Kupus – proizvodnja i prerada
Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.
Poticaji u ekološkoj poljoprivredi
Ekološka (biološka ili organska) poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje kojim se nastoji maksimalno iskoristiti potencijale poljoprivrednog gospodarstva uz zadovoljavanje društvenih i ekonomskih potreba, očuvanje prirodnog ekosustava i zaštitu okoliša. International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM) definira ekološku poljoprivredu kao proces kojim se razvija održivi agroekosustav.
Ulaganje u sustave za navodnjavanje
Navodnjavanje je uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one količine vode koje su potrebne za
optimalan rast i razvoj biljaka. Neophodna je mjera pri uzgoju u zaštićenim prostorima, a u svijetlu klimatskih
ekstrema kojima smo sve više izloženi postaje sve potrebnija i u otvorenom uzgoju.
Isplati li se uzgajati patlidžan?
Patlidžan još uvijek nije povrće koje se u Hrvatskoj konzumira u većim količinama, što bi svakako trebalo promijeniti
isticanjem njegovih korisnih svojstava. Povećanjem konzumacije povećala bi se i njegova proizvodnja, za
koju su idealni uvjeti u mediteranskom dijelu Hrvatske.
Kupina – izvrstan izbor za uzgoj na OPG-u
U Europi je uzgoj oplemenjene kupine
bez trnja zabilježen u 16. stoljeću,
ali u Hrvatsku je uvedena tek poslije
1980. godine. Prve sorte kupina
izdvojene su početkom 19. stoljeća u
Sjevernoj Americi kada počinje i prvi
ozbiljniji uzgoj ove vrste.
Jednostavna kalkulacija investicije u voćnjak
Nakon što se ideja o podizanju nasada voćnjaka dobro osmislila, dobro je staviti na papir što je sve potrebno za ovakav pothvat. Za razliku od nekih drugih vrsta poljoprivredne proizvodnje, voćnjak spada u kategoriju trajnih nasada i to s razlogom - propust u investiciji podizanja nasada ne može se naknadno promijeniti niti nadoknaditi i pogreška ostaje dok god postoji nasad! Zato bi bilo dobro prije donošenja odluke o ovakvom ulaganju napraviti tehničku i ekonomsku analizu te se upoznati sa svim potrebnim zahvatima.
Krmno bilje kao činitelj isplativosti proizvodnje
Krmiva su važan dio prehrane preživača, ali i čimbenik isplativog poslovanja farme. U današnje vrijeme kad su koncentrirana krmiva skupa, u vrijeme kad cijene stočne hrane variraju, postaje neophodno imati vlastito proizvedenu stočnu hranu.
Koje sorte jabuke su najtraženije?
Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17
U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 %...
Sa sojom nema kalkulacija, zato se sve više sije
Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17
Soja (lat. Glycine max) pripada
uljaricama, a u Hrvatskoj korištenje
soje je više zastupljeno u industriji
stočne hrane i proizvodnji krmnih
smjesa, dok je manje...
Isplati li se proizvoditi božićna drvca?
Božićnim drvcem se, prema Pravilniku o upisniku dobavljača božićnih drvaca, smatra stabalce crnogorice,
s korijenom ili bez korijena, koje nije za upotrebu u šumarstvu i stavlja se na tržište u vremenskom razdoblju
od 1. studenoga do 7. siječnja. Uvjet je za proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz božićnih drvaca,
da se pravne ili fizičke osobe koje se žele time baviti moraju upisati u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.
Aromatične rakije travarice
Stranice u tiskanom izdanju: 64
U našoj zemlji, posebice u Dalmaciji,
Istri i na otocima, postoji duga
tradicija u proizvodnji travarica. Travarica
je jako alkoholno piće koje se
dobiva aromatiziranjem vinskih destilata,
komovice,...
Koja je kultura isplativija – soja ili šećerna repa?
Kao najprofitabilnije ratarske kulture najčešće se izdvajaju soja i šećerna repa, koje se na prvom mjestu po isplativosti proizvodnje izmjenjuju ovisno o godini (klimatske prilike) i tržištu (cijenama).
Proizvodnja rakije od šljive – tradicija i zarada
O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“
