Tuča je oblik oborine koje poljoprivrednici, a posebice vinogradari i voćari, najmanje priželjkuju. Tuča u vinogradima je kritična točka od koje su ovisni količina i kakvoća godišnjeg uroda grožđa, ali i uspješnost samih vinogradara.
Tuču kao prirodnu elementarnu nepogodu sprječavamo jedino postavljanjem posebnih mreža, a nositelj obrane protiv tuče u našoj je zemlji Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) (temelji se na radarskom praćenju tučonosnih oblaka, te primjenom otopine srebrnog jodida putem generatora ili korištenju aviona, budući da rakete već godinama ne ispaljujemo). Nasade vinove loze je moguće osigurati od tuče, ali vinogradaru naknadno nitko neće vratiti stvarne troškove proizvodnje, a još manje zadržati mjesto na tržištu ako izgubi veći dio uroda.
Što tuča čini u vinogradu??
Tuča vrlo jakog intenziteta s olujnim vjetrom može u svega nekoliko minuta uništiti vinogradarski trud, pa prije nego započnemo sanacijom štete valja imati na umu sljedeće spoznaje i iskustva dobivene tijekom katastrofalnih tuča zabilježenih 2008., 2009. i 2017. godine (vidi Sliku 1):
1. Tuča osim izravnih šteta na grožđu smanjuje i aktivnu lisnu površinu, te oštećuje mladice. Ako su jače oštećene još zelene mladice tada se djelomično zaustavi ili potpuno prekine normalno kolanje vode s hranjivima. Pri procjeni štete od tuče > 50 % zaustavlja se rast i razvoj preostalog grožđa u trajanju 20 i više dana, a pri tuči slabijeg intenziteta taj je razvoj poremećen do 14 dana. Osim količine na taj je način narušena i očekivana kvaliteta preostalog uroda.
2. Nakon katastrofalne tuče (štete 85-100 %) oštećeno trsje nastoji iz “spavajućih” pupova i zaperaka obnoviti lisnu površinu. Ta “obnova” ima prednost pred razvojem grožđa, pa je zadaća vinogradara nakon tuče pospješiti rast nove asimilacione površina kako bi zaostajanje preostalog uroda bilo što manje.
3. Tuča poskupljuje ukupne godišnje troškove zaštite od uzročnika bolesti, jer su zaperci i mlado lišće jako osjetljivi na plamenjaču (Plasmopara), a oštećeno grožđe na plijesan (Botrytis). Naknadno se (narednih sezona) u jače oštećenim vinogradima razvija apopleksija (“esca”) trsja (naročito na vinskim sortama sauvignon, moslavac bijeli ili šipon, sauvignon cabernet).
4. Iskustva su dokazala da je nakon tuče vinogradima dobro pomoći “dopuštenim dopingom”, odnosno folijarno stimulirati rast i razvoj nove zelene površine primjenom pripravaka s naglašenim sadržajem amino- i huminskih kiselina (naročito ako je tuča zabilježena tijekom mjeseca lipnja).
Koje mjere zaštite poduzeti u vinogradima oštećenim tučom?
Nakon ovih općenito prikazanih saznanja u praksi su česti upiti vinogradara kada i čime prskati i zaštititi vinograde nakon tuče. Staro je vjerovanje da odmah nakon tuče (do 48 sati nakon zabilježenih šteta) treba primijeniti bakarne fungicide, ali novija iskustva izbjegavaju ovu praksu. Bakarni su fungicidi u integriranom vinogradarstvu posljednjih 30-ak godina doživjeli značajnu reviziju (ograničenje), pa je njihova ukupna godišnja primjena u vinogradima dopuštena samo na potrošnju 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha. Bakar je teški metal, pa je zbog mogućih štetnih ostataka u moštu i “ometanja” vrenja njegova karenca u vinogradarstvu još je tijekom 1990-ih godina s 21 dan povećana na 35 dana.
Jače doze bakarnih fungicida “šokantno” djeluju na vinovu lozu, a bakarne fungicide u pravilu ne miješamo s folijarnim “energetskim” pripravcima koji na vrlo brzi način nadomještaju potrebnu hranu. Poželjno je nekoliko dana nakon tuče vinovoj lozi prskanjem dodati tzv. biljnih stimulatora (biognojiva) s naglašenim sadržajem aminokiselina, morskih alga, huminskih kiselina i vitamina koji se na hrvatskom tržištu mogu kupiti u pripravcima (abecednim redom koji su istraživani u poljskim mikro-pokusima Savjetodavna službe iz Čakovca tijekom razdoblja 2009.-2025. godine): Amalgerol (0,25 %), Bioplex (0,05 %), Bombardier (0,1 %), Drin (0,05-0,075 %), Isabion (0,25 %), Megafol (0,2 %), PolyAmin (0,15 %), SeaMac, (0,1 %), Tora Fusion (0,2 %), Trainer (0,25 %), Vigor Extra (0,25 %) i drugi.
U sorata zbijenih grozdova osjetljivih na nedostatak magnezija i osjetljivih na kiselu trulež, poželjno je već nakon cvatnje započeti folijarnu tretiranje hranjivima s naglašenim sadržajem kalcija i magnezija. Moguće ih je istovremeno koristiti s kvalitetnijim fungicidima za suzbijanje bolesti vinove loze.
Što je važno znati pri izboru fungicida za tretiranje vinograda nakon tuče?
