Unatoč izvrsnim uvjetima za razvoj ekološkog maslinarstva, naša zemlja broji tek 20 registriranih proizvođača ekološkog maslinova ulja, od kojih su četiri sa zadarskoga područja. To su samo 74 ha ekoloških maslinika, od ukupno 30 tisuća ha nasada maslina u Hrvatskoj – kaže Gordana Dragun iz Zadarske ispostave Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Za usporedbu navodi primjer susjedne Italije, sa 84 tisuće hektara maslinika pod ekološkom proizvodnjom, što je u odnosu na naših 74 ha podatak koji sam za sebe dovoljno govori.
U Hrvatskom Zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu smatraju kako je gotovo sva postojeća proizvodnja maslina u nas ujedno i ekološka, ali je potrebno potaknuti proizvođače da je prilagode zakonskim propisima i registriraju se.
– Uporno govorim da bi gotovo svaki maslinik mogao biti eko-maslinik, ali maslinari moraju proći proceduru. Ona nije besplatna, ali i Zadarska županija primjerice refundira troškove do 10 tisuća kuna, a to su i poticaji, koji su, navodi naša sugovornica, za ekološku proizvodnju ipak izdašniji.
Ako imate uvjete za podizanje novog nasada onda su poticaji isti kao i za konvencionalnu proizvodnju, a to znači 27 tisuća odnosno 20 tisuća kuna po hektaru. To je stoga što mi nemamo registriranih ekoloških rasadnika, međutim, poslije je poticaj veći i kod prerade i kod prodaje maslinova ulja.
Tako kod prerade poticaj iznosi 1,3 kune po kilogramu, odnosno za litru prodanog maslinova ulja nije 10 kuna nego 13 kuna po litri. Za ekološku proizvodnju poticaj je znači 30 posto veći za preradu i za prodaju maslinova ulja.
Poznavajući stanje na terenu, savjetnica Dragun tvrdi kako već sada 30 posto proizvođača postupa prema principima ekološke proizvodnje u maslinarstvu. Šteta što ne traže ili nisu zainteresirani za eko-markice, jer po ulasku u Europsku uniju svaki proizvod mora imati certifikat. Hoće li to biti ekološka proizvodnja ili integrirana, na proizvođačima je da se odluče. Sa 2011. godinom, naime, sve zemlje članice EU-a moraju ući u sustav integrirane proizvodnje, koja je također nadzirana. Dakle, nema proizvodnje bez nadzora.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNeven u hranidbi peradi
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj rajčice
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.