U poznate tehnologije uzgoja presadnica povrća ulazi uzgoj presadnica na hranjivoj otopini, u niskim tunelima i kontejnerski uzgoj u zaštićenim prostorima. Uzgoj presadnica u niskim tunelima je do nedavno bio jedan od najraširenijih načina uzgoja, ali ga danas istiskuje kontejnerski uzgoj. Kako je razvoj presadnica na hranjivoj otopini brži nego kod klasičnog uzgoja, s početkom uzgoja se može krenuti tjedan dana kasnije od uobičajenog.

""Najčešće se iz presadnica uzgajaju rajčice, paprike, kupusnjače i zelene salate. Proizvodnja tog povrća iz presadnica je sigurnija, a usjevi uzgojeni iz presadnica ranije ulaze u fazu berbe, u odnosu na izravnu sjetvu na otvorenom, čime se ostvaruju više cijene na tržištu i proizvodnja čini ekonomski opravdanom.

Kod uzgoja na hranjivoj otopini kontejneri plutaju na otopini iz koje supstrat izvlači potrebnu količinu vode s Najčešće se iz presadnica uzgajaju rajčice, paprike, kupusnjače i zelene salate. Proizvodnja tog povrća iz presadnica je sigurnija, a usjevi uzgojeni iz presadnica ranije ulaze u fazu berbe, u odnosu na izravnu sjetvu na otvorenom, čime se ostvaruju više cijene na tržištu i proizvodnja čini ekonomski opravdanom. Povrće iz presadnica dobivenih kontejnerskim načinom dospijeva ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose od nasada dobivenih iz presadnica golog korijena. hranjivima, tako da zalijevanje nije potrebno. Uzgoj se najčešće radi u visokim ili niskim tunelima, i zbog uštede vremena potrebnog za zalijevanje pogodan je za manja obiteljska gospodarstva.

Prednost uzgoja presadnica u kontejnerima

Dok se uzgoj presadnica u tunelima sve više napušta zbog otežanog održavanja tla u tunelu, kao i neujednačenosti dobivenih presadnica koje se presađuju golog korijena, presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor zbog čega su visoko ujednačene. Supstrati na kojima se presadnice uzgajaju u kontejnerima su sterilizirani, pa ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike kao ni sjeme korova. Najveća prednost kontejnerskog načina uzgoja je da omogućava presađivanje presadnica sa grudom supstrata, pa biljke s prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres i nastavljaju s kontinuiranim rastom. Kako se puno lakše primaju podsađivanje gotovo nije potrebno.

Povrće iz presadnica dobivenih kontejnerskim načinom dospijeva ranije za berbu i u pravilu daje veće prinose od nasada dobivenih iz presadnica golog korijena.

""Kontejnerski način uzgoja je posebno prikladan za proizvodnju hibrida povrća, kod kojih je sjeme izuzetno skupo i stoga je važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica. Ovakav način proizvodnje je preporučljiv za specijalizirane proizvođače koji se profesionalno bave uzgojem presadnica jer su ulaganja u opremu za takvu proizvodnju jako visoka. Neophodna oprema se sastoji od grijanih zaštićenih prostora kao što su staklenici ili plastenici, linije za punjenje supstrata u kontejnere i sijaćice za sjetvu. Također je poželjno da proizvođač posjeduje komoru za naklijavanje sjemena i stroj za mehaničko pikiranje mladih biljčica. U razdoblju od sjetve do nicanja održava se temperatura od oko 25ºC, uz kratkotrajno provjetravanje obično oko podneva. Od nicanja do formiranja prvog pravog lista temperatura se smanjuje na 18ºC, što se postiže intenzivnim provjetravanjem tijekom cijelog dana. Na ovaj se način želi spriječiti naglo izduživanje biljaka, a poticati razvoj korijenovog sustava. Nakon formiranja prvih listova temperatura se održava u granicama optimuma vrstu koja se proizvodi. Za uzgoj se koriste kontejneri od polistirena ili plastike, koji su dugački 50 cm i široki 33 cm. Svaka pojedina povrtna vrsta zahtijeva različit volumen supstrata za ukorjenjivanje. Tako kontejneri za uzgoj kupusnjača najčešće sadrže 209 sjetvenih mjesta, salate 160, paprike i rajčice za uzgoj na otvorenom 104, dok se dinje i lubenice siju u kontejnere sa 40 sjetvenih mjesta.

Ulaganja u zaštićeni prostor i samu proizvodnju su dosta velika, a prostori namijenjeni takvom uzgoju moraju imati mogućnost zagrijavanja i održavanja optimalne temperature i vlage tijekom čitavog vremena uzgoja.

Troškovi proizvodnje

""""Prosječan godišnji trošak proizvodnje presadnica u Americi iznosi 5.475,54 $, a u njega nije uračunat trošak sjemena, budući da on može značajno varirati u ovisnosti uzgaja li se hibridno odnosno nehibridno sjeme, te ovisno o samoj vrsti povrća koja se uzgaja. Prihod od proizvodnje presadnica ovisi o vrsti povrća koja se uzgaja, sorti i kvaliteta samih sadnica. Sadnice golog korijena ostvaruju nižu cijenu od kontejnerskih sadnica, ali su i ulaganja niža. Za proizvodnju rajčice iz presadnica potrebna je količina sjemena od 6-8 g/m2 za pikirane presadnice, odnosno oko 2 g/m2 za ne pikirane. Da bi se dobila paprika za tržište početkom svibnja, u priobalnom području u grijanim zaštićenim prostorima sjetvu za uzgoj presadnica potrebno je planirati za kraj prosinca, a presađivanje krajem veljače. U kontinentalnom području te je rokove potrebno pomaknuti za najmanje mjesec dana, tako da se sjetva obavlja početkom veljače a presađivanje početkom travnja, da bi za tržište paprika dospjela početkom lipnja kada još uvijek ima relativno visoku cijenu. Potrebna količina sjemena paprike iznosi oko 7 g/m2, što ovisi o samoj sorti. Kod proizvodnje krastavaca je ekonomski najprihvatljivija proljetna proizvodnja, za koju se sjetva obavlja krajem 11.mj., a koristi se uglavnom hibridno sjeme. Iako je proizvodnja presadnica troškovno intenzivna, svakako ima svoje mjesto u našoj povrćarskoj proizvodnji, uz potrebu stalnog praćenja novih tehnologija uzgoja i ponudu sortimenta koji zadovoljava potrebe kako proizvođača tako i potrošača povrća. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRuska torta
Sljedeći članakRana sjetva povrća
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.