Vrijeme rasta i dozrijevanja ploda ključno je razdoblje kako bi osigurali samu kvalitetu ploda. Nažalost i u tom dijelu se javljaju sve veći problemi.

Sve više temperature tijekom vegetacije, dugotrajna sušna razdoblja, jake insolacije uzrokuju toplinski stres voćkama kao i povremene obilne kiše koje često stvaraju problem s zaštitom, ostavljaju trag na dozrijevanje ploda koje je često ubrzano te se ne postiže kvaliteta plodova kakvo naše tržište i potrošači traže. Optimalni rokovi berbe se pomiču svake godine za nekoliko dana, ako kod nekih vrsta proteklih godina berba je bila i nekoliko tjedana ranije, pri čemu se javlja dodatni problem u preklapanju optimalnog roka berbe između sorata unutar voćnih vrsta te je s organizacijske strane problem plodove ubrati u optimalnoj zrelosti s obzirom na određenu namjenu, budući da je opće poznat problem i radne snage u berbi.

Takvim ranijim dozrijevanjem dolazi do promjena u metabolizmu ploda (upitna kvaliteta) ali i u vanjskom izgledu i veličini plodova npr. smanjena je masa i promjer plod, neadekvatno razvijena boja i slično. Kad se spominje boja ploda, ovdje se prvenstveno misli na razvoj dopunske boje plodova kod određenih voćnih vrsta odnosno sorti, koja se zbog neadekvatnih okolinskih uvjeta (visoke temperature, toplih noći i slično) slabije razvija i teže se postižu tržišni standardi voća te se znatno smanjuje udio plodova exstra klase, a povećava udio plodova industrijske klase. Također sve je veći problem opadanja plodova pred berbu koji je posljedica djelovanja temperaturnih stresova i ubrzanog dozrijevanja plodova pri čemu nastaju izravni gubitci u količini priroda.

Opadanje plodova foto:Shutterstock

Naslovna foto: Shutterstock

Prethodni članakUloga gnojiva u formiranju ujednačene veličine plodova (2.dio)
Sljedeći članakZašto dolazi do opadanja plodova jabuke i kruške
izv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić
Docentica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost – Voćarstvo: Uvjeti i tehnologije uzgoja voća, građa, svojstva i kvaliteta plodova, očuvanje starih sorata voća. Rođena je 16.08.1979. godine u Brežicama. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, a od 2003. godine zaposlena je na Zavodu za voćarstvo. Doktorski rad obranila je 2009. kada je izabrana u zvanje znanstvenog suradnika. U zvanje docenta izabrana je 2010. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika 2012. godine. Znanstveni interesi vezani su uz sustave i tehnologije uzgoja voća, građu, svojstva i analize plodova, kvalitetu plodova, oksidativni stres plodova, prikupljanje i očuvanje starih sorata voća i dr. Od 2011. godine voditelj je laboratorija Zavoda za voćarstvo. Aktivno sudjeluje u nastavi na Agronomskom fakultetu: kao koordinator modula: 'Voćarstvo' (preddiplomski studij), 'Primijenjene tehnologije uzgoja voća' i 'Ukrasne voćne vrste' (diplomski studij) 'Pomotehnika i kvaliteta ploda' (doktorski studij), a suradnik je na još nekoliko modula ('Osnove uzgoja drvenastih kultura', 'Voćarstvo 1', 'Uvod u hortikulturnu terapiju'). Do sada je bila voditelj 14 diplomskih i 4 završna rada te član povjerenstva 42 diplomska i 23 završna rada. Suradnik je na dva europska projekta: 1) IPA projekt: „Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi“ (2013-2015) i 2) LIFE + projekt: „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ (2014-2017). Bila je voditelj jednog nacionalnog znanstvenog projekta te je sudjelovala kao istraživač na dva znanstvena projekta, dva tehnologijska projekta te većem broju istraživanja iz područja voćarstva: Ima objavljenih 6 radova a1 skupine, 14 objavljenih radova a2 skupine, te 5 radova a3 skupine. Kao autor/koautor prezentirala je 29 radova na znanstvenom-stručnim skupovima (domaćim i međunarodnim). U razdoblju od 2004-2007. godine u nekoliko navrata znanstveno se usavršavala na Zavodu za staničnu biologiju i ekofiziologiju biljaka, Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.