Buče ili tikve (Cucurbita pepo L.) pripadaju rodu Cucurbita. U Hrvatskoj su poznati nazivi i bundeva ili uljna tikva koja naglašava vrstu čije su koštice bogate uljem i koje su pogodne za proizvodnju bučinog ulja. Prednost buče je ta što ima tvrdu koru te se može duže čuvati. Boja buče proteže se od žute, narančaste do zelene boje. Sama sjetva buča odvija se u proljeće. Cvatnja se odvija od lipnja do kraja vegetacije, a berba započinje krajem kolovoza i traje najčešće do početka studenog.

Buče se mogu koristiti za proizvodnju raznih proizvoda. Koriste se kao povrće za razna jela, primjerice juha od buče, varivo, kao zamjena za pržene krumpiriće. Dok se buča može koristiti i za potrebe proizvodnje kompota, voćnih sokova, džemova i sl. Koristi se i za proizvodnju ulja, kao grickalice – sjemenke bundeve. Isto tako, zreli plodovi koriste se kao stočna hrana.

Zdravlje iz buče

Za proizvodnju bučinog ulja koriste se sjemenke uljne buče golice. Primjerice, iz uljne tikve, Cucurbita pepo var. Styriaca može se dobiti 45 % ulja, tj. za jednu litru ulja potrebno je 2,5 kg sjemenki. Bučino ulje ima mnoštvo ljekovitih svojstava, vitamina A i E, cinka, izvor su omega 3 i omega 6 masnih kiselina. U Hrvatskoj je danas najpoznatije bučino ulje iz Varaždina, Međimurja i Krapinsko-zagorske županije.

buče bučino ulje
Cucurbita pepo var. Styriaca
buče bučino ulje
Cucurbita pepo

Proizvodnja na globalnoj razini

U svijetu proizvodnja bundeva, buča i tikvi je u padu od 2014. do 2019.g. s 1,9 milijuna hektara na 1,5 milijuna hektara. Rekordna godina pod površinama je bila 2017.g. kad su površine pod bučama bile na više od 2 milijuna hektara. Proizvedene količine se smanjuju u promatranom razdoblju te je vidljiv pad s 25 milijuna tona na oko 22 milijuna tona. Kao i u slučaju površina, isto tako je 2017. g. vodeća s ukupnom proizvedenom količinom, više od 27,5 milijuna tona.

Na razini Europske unije površine pod bundevama, bučama i tikvama su rasle od 2014. do 2019. g. s 48 tisuća hektara na više od 66 tisuća hektara. Rast površina pod bučama prate i proizvedene količine. Tako se bilježi rast proizvodnje u EU s 1,4 milijuna tona na više od 2 milijuna tona.

Prema podacima FAO-a iz 2019. godine u top 10 najvećih proizvođača bundeva, buča i tikvi vodeća je Kina i Indija. Kina je primjerice u 2019. g. u usporedbi s 2018.g. ostvarila rast proizvodnje za 2,1 %. U vodećih 10, samo su tri zemlje s područja Europe, a to su Ukrajina (3. mjesto), Španjolska (6. mjesto) i Italija (9. mjesto).

Ako promatramo samo Hrvatsku, prema podacima FAOSTAT-a vidljivo je kako su dostupni podaci samo za 2018. i 2019. g., te kako su površine pod bundevama, bučama i tikvama jednake 370 hektara. Proizvodnja je smanjena s 5.390 ha na 4.800 hektara.

Usporedni prikaz površina i proizvodnje bundeva, buča i tikvi u Svijetu, EU i Hrvatskoj

GodinaSvijet (ha)Svijet (t)EU-28 (ha)EU-28 (t)Hrvatska (ha)Hrvatska (t)
20141.898.34225.168.78548.8091.475.831//
20151.943.94425.677.75553.8461.572.139//
20161.975.53626.500.17366.7241.847.838//
20172.070.83227.678.88356.3381.803.066//
20181.526.11222.739.60265.7202.077.5803705.390
20191.539.02322.900.82666.2402.150.6103704.800
Izvor: FAOSTAT

 Prikaz troškova pri proizvodnji bučinog ulja

Mini uljare za preradu bučinih sjemenki otvarale su se krajem 20. stoljeća, a razlog tome su saznanja o isplativosti prerade istih. Prema podacima Savjetodavne službe (2020 g.) prinos tikve uljarice je oko 1.500 kg po hektaru, a cijena koja se može ostvariti po kilogramu je 6,50 HRK. Stoga, očekivani prihod po hektaru je nešto viši od 9.700 HRK. Uvidom u varijabilne troškove, a potrebne za proizvodnju tikve uljarice zaključuje se kako se najveći udio odnosi na mineralna gnojiva (45 %), dok se ostali dio varijabilnih troškova odnosi na sjeme (28 %) i sredstva za zaštitu bilja (28 %). Nakon uračunatih troškova unajmljene i vlastite mehanizacije kalkulacija pokrića varijabilnog troška iznosi nešto više od 3.400 HRK/ha.

Opet napominjemo kako je potrebno uračunati i fiksne troškove koji su karakteristični za pojedino poljoprivredno gospodarstvo kako bismo dobili realni prikaz konačnog dohotka na gospodarstvu uzgojem buče za proizvodnju ulja.

Proizvodi od buče vrlo su cijenjeni

Kalkulacija proizvodnje tikve uljarice

KalkulacijaHRK/ha       
Prinos (kg/ha)1.500
Cijena (kg)6,50
Ukupni prihod9.750,00
Ukupni varijabilni trošak4.697,87
Pokriće varijabilnog troška5.052,13
Pokriće varijabilnog troška 13.427,96
Izvor: Savjetodavna služba, 2020.g.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakStolno grožđe ima perspektivu
Sljedeći članakZemlja izazova otvara svoja vrata
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.