U 2025. godini, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, negativna vanjskotrgovinska bilanca voća i orašastih plodova nastavila je rasti i u 2025. godini, pri čemu je povećana za 8,5 % količinski, odnosno za 18,6 % iskazana u eurima. U 2025. godini udio vrijednosti uvoza voća u ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 6,3%, dok je deficit vanjskotrgovinske razmjene voćem činio 10,8% ukupnog deficita u sektoru poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Vrijednost izvoza voća i orašastih plodova izražena u eurima porasla je za 8 %, dok je istodobno količina izvoza smanjena za 7,6 %. Uvoz je, s druge strane, zabilježio rast i vrijednosno i količinski, izražen u eurima povećan je za 15,3 %, a u količinama za 2,2 %.
Najveći udio uvoza voća i orašastih plodova odnosi se na banane i agrume, koji zajedno čine 35 % ukupne vrijednosti uvoza voća i orašastih plodova. Slijedi skupina voća koja uključuje jabuke, kruške, dunje, marelice, trešnje, višnje, dinje, lubenice, papaju i grožđe, s udjelom od 28,6 %. Preostali dio otpada na uvoz orašastih i ostalih plodova.
Prema procjenama, proizvodnja jabuka u EU u 2025. godini bilježi blagi porast u odnosu na 2024. godinu, u kojoj je zabilježen značajan godišnji pad od oko 9%. Tijekom 2024. godine izraženiji pad proizvodnje evidentiran je u Austriji, Češkoj i Mađarskoj, dok je u 2025. godini došlo do oporavka i povećanje proizvodnje u nizu država članica, uključujući Austriju, Belgiju, Češku, Dansku, Njemačku, Nizozemsku i Poljsku. Poljska i dalje uvjerljivo prednjači po količini proizvodnje, osobito industrijskih jabuka, te sudjeluje s oko 30–35% ukupne proizvodnje EU. Slijedi Italija, koja se ističe proizvodnjom kvalitetnih jabuka i snažnom izvoznom orijentacijom, s udjelom od 20–22%, dok Francuska zauzima treće mjesto s oko 14% udjela, uz naglasak na potrošnju u svježem stanju i proizvodnju premium sorti.
Veći uvoz zbog manjeg uroda
U 2025. godini na domaćem tržištu jabuka zabilježen je negativan vanjskotrgovinski saldo, prvenstveno kao posljedica smanjenog uroda. Nasuprot tome, u 2023. i 2024. godini Hrvatska je u razmjeni jabuka ostvarivala količinski suficit. U 2025. godini uvezeno je 21.868 tona jabuka, što predstavlja porast od 21 % u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost uvoza dosegnula je 18,8 milijuna eura, odnosno 52 % više nego godinu ranije, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 3,1 milijun eura. Najviše mjesečne količine uvoza jabuka realizirane su u razdoblju od ožujka do lipnja, dok je izvoz bio najizraženiji u rujnu i listopadu. Prosječna godišnja uvozna cijena iznosila je 0,86 €/kg, dok je prosječna izvozna cijena bila znatno niža, 0,40 €/kg.
Prema strukturi uvoza, dominira Poljska s udjelom od gotovo 53 % ukupno uvezene količine jabuka, dok Italija sudjeluje s dodatnih 25 %. U prva tri mjeseca ove godine cijene jabuka na veletržnicama bile su u prosjeku oko 20 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Veleprodajne cijene uglavnom su se kretale između 1,00 i 1,20 €/kg, dok su najviše cijene, do 2,00 €/kg, zabilježene na veletržnici u Rijeci.
Budući je do korekcije cijena došlo već u ožujku, moguće je da će nakon visokih cijena zabilježenih početkom godine i tijekom travnja doći do lagane korekcije cijena ponajprije zbog sve bogatije ponude drugog voća, osobito naranči i banana. No cijene bi mogle i dalje biti više nego ranijih godina. Na tržnicama jadranske Hrvatske bilježe se osjetno više cijene u odnosu na kontinentalni dio, pri čemu se jabuke najčešće prodaju po cijeni od 2,00 do 3,00 €/kg. U kontinentalnoj Hrvatskoj, tijekom ožujka, cijene jabuka kretale su se od 1,10 do 2,00 €/kg, ovisno o sorti te odnosu ponude i potražnje.
