Opadanje plodova voća može biti posljedica mnogo čimbenika. Neki od tih čimbenika mogu biti fiziološke prirode i ovise o samoj fiziologiji voćne vrste, sorte, pa čak i same pojedine voćke. Opadanje plodova voća može biti uzrokovano i klimatskim prilikama, od globalnih do godišnjih.
U posljednjem desetljeću sve toplije zime i sušni stresovi tijekom ljeta mogu biti uzrok većem ili manjem opadanju plodova. Ponekad se opadanje plodova može javiti i kao nedostatak nekih hranjivih tvari. Greške u tehnologiji također mogu uzrokovati nepotrebno opadanje plodova. Ne smijemo zaboraviti da i cijeli niz bolesti i štetnika također mogu biti uzrok opadanju plodova. S druge strane, da bi na stablu postigli udio od 90% plodova prve klase, što jedino vodi financijski održivoj proizvodnji, potrebno je ponekad i ručno, strojno ili kemijskim putem skinuti dio plodova nakon preobilne cvatnje i zametanja plodova.
Prva faza opadanja plodova
Krenimo s fiziologijom. Svaka sorta svake voćne vrste, pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na tzv. inaktivnim temperaturama. Neki voćarski instituti uzimaju sumu temperatura ispod nule, drugi sumu temperatura nižu od 8°C. U tom razdoblju svi hormoni rasta moraju se razgraditi. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stablo jabuke ne može stvoriti funkcionalne cvjetne pupove. Stabla kasne s pupanjem i listanjem, oplodnja je slaba zbog abortiranja velikog postotka cvjetova, što dovodi do slabe i nedovoljne oplodnje, manjeg broja sjemenki koje produciraju gibereline, a nedostatak istih uzrokuje zaostajanje ploda u rastu i njegovo konačno opadanje.
Što je cvjetni pup ranije u protekloj godini započeo svoje formiranje i proživio dovoljno dana na niskim (inaktivnim) temperaturama tijekom zime ima i viši ERP (efektivno razdoblje oprašivanja). Cvjetovi koji se mogu oprašiti samo na dan otvaranja imaju kratki ERP i daju sitne nekvalitetne plodove. Njihovi sjemeni zameci brzo ugibaju, a plodovi opadaju nakon cvatnje. Takvi su cvjetovi po jednogodišnjim granama koji su otpočeli svoju diferencijaciju i do 2 mjeseca nakon kvalitetnog višegodišnjeg rodnog drveta.
Suprotno tome, cvjetovi koji se mogu oprašiti i tri do četiri dana nakon otvaranja, imaju dugi ERP, oplođeno 3-5 sjemenih zametaka, te daju kvalitetniji plod. Dugo efektivno razdoblje oprašivanja zapravo omogućuje da se u plodnici cvijeta oplodi što je više moguće sjemenih zametaka. Ukoliko se u plodu nalazi dovoljan broj oplođenih sjemenih zametaka, sjemenki, utoliko će i giberelinsko – auksinska (hormoni rasta) informacija o načinu i veličini razvoja ploda biti jača i izraženija. U plodu jabuke ponekad se može naći i do sedam sjemenki.
Nakon nerodne godine (mraz ili alternativa) stabla raspolažu sa mnogo energije i započnu formiranje cvjetnih pupova vrlo rano. Tako je sljedeće godine cvatnja preobilna te se u slučaju lijepog vremena zametne mnogo više plodova nego što voćka može ishraniti u prvim fazama razvoja ploda. Prva faza opadanja plodova javlja se desetak dana nakon opadanja latica, tada opada i do 50 % zametnutih plodova. Riječ je uglavnom o plodovima u kojima je zbog podražajnog djelovanja peluda na tučku ili tek djelomične oplodnje došlo do početnog dijeljenja stanica plodnice, a nemaju oplođenu sjemenku.
Lipanjsko opadanje
Nakon toga slijedi druga faza, tako zvano „lipanjsko opadanje“ plodova. Zbog intenzivnih klimatskih promjena i sve ranijeg početka cvatnje ovo se u posljednjim desetljećima pomaklo na kraj mjeseca svibnja. U toj fenofazi može opasti od 10 – 30 % plodova, ovisno o jačini stabla. Opadaju uglavnom plodovi u kojima je umjesto 5 -7 oplođenih sjemenih zametaka oplođen samo 1- 2 (sjemenke).
Dok kod koštičavih voćaka plodovi uglavnom opadaju nakon oplodnje i u fazi odrvenjavanja koštice, kod jezgričavnih se voćaka opadanje odvija obično u tri odvojene faze: 1. nakon oplodnje, 2. lipanjsko opadanje i 3. opadanje plodova pred berbu.
