseni

Tehnologija uzgoja dvorodnih sorata maline donekle se razlikuje od uzgoja jednorodnih sorata. Postoje dva načina uzgoja, ovisno o cilju koji se želi postići, kao i o sortama koje se uzgajaju. Ako se želi brati prvi i drugi urod, mora se uzgajati na potpornju od stupova i žice. Prvi rod dozrijeva kada i ostale jednorodne sorte. Plod se nalazi na rodnim grančicama koje su izbile na dvogodišnjim izbojcima.

Drugi rod dozrijeva potkraj ljeta i tijekom jeseni, a nalazi se na rodnim grančicama koje su izbile iz vršnih pupova dvogodišnjeg izbojka. Poslije završenog prvog zrenja ploda, dvogodišnji izbojci se uklanjaju do zemlje kako bi se omogućio neometani razvoj novih izbojaka, koji oblikuju pupove u donjem dijelu. Uklanjanjem izbojaka poslije berbe smanjuje se mogućnost zaraze. Potkraj zime orezuju se vršni dijelovi izbojaka, koji su donijeli rod prethodne jeseni i privežu se na žicu. Dvorodnim sortama ne treba uklanjati mlade izbojke do početka lipnja, što se radi pri uzgoju jednorodnih sorata, jer bi tako jesenski urod postao upitnim.

Drugi način uzgoja dvorodnih sorata zasniva se samo na drugom rodu, odnosno na izbojcima koji se razvijaju iste godine, a poslije ovakvoga način uzgoja se pokose. Nekoliko je prednosti ovakovog načina uzgoja. Nije potreban potporanj od stupova i žice i nije nužna zaštita protiv bolesti i štetnika. Smanjuje se rizik od smrzavanja izbojaka, jer se oni po berbi ujesen pokose i spale. Za ovaj način uzgoja maline prikladne su dvorodne sorte s kratkim i jakim izbojcima, kao što su “ljuljin”, “heritage” i “zeva jesenja”.
Obrada tla i gnojidba uglavnom su isti kao za jednorodne sorte.

Najpoznatije dvorodne sorte malina

Najpoznatija i najraširenija dvorodna sorta maline je “krupna dvorodna”. Srednje je bujnosti i tvori malo izbojaka koji su čvrsti i uspravni, krupnih i rijetkih trnova. Umjerene je rodnosti. Osjetljiva je na ekstremno niske zimske temperature. Više joj odgovaraju područja s blažom klimom. Prvi rod sazrijeva vrlo rano, a drugi tijekom rujna i listopada. Plod u cvatu dozrijeva približno istodobno. Plod je vrlo krupan, izdužen, harmoničnoga okusa i čvrst. Lako se bere i prikladan je za potrošnju u svježem stanju.

Prethodni članakKolostrum potiče imunološki sustav
Sljedeći članakRazmnožavanje višnje izdancima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.