Trgovina agrumima odvija se već više od 200 godina, pri čemu je ispočetka Španjolska imala dominantnu ulogu. Prava eksplozija u prometu agrumima dogodila se nakon Drugog svjetskog rata, kad je unaprijeđena industrija sokova od agruma. Danas je najveći proizvođač Brazil, koji je preuzeo vodeću ulogu od Sjedinjenih Američkih Država.

Duga tradicija uzgoja agruma u Hrvatskoj

Kod nas proizvodnja agruma također ima dugu tradiciju, pa je tako zabilježeno da je 1923. u Dalmaciji bilo 10.800 stabala agruma. Ako pogledamo strukturu proizvodnje agruma kod nas onda dominantno mjesto zauzima mandarina s 95% udjela svih površina pod agrumima, a slijede naranča (više od 40 ha) i limun (oko 30 ha).

""

Uglavnom je proizvodnja namijenjena tržištu, posebno kod mandarine (99%), ali manji dio se koristi i za vlastitu potrošnju (naranča 5%). U Hrvatskoj se prema klimatskim obilježjima razlikuje 5 ""područja pogodnih za komercijalni uzgoj agruma:

• Dubrovačko obalno područje i otoci Korčula, Vis, Lastovo i Hvar
• Opuzensko područje, dolina Neretve i makarski obalni dio
• Splitsko obalno područje i otoci Brač, Šolta i Drvenik
• Lošinjsko-zadarski otoci
• Zapadno obalno područje (Istra)
Mandarine, kao agrumi najotporniji na hladnoću, mogu se uzgajati u svih pet područja, naranče također (osim u Istri), a limun i grejp su ograničeni na prva dva područja. Kod zasnivanja voćnjaka treba odabrati mjesta zaštićena od vjetra, te hladnoće zimi.

Troškovi

Najveći udio u troškovima zasnivanja voćnjaka agruma čine obrada i meliorativna gnojidba tla, nabava sadnog materijala, te uspostava sustava za natapanje bez kojega nema ozbiljne proizvodnje. U ukupnim ulaganjima su troškovi materijala oko 65-70%, a troškovi ljudskog rada su ""u zadnjim godinama ulaganja (pred rodnost) veći od svih drugih troškova, pa se radom članova kućanstva mogu značajno smanjiti potrebna ulaganja. Prilikom planiranja ulaganja treba imati na umu i dinamiku jer se čak 60% troškova realizira u prvoj godini, a ostatak tijekom preostalih godina ulaganja (do šeste godine). Prvi rod agruma javlja se već u trećoj godini, ali tek od šeste godine su prihodi veći od uzgojnih troškova. Budući su ove vrste tipično bilje mediteranske klime, osjetljivi su na hladnoću i uvenu kad temperature padnu ispod 0oC, pa je zbog jakih zima na Jadranu svakih 6 do 7 godina, za komercijalni uzgoj neophodna upotreba zaštitnih mreža ili armaturne zaštite. Agrumi, od svih voćnih vrsta, imaju najviše štetnika, a mandarinu manje napadaju jer obično raste sjevernije od drugih agruma (otpornija na hladnoću).

Punu rodnost (> 30 t/ha) limun dostiže između 18. i 20. godine, naranča između 15. i 17. godine, a nasadi traju 50 godina.

Tijekom godine cijene agrumima variraju, pri čemu je najveće variranje zabilježeno kod mandarine: od 6,92 do 13 kn/kg na tržnicama, 3,71 do 8,17 kn/kg na veletržnicama, 6,16 do 15,54 kn/kg u trgovinama tijekom 2013. godine. Zbog vremena dozrijevanja najviše mandarina je na tržištu u studenom i tada se postižu najniže cijene, bez obzira na kanal prodaje.

Što sve utječe na prihod?

Prosječne otkupne cijene su znatno niže od prodajnih cijena na tržnici, veletržnici ili prodavaonici, tako da svaka promjena cijene može znatno mijenjati ukupni prihod. Osim cijena, na prihod tijekom godina djeluju i prinosi, pa nakon 11. godine treba računati na 13-15% veći prinos svake 4 godine. U kalkulaciji je prikazan prosječan prinos u godini pune rodnosti, ali te količine mogu znatno varirati, ovisno o klimatskim prilikama, položaju, vrsti, hibridu, sorti, itd. U troškove materijala su uključene sadnice za podsađivanje dijela nasada koji treba zamijeniti (kod mandarina treba računati oko 12 sadnica/ha, a kod limuna je to 2%), mineralna gnojiva koja se dodaju 2 puta tijekom vegetacije (KAN, UREA, NPK 7:20:30), sredstva za zaštitu bilja i sanduci za berbu (obično su kapaciteta 14 kg). Kod rada ljudi računa se da je za rezidbu potrebno utrošiti 200 sati/ha, a za berbu 60 kg treba utrošiti 1 sat rada. Troškovi vlastite mehanizacije uključuju sljedeće operacije: raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 2x, prskanje herbicidima leđnom prskalicom 2x, raspršivanje atomizerom 2x, frezanje 2x i prijevoz. Amortizacija voćnjaka je fi ksni trošak koji se obračunava po stopi od 8% na vrijednost trajnog nasada. U fi ksne troškove treba uračunati i kamate na uložena sredstva ukoliko je korišten kredit za fi nanciranje ulaganja. S obzirom na dugu gospodarsku iskoristivost, stabilne urode, dobru potražnju, dobru prodajnu cijenu i mogućnost dugog skladištenja limuna bez većih problema, preporučuje se za uzgoj i na manjim voćnjacima. S druge strane naranče treba pažljivo brati, prevoziti i skladištiti jer svaka povreda pokožice može uzrokovati bolest na plodovima u skladištu. ""

Prema prikazanoj kalkulaciji pokriće varijabilnih troškova (doprinos pokrića) je kod limuna 44.600 kn/ ha, kod naranče 66.850 kn/ha, a kod mandarine 58.620 kn/ha. Naši su agrumi kvalitetni i lako pronalaze svoje kupce, ali na velikom europskom tržištu trebaju biti prepoznatljivi i razlikovati se od sličnih proizvoda iz Španjolske, Grčke ili Italije. Tome u prilog ide i status koji je Neretvanska mandarina dobila u rujnu 2013. godine – oznaku izvornosti. Rezultat je to projekta zaštite hrvatskih autohtonih proizvoda, koji je pokrenula Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržan 1. Farm Show u Hrvatskoj
Sljedeći članak1,2 milijuna kuna iz IPARD-a za farmu muznih krava
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.