Opadanje plodova pred berbu
Ta treća faza opadanja plodova javlja se u završnoj fazi rasta ploda odnosno početkom dozrijevanja kada može pasti oko 10 % plodova. Uzrok opadanja plodova jednim je dijelom i sortno obilježje. Neke sorte imaju vrlo kratku peteljku, pa je nemoguće da iz jedne cvjetne rozete opstanu 3 ili 4 velika ploda. Dolazi do laganog istiskivanja i plodovi sa najslabijom silom držanja za stablo opadnu. U završnoj fazi rasta ploda počinju se u voćkama sintetizirati veće količine biljnih hormona dozrijevanja etilena i apscizinske kiseline koji potiču stvaranje separatnog sloja u dijelu između peteljke ploda i izbojka, tako da često ispadaju najzreliji i najveći plodovi. Stoga je u intenzivnoj proizvodnji vrlo važno odraditi kvalitetnu prorijedu tako da na 1 pup (5 cvjetova) ostane za berbu samo 1-2 ploda.
Jačina opadanja plodova pred berbu ovisi i o temperaturama. Ako je jesen hladnija, proizvodnja etilena je usporena pa je i opadanje slabije izraženo. Nažalost u zadnjem desetljeću imamo sve toplije jeseni za vrijeme berbe, pa je ova pojava i sve učestalija.
Posebice veliku važnost ima i dostupnost vode. Općenito stabla koja pate od deficita vode tijekom ljeta (lipanj i srpanj) mogu imati i jače opadanje. Veće oborine tik pred berbu kad je stablo još uvijek vrlo aktivno mogu biti uzrok naglom povećanju volumena ploda i fizičkom istiskivanju iz nekvalitetno prorijeđenih gronja.
Što se tiče štetnika plodova jabuke, jače opadanje može biti izraženo nakon napada jabučne osice (Hoplocampa testudinea) koje se događa 10-20 dana po cvatnji. Također i dvije generacije jabučnog savijača (Cydia pomonella L.) mogu tijekom godine biti uzrok opadanju plodova. Napomenimo da gotovo svaka voćna vrsta ima svojeg savijača (šljivin, breskvin, orahov…). Također jače opadanje plodova može biti izraženo u voćnjacima koji su u tekućoj godini imali jače napade lisnih minera, voćnog crvenog pauka, lisnih uši, koji sisanjem hranjiva oslabljuju listove i smanjuju asimilacijsku površinu.
Opadanje plodova zbog poremećaja u ishrani i ljetne rezidbe
Opadanje plodova može biti i uzrokovano poremećajem u ishrani s Ca, Mg i K. Kalcij (Ca) je neophodan u prvim fenofazama rasta i razvoja staničnih stijenki poloda (5-6 mjesec). Kako godina odmiče, raste važnost K (kalija) koji je odgovoran za razvoj šećera i boje. Kako je kalij u biljnoj fiziologiji antagonist s magnezijem (Mg), opadanje je izraženije ako imamo višak ishranjenosti s kalijem, pa se u intenzivnoj proizvodnji preporučuju 2-3 folijarna tretmana s Mg tijekom ljetnih hladnijih dana, pogotovo na sortama koje su posebno sklone opadanju, kako bi se nadomjestio negativan utjecaj neophodno potrebnog kalija.
Što se tiče agrotehnike i jača ljetna rezidba, osobito prekasna, može biti uzrok preranom opadanju plodova. Svaka jača rezidba može biti uzrok novom rastu, retrovegetaciji, za koju se tada troše hranjiva koja bi trebala biti namijenjena rastu i razvoju plodova. Osim toga rezidbom smanjujemo količinu listova i smanjuje se fotosinteza. Odnos list-plod ne bi smio ići ispod 20:1, jer je primijećeno da je tada opadanje plodova znatno izraženije. Ljetnu rezidbu potrebno je odraditi što je moguće ranije. Najbolje je ako 50 % iste obavimo plijevljenjem rukom tijekom mjeseca lipnja. Tek 10 -15 dana pred berbu uklanjamo vršnu i perifernu vegetaciju kako bi omogućili što bolje osvijetljenje za razvoj crvene boje ploda.
U intenzivnoj i financijski održivoj proizvodnji često moramo sami obaviti i dopunsko prorjeđivanje kako bi u berbi imali optimalan broj plodova prve klase po svakome stablu. Nakon završene cvatnje, kada plodovi dosegnu veličinu 1- 1,5 cm potrebno je prebrojiti njihov broj na stablu. Možemo brojiti cijelo stablo, ili samo dio krošnje te preračunati proporcionalno na volumen cijele krošnje. Tako učinimo na nekoliko mjesta i na svim sortama. Na taj način možemo procijeniti količinu plodova po stablu i odlučiti se za potrebu dopunske prorijede. Prosječno, uredno visoko i održavano stablo, u intenzivnoj proizvodnji može svake godine imati oko 80-100 plodova. Samo ako se prorjeđivanje obavi u razdoblju do 20-25 dana po završenoj cvatnji, ono može imati utjecaj na regulaciju alternativnog rađanja. Kod prvog prebrojavanja moramo uračunati i dio plodova koji će otpasti u lipanjskom opadanju. (10-20-30%).
