Dok se domaći uzgajivači bore s klimatskim promjenama, jedna sitna, ali razorna prijetnja ponovno uzima zamah. Sredozemna voćna muha (Ceratitis capitata) jedan je od najopasnijih svjetskih štetnika, a njezino suzbijanje zahtijeva sve sofisticiranije metode.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske donesena je Odluka o dodjeli sredstava za suzbijanje sredozemne voćne muhe u višegodišnjim nasadima na području Dubrovačko-neretvanske županije za 2026. godinu. Ovom odlukom odobrava se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva financiranje u iznosu od 1.000.000,00 eura iz državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.

Uz sredstva osigurana za 2026. godinu. Projekcije financiranja predviđene su i za 2027. i 2028. godinu, u okviru proračunskog razdjela Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Time se osigurava kontinuitet provedbe mjera i dugoročniji pristup rješavanju problema.

Dubrovačko-neretvanska županija ima ključnu ulogu u provedbi ove odluke. Predviđeno je da izradi Plan provedbenih mjera za suzbijanje sredozemne voćne muhe, koje se temelje na Smjernicama prilagodbe proizvodnje agruma s obzirom na klimatske promjene i nove mikroklimatske uvjete u dolini Neretve koje je izradio Agromediteranski fakultet Sveučilišta u Splitu, kao i na drugim znanstveno utemeljenim dostupnim mjerama koje pridonose suzbijanju sredozemne voćne muhe.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Dubrovačko-neretvanska županija sklopit će sporazum o dodjeli financijskih sredstava, kojem će biti priložen i navedeni Plan provedbenih mjera. Time će se precizno definirati način korištenja sredstava i odgovornosti u provedbi.

Županija će dodijeljena sredstva koristiti namjenski te je obvezna podnijeti izvješće Ministarstvu o utrošku sredstava. Ova odluka predstavlja važan korak u sustavnom pristupu zaštiti poljoprivredne proizvodnje i očuvanju kvalitete agruma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U cilju osiguravanja učinkovite provedbe mjera zaštite nužno je osnažiti ulogu regionalne i jedinica lokalne samouprave koje imaju ključnu ulogu na terenu. Mjerama se nastoji uspostaviti sustavni i koordinirani model suzbijanja štetnika koji uključuje jasnu odgovornost svih sudionika, uspostavu učinkovitog monitoringa, smanjenje štete u proizvodnji, osiguravanje dugoročne održivosti zaštite bilja te pravodobnu, sustavnu i financijski podržanu provedbu mjera, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Sredozemna voćna muha najznačajniji je štetni organizam u proizvodnji agruma i drugih voćnih vrsta na području Dubrovačko-neretvanske županije, posebice u Dolini Neretve, a štete mogu doseći i 100 % uroda.

Šteta i širok spektar domaćina

Ženka polaže jaja izravno u plod koji dozrijeva. Ličinke koje se izlegu uzrokuju truljenje, pa plod koji izvana izgleda zdravo, iznutra biva potpuno uništen. Na udaru je više od 250 vrsta – od agruma i smokava do breskvi i jabuka. Uz klasične mjere higijene voćnjaka, sve se češće primjenjuje tehnika sterilnih kukaca (SIT). Ova metoda temelji se na ispuštanju milijuna steriliziranih mužjaka u prirodu. Oni se pare sa ženkama, ali do potomstva ne dolazi, čime se populacija prirodno urušava. Glavna prednost SIT tehnike je njezina ekološka održivost; nema uporabe insekticida, čime se čuvaju korisni kukci poput pčela. Također, metoda je iznimno specifična jer cilja isključivo ovu vrstu. S druge strane, najveći nedostatak su visoki troškovi uspostave sustava i laboratorija, kao i potreba za kontinuiranim ispuštanjem velikog broja jedinki tijekom cijele sezone. Također, uspjeh ovisi o izoliranosti područja – ako muhe nesmetano dolaze s okolnih netretiranih terena, učinkovitost opada.

Prevencija je ključ

Bez koordinirane akcije poljoprivrednika i primjene suvremenih tehnologija, ovaj „putnik s juga“ nastavit će ugrožavati domaću proizvodnju. Integrirani pristup, koji spaja biološke metode poput SIT-a i redoviti monitoring, jedini je put ka očuvanju zdravih i kvalitetnih prinosa.

Pomoću ove potpore Županija i lokalne jedinice preuzet će aktivnu ulogu u provedbi mjera, osobito kroz pružanje operativne i logističke potpore proizvođačima, organizaciju i koordinaciju aktivnosti te izravno sudjelovanje u provedbi mjera zaštite čime se značajno povećava ukupna učinkovitost svih uključenih, zaključio je ministar Vlajčić.

Prethodni članakMaslinari pozivaju na strateško brendiranje Hrvatske
Marin Marasović mag. ing. agr.
Rođen je u Zagrebu 08.04.1994. godine. U Sesvetama završava osnovnu školu, a potom i Opću gimnaziju Sesvete. 2012. godine upisuje preddiplomski studij Ekološka poljoprivreda na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kojega završava 2015. godine obranom završnog rada na temu „Od obiteljskog do agroturističkog gospodarstva – studij slučaja“. Iste godine upisuje diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam. Diplomski studij završava 2018. godine obranom diplomskog rada na temu „Ocjene mogućnosti razvoja agroturističkog gospodarstva na području Dalmatinske zagore“. Nakon završetka fakulteta, u travnju 2019. zapošljava se kao urednik u Gospodarskom listu. Od 2021. godine radi kao glavni urednik internetskog portala Gospodarskog lista.