Sve se više pridaje značaj uzgoju bazge, a tako i uporabi cvjetova bazge u obliku prirodnih sokova i u druge svrhe. Bazga spada u najomiljenije ljekovite biljke. Upotrebljavamo njezin cvijet, lišće, bobice i koru te korijen. Drugi nazivi: crna bazga, bazgovina, crna zova, obična bazga, zova, zovika, zovina.
Bazga (Sambucus nigra) je vrlo razgranjeni grm, rjeđe drvo koje ponekada dosiže uvis do 3 m, a često i mnogo više. Cvate od svibnja do lipnja; cvjetovi su blijedožuti, vrlo mirisni, sitni, udruženi u velike, tanjurasto proširene cvatove. U jesen dozrijevaju sjajne crnoljubičaste bobice, po kojima je ova bazga i dobila ime, za razliku od crvene bazge, Sambucus racemosa, koja ima žarkocrvene plodove i mnogo je ljekovitija od crne bazge. Bazga cvate dosta kasno, od svibnja do kolovoza, stoga rijetko strada od proljetnih mrazova.
Najčešće raste na rubovima šume, uz ceste i prometnice, te uz poljoprivredna zemljišta. Kao samonikla biljna vrsta jako je poznata za pripremu izuzetno osvježavajućeg soka od bazginih cvjetova. Što se uzgoja tiče, u Hrvatskoj ima nekoliko nasada bazge, no još uvijek nisu to velike površine. Bazga se svrstava u biljne vrste koje imaju visoke potrebe za vodom. Iako nije zahtjevna biljka, treba pripaziti pri odabiru mjesta sadnje ovisno o vrsti uzgoja. Ako je cilj proizvodnje plod ili cvijet, mjesto sadnje treba biti udaljeno od šume i drugih prepreka radi omogućavanja boljeg strujanja zraka čime se postiže smanjena učestalost bolesti, napada kukaca, ptica.
Naime, prirodni neprijatelji i šumske životinje često u potrazi za hranom posežu za cvjetovima, a tako i kasnije bobicama bazge u prehrani. Bazga dobro uspijeva na raznim tipovima tala, a najbolje rezultate daje na tlima bogatim organskim tvarima. Dobro podnosi vlažnija tla s nedovoljnom odvodnjom, no dolazi li do poplava, s vremenom rast korijena se smanjuje, a rodnost biljaka opada. Dobra priprema tla i savjetovanje s nadležnim ustanovama, osiguravaju nam sigurnost prilikom sadnje i savjetovanje tijekom vegetacije.
Sok od cvjetova bazge
Domaći sokovi vrlo su jednostavni za pripremu. Za sok se preporuča berba za vrijeme sunčanoga dana i kada je bazga u punom cvatu.
Treba obratiti pozornost da berba nije nakon kiše kada dolazi do opadanja peludi sa cvjetova, a koja je od velike važnosti za aromu i okus soka.
Otprilike se ubire 10 cvjetova bazge za 1 litru vode. Na 10 cvjetova bazge i 1 litru vode, dodaje se 0,5 kg šećera i 2 žličice limunske kiseline (po želji se mogu i mijenjati ove mjere). Cvjetovi bazge se namoče preko noći u posudu kako bi se svi hranjivi sastojci otpustili iz cvjetova. Potrebno je redovito miješanje sirupa sve dok ne krenemo u fazu procjeđivanja soka. Svakako je preporučljivo da se sok odmoči u posudi barem 24 sata. Nakon procjeđivanja soka, dodajemo postupno šećer i limunsku kiselinu, pritom miješajući sok. Gotovi sok se ulijeva u staklene boce i odlaže na hladno i tamno mjesto gdje može stajati i do godinu dana.
naslovna foto: Pixabay
