Koje se gljive najviše isplati uzgajati?

Uzgajaju se razne vrste gljiva, šampinjoni, zatim bukovače, kraljevske bukovače te shii-take, lisičarke, jablanovače, vrganje i ostale. No, koliko je uzgoj gljiva uopće isplativ?

Šampinjoni (Agaricus bisporus) su svima najpoznatija vrsta gljiva te se razlikuju bijeli i smeđi šampinjoni. Za uzgoj šampinjona najvažniji je kompost koji predstavlja podlogu za rast samih šampinjona te pogodna temperatura (22 do 25 °C) i vlažnost (više od 70 %). Za uzgoj šampinjona potrebni su prostori za uzgoj, kao što su primjerice tuneli i podrumi.

Gljive bukovače (Pleurotus ostreatus) su samonikle te se mogu naći u šumama, na pašnjacima, livadama, dok za one iz uzgoja treba osigurati prostore i odgovarajuće uvjete za uzgoj. Bukovače je moguće uz dovoljnu vlažnost uzgajati na panjevima te na odgovarajućim supstratima. Shii take (Lentinula edodes) naziv gljive dolazi od riječi „shii“ hrast i „take“ drvo. Uzgaja se na drvetu i supstratima. Očekivano, Japan, Kina i Južna Koreja čine 95 % svjetske proizvodnje shii take gljiva. 

Proizvodnja gljiva i tartufa ima trend rasta

Podaci FAOSTAT-a pokazuju kako je proizvodnja gljiva i tartufa u svijetu više od 42 milijuna tona. Površine pod gljivama i tartufima je oko 277 tisuća ha. 95,66 % proizvodnje odnosi se na Aziju, na Europu otpada oko 2,96 %, a na SAD 1,17 %, i 0,072 % na Afriku. U top 20 zemalja koje proizvode gljive vodeće su Kina, Japan, SAD, Nizozemska i Indija. Samo je Kina u 2020. g. proizvela 94 % svjetske proizvodnje gljiva.

Na grafu je vidljivo kako proizvodnja gljiva i tartufa u svijetu ima trend rasta od 2015. do 2020.g., od početnih 37,4 milijuna tona pa sve do 42,8 milijuna tona u 2020.g. U svijetu je zabilježen i rast površina pod gljivama i tartufima, s početnih 134 tisuće ha u 2015. g. do 277 tisuća tona u 2020.g.

Ukupna vrijednost prodaje svih gljiva u SAD-u za razdoblje 2020./2021. iznosi više od 1,06 milijardi dolara te je to oko 8 % manja vrijednost u usporedi s godinom ranije kada je vrijednost prodaje iznosila 1,15 milijardi dolara (USDA, 2021.).

Prema podacima EUROSTAT-a iz 2013., najveći broj poljoprivrednih gospodarstava u EU koji se bavi uzgojem gljiva nalazi se u Rumunjskoj (3.470 PG) i Poljskoj (3.330 PG). Iz grafičkog prikaza isključene su sve zemlje s udjelom PG manjim od 1 % (sedam zemalja EU).

Površine pod gljivama na području Europe su različito raspoređene. Krugovi na karti prikazuju u kojoj državi ima najviše (veći krugovi), a u kojoj manje površina (manji krugovi) pod gljivama. Najveći udio površina pod gljivama je u Francuskoj (36 %) i Poljskoj (24 %) te Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj prema podacima EUROSTAT-a za razdoblje od 2005. do 2013.g. Primjerice, u zadnjoj promatranoj 2013. g. pod gljivama je zabilježeno 437,5 ha  u Francuskoj i 290 ha u Poljskoj. S druge strane, najmanje površina pod gljivama je u Švicarskoj, Litvi i Grčkoj. Prema podacima EUROSTAT-a i FAOSTAT-a za Hrvatsku nisu dostupni podaci za površine pod gljivama i proizvodnju gljiva u tonama.

Na razini EU postoji udruženje proizvođača gljiva pod nazivom Europska grupa uzgajivača gljiva (European Mushroom Growers’ Group – EMGG) u kojoj se nalazi 10 zemalja EU. Navedeno udruženje uzgajivača gljiva čini 90 % cijele EU proizvodnje gljiva, što iskazano u tonama iznosi 1.095.000. Prema podacima EMGG-a izvoz svježih gljiva unutar granica EU-28 u 2019. g. iznosi 354.148 tona, izvoz u treće zemlje je oko 18,5 tisuća tona, dok je uvoz iz trećih zemalja 14 tona.

Proizvodnja gljiva u Hrvatskoj

U Hrvatskoj ukupna proizvodnja gljiva i tartufa u 2019. iznosila je 321 tonu, dok je taj iznos u 2020. godini prepolovljen i iznosi 162 tone. Prodane količine u 2020.g. su 161 tona. Od ukupne 161 tone, u inozemstvo je izvezeno 60 % proizvodnje.

Tablica u nastavku prikazuje cijene šampinjona na tržnicama, veletržnicama i u prodavaonicama. Cijene na tržnicama u razdoblju od 2015. do 2022.g. imaju trend rasta, dok su cijene na veletržnicama relativno konstantne tijekom godina, s manjim odstupanjem u 2021. godini i cijeni od 19,70 kn/kg. Cijene šampinjona u prodavaonicama imaju trend pada, s 30-ak kuna u 2015. na 26 kuna u 2022. g.

Tablica 1. Usporedni prikaz cijene šampinjona

Uzgoj gljiva je zanimljiva investicija jer prema literaturi iz Savjetodavne službe početna ulaganja su niska, a uložena se sredstva vraćaju vrlo brzo (dva do tri mjeseca). Naravno na navedeno utječu, vrsta gljive koja se uzgaja i trajanje proizvodnog ciklusa. Kod uzgoja gljiva (šampinjona) usporedbom strojnog ili ručnog punjenja uzgojnih prostorija Ranogajec i sur. su zaključili kako je za strojno punjenje potrebna investicija (linija strojeva) od više od 1,2 milijuna kuna. Povrat investicije je procijenjen za sedam godina. Zbog uvođenja strojnog uzgoja šampinjona godišnja ušteda je oko 168 tisuća kuna za primjer poljoprivrednog gospodarstva čija je godišnja proizvodnja 180 tisuća kilograma na 750 m².