Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, otkupne cijene povrća u prvom tromjesečju 2026. godine bile su za 12,4 % niže u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Unatoč tome, u usporedbi s prosječnim cijenama iz 2020. godine i dalje su više, i to u prosjeku za 35,5 %.
Prema podacima TISUP-a, tijekom travnja i svibnja na veletržnicama su kod većine povrćarskih proizvoda zabilježene vrlo visoke cjenovne razine. Povijesno visoke cijene ostvarili su paprika različitih sorti, rajčica, peršin, špinat, blitva, cvjetača i šampinjoni. S druge strane, niže cijene u odnosu na prošlu godinu zabilježene su kod mladog krumpira, salate, mrkve, češnjaka, salatnih krastavaca i kupusa, premda su i te cijene uglavnom još uvijek više nego prije 2020. godine.
Luk
Cijene crvenog luka na veletržnicama tijekom prvih pet mjeseci 2026. godine, uz manje oscilacije, nisu se značajnije mijenjale. Kao i kod većine povrćarskih proizvoda, nakon 2023. godine zadržale su se na višim razinama nego ranijih godina, a taj se trend nastavio i ove godine. Prosječna veleprodajna cijena u tjednu do 17. svibnja 2026. iznosila je 0,86 €/kg, što je jednako prošlogodišnjoj razini, dok je u odnosu na 2020. godinu viša za 28 %.
Najniže cijene trenutno su evidentirane na zagrebačkoj veletržnici, gdje se luk prodavao po cijenama od 0,50 do 0,80 €/kg. Najviše cijene zabilježene su na veletržnicama u Metkoviću i Rijeci, gdje se kreću od 0,70 do 1,50 €/kg.
Prosječna cijena luka na tržnicama u istom tjednu iznosila je 2 €/kg, uz raspon cijena od 1 do 5 €/kg. Niže cijene zabilježene su na tržnicama istočne Hrvatske, uglavnom između 1 i 1,50 €/kg, dok su više cijene evidentirane na tržnicama jadranske Hrvatske, najčešće od 2 do 3 €/kg.
Prema dosadašnjim trendovima kretanja cijena, u naredna dva do tri mjeseca može se očekivati zadržavanje trenutnih cjenovnih razina, nakon čega bi prema kraju godine mogao uslijediti postupni pad cijena. Budući da Hrvatska domaćom proizvodnjom ne podmiruje vlastite potrebe za lukom, značajan dio potrošnje nadoknađuje se uvozom.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako Hrvatska u vanjskotrgovinskoj razmjeni luka već nekoliko godina ostvaruje deficit, koji je u 2025. godini dosegnuo 12,7 milijuna eura, što predstavlja rast od 142 % u odnosu na prethodne godine, odnosno količinski 28.464 tone. Tijekom 2025. godine uvezeno je 29.947 tona crvenog luka, dok je prema privremenim podacima domaća proizvodnja iznosila 20.016 tona.
Najveće količine luka uvoze se u razdoblju od ožujka do lipnja. U prva dva mjeseca 2026. godine prosječna uvozna cijena iznosila je 0,34 €/kg, što je oko 15 % manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za usporedbu, prosječna uvozna cijena u 2025. godini iznosila je 0,45 €/kg. Najviše uvozne cijene luka zabilježene su 2023. godine, nakon čega bilježimo postupni pad. U odnosu na rekordne razine iz 2023., cijene su u 2026. godini niže za 45 %. U 2025. godini najviše luka uvezeno je iz Austrije, koja je činila više od 35 % ukupnog količinskog uvoza, uz prosječnu uvoznu cijenu od 0,22 €/kg. Slijedi Nizozemska s udjelom od 31,5 % i prosječnom uvoznom cijenom od 0,47 €/kg.
Mrkva
Veleprodajne cijene mrkve tijekom svibnja zadržale su se na višim razinama. Kretanje cijena mrkve tijekom godine uglavnom karakteriziraju manje sezonske oscilacije, pa se ni u nastavku godine ne očekuju značajnije promjene cijena. Prosječna veleprodajna cijena tijekom svibnja iznosila je oko 0,90 €/kg te je tek neznatno niža u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Cijene mrkve na hrvatskim veletržnicama bile su relativno ujednačene i uglavnom su se kretale od 0,80 do 1,20 €/kg, pri čemu je prevladavala ponuda iz uvoza. Na tržnicama je prosječna cijena mrkve u tjednu do 17. svibnja 2026. godine iznosila 2,21 €/kg. Na kontinentalnom dijelu Hrvatske mrkva se najčešće prodavala po cijenama od 1 do 2 €/kg, dok su na tržnicama jadranske Hrvatske cijene uglavnom bile više i kretale se od 2,5 do 3 €/kg.
Domaća proizvodnja mrkve nije dostatna za podmirenje potreba hrvatskog tržišta, zbog čega se značajan dio potrošnje osigurava uvozom. U razdoblju od 2020. do 2023. godine zabilježen je snažan rast uvoza mrkve, a najveće količine ostvarene su upravo 2023. godine. Tada je uvezeno 16.088 tona mrkve, u vrijednosti gotovo 10 milijuna eura, uz prosječnu uvoznu cijenu od 0,62 €/kg. U narednim godinama bilježi se blagi pad količine uvoza, no razine uvoza i dalje su više nego u razdoblju prije 2023. godine. Tijekom 2025. godine uvezeno je 15.294 tone mrkve, što je za 35 % više nego 2020. godine, dok je prosječna uvozna cijena iznosila 0,45 €/kg. Istodobno je hrvatska proizvodnja mrkve iznosila 11.616 tona, što je za 13,6 % manje u odnosu na 2024. godinu.
Naslovna foto: Gemini.ai