(1) razvojni stadij vinove loze i (2) broj dana koji je prošao od posljednje zaštite nasada od najopasnijih bolesti: plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe). Ako je od posljednje redovne zaštite proteklo 10 ili više dana, a nasad je djelomično oštetila tuča (25-65 %) (vidi Sliku 2), tada pri izboru fungicida protiv plamenjače do sredine srpnja (velika opasnost od plamenjače ili peronospore na mladom lišću i zapercima) biramo kombinirane pripravke koji sadrže jednu djelatnu tvar koju biljka usvaja preko preostalih zelenih organa (npr. M-metalaksil, mandipropamid, iprovalikarb, valifenalat i sl.) i površinsku djelatnu tvar folpet radi što boljeg zacjeljivanja rana.
To su primjerice pripravci: Actlec-F ili Folpan Gold WG (folpet & metalaksil-M) (0,2 %) (2,0 kg/ha), Pergado-F WG (folpet & mandipropamid) (0,25 %) (2,5 kg/ha), Fantic F WG (0,2 %) (folpet & benalaksil-M) (2 kg/ha), Mikal Premium F WG (folpet & iprovalikarb & fosetil-Al) (0,3 %) (3,0 kg/ha) i Valis-F WG (folpet & valifenalat) (0,2 %) (2,0 kg/ha). Navedenim kombiniranim pripravcima protiv plamenjače (Plasmopara) treba dodati jedan od kombiniranih polu-sistemničnih pripravaka protiv pepelnice, npr. Dynali EC (0,065 %) (0,65 lit./ha) ili Luna Experience SC (0,04 %) (0,4 lit./ha) ili Nativo WG (0,025 %) (0,25 kg/ha) ili Decibel Vitis WG (0,03-0,04 %) (0,3-0,4 kg/ha).
Ako je od zadnje redovite zaštite protiv plamenjače ili peronospore proteklo 7 ili manje dana, odnosno ako je šteta totalna (vidi Sliku 3) pa provodimo i povratni (sanitarni) rez (rezom je moguće odstraniti jače oštećene ili prelomljene mladice), tada je nakon tuče za zacjeljivanje rana moguće koristiti neke površinske ili kontaktne pripravke, npr. folpet (npr. Folpan 80 WDG, Solofol WDG, Futura 50 WP) (1,25-2,5 kg/ha) ili kaptan (Captan WP 50 ili Kastor WP). Ovim površinskim fungicidima protiv pepelnice (Erysiphe) je moguće dodati jedan od sumpornih fungicida (npr. Chromosul, Cosavet, Kalinosul, Thiovit Jet ili druge) (0,2-0,25 %) (2-2,5 kg/ha). Većina navedenih fungicida protiv plamenjače i pepelnice imaju propisanu relativno dugu karencu za vinske sorte loze (od 35 do 42 dana), pa je njihova primjena do prve polovice srpnja opravdana bez značajnih ograničenja.
Budući da od sredine lipnja do sredine ili kraja srpnja traje borba protiv dvije najopasnije (pseudo)gljivične bolesti u vinogradima: plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe), a od početka lipnja 2026. na lišću vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon pronalazimo i prve simptome crne truleži (Guignardia), na broj i razmake između aplikacija utječe količina i raspored oborina. Svakako će nakon tuče (od sredine lipnja) biti potrebno provesti barem 3-4 ili pri totalnoj šteti i više aplikacija fungicida. Voditi računa o najvećem broju dopuštenih tretiranja za svaki pripravak.
Primjena bakarnih fungicida
Moguće je u drugoj aplikaciji nakon tuče uključiti i primjenu bakarnih fungicida. Pojedinačni bakarni fungicidi (npr. Airone SC, Cuprablau–Z WG, Cupra SC, Neoram WG, Champion WG i drugi) dobro se miješaju s djelatnom tvari cimoksanil (npr. Vitene WG ili Sacron WG u količinama 0,3 kg/ha).
Tek krajem mjeseca srpnja i početkom kolovoza o.g. (u kišnoj sezoni moguće u četvrtoj redovnoj zaštiti od plamenjače nakon cvatnje) preporučujemo u vinskim sortama ranije epohe dozrijevanja koristiti djelatne tvari s kraćom karencom za vinske sorte grožđa (21 dan): npr. ciazofamid (Mildicut SC) (3-4 lit./ha) ili Daramun SC (0,8-1 lit./ha) ili mandipropamid & zoksamid (Ampexio WG) (0,5 kg/ha). Djelatnoj tvari ciazofamid je po potrebi moguće dodati manju količinu bakarnih pojedinačnih fungicida)(u količini do 1 kg/ha).
Treba planirati i primjenu specifičnog botriticida u vrijeme nakon cvatnje ili neposredno prije “zatvaranja” grozdova (npr. Cantus DF, Pyrus SC, Teldor SC, Switch WG, Zenby SC i sl.).
Što učiniti pri štetama od tuča katastrofalnih razmjera?
Pri štetama od tuče katastrofalnih razmjera s procjenom šteta većih od 80 % upitna je sama opstojnost nasada. Sve preostalo grožđe se na takvom trsju preporučuje odstraniti, kako bi nasad preostalu energiju usmjerio na preživljavanje, odnosno kako bi preostale mladice zarasle rane i pravovremeno dozorile. Samo toplo i dovoljno sunčano razdoblje krajem ljeta i početkom jeseni, uz blagu zimu s najnižim temperaturama koje ne padaju ispod vrijednosti -15ºC jamči tako oštećenim nasadima uspješno prezimljenje. U slučaju vlažnog razdoblja takve je nasade potrebno i duže štititi od kasne plamenjače ili peronospore (još tijekom rujna). Dobro je da tučom totalno oštećene nasade (vidi Sliku 3) pregleda stručna osoba uz preporuku sanitarnog (povratnog) reza jače oštećenih dijelova, kako bi loza iz pričuvnih pupova što prije potjerala nove izdanke.
Naslovna foto: Shutterstock
