Jednostavna kalkulacija investicije u voćnjak

25

Nakon što se ideja o podizanju nasada voćnjaka dobro osmislila, dobro je staviti na papir što je sve potrebno za ovakav pothvat. Za razliku od nekih drugih vrsta poljoprivredne proizvodnje, voćnjak spada u kategoriju trajnih nasada i to s razlogom – propust u investiciji podizanja nasada ne može se naknadno promijeniti niti nadoknaditi i pogreška ostaje dok god postoji nasad! Zato bi bilo dobro prije donošenja odluke o ovakvom ulaganju napraviti tehničku i ekonomsku analizu te se upoznati sa svim potrebnim zahvatima.

Tehnička analiza investicije prikazuje što sve uključuje podizanje nasada voćnjaka: od pripreme za sadnju, podizanja nasada, postavljanja ograde, nabavu potrebne mehanizacije i priključaka, postavljanje sustava odvodnje i navodnjavanja, do postavljanja armature i mreže protiv tuče. U tehničku analizu spada i izbor odgovarajuće lokacije nasada, a na to djeluju agro-ekološki položaj (u smislu mikroklime, položaja u odnosu na strane svijeta i okolni teren, nagiba terena, mraz i zračna drenaža), položaj u odnosu na gospodarstvo i prometna povezanost, položaj nasada i skladišnog prostora u odnosu na gospodarsku infrastrukturu i tržište, položaj budućeg nasada u odnosu na preostalo zemljište radi mogućeg proširenja nasada, kupnje zemljišta ili uzimanja u najam drugih nasada ili zemljišta.

""

Ekonomska ocjena isplativosti

Vrsta nasada i sortiment su također nešto o čemu treba dobro promisliti jer će o tome ovisiti uzgojni oblik i razmaci sadnje, a treba uzeti u obzir sortiment koji je tražen na tržištu. Pri podizanju voćnjaka treba uzeti u obzir moguće skladištenje i čuvanje jer se, ovisno o voćnoj vrsti, neke proizvode ne treba odmah prodavati, nego ih plasirati na tržište u trenutku visoke cijene, ali za to im treba osigurati odgovarajuće uvjete čuvanja. Osiguranje skladišnog prostora može biti u sklopu nasada ili u sklopu gospodarskog dvorišta. To uključuje korištenje različitih izvora informacija i njihovo pravilno primjenjivanje, a treba poznavati i ekonomske odnose i uvjete tržišta, pravilno i na vrijeme provoditi zaštitu, gnojidbu, rezidbu i obradu tla, pravovremeno obavljati berbu, postizati visoki postotak prve klase plodova i optimalno opterećenje po stablu. Za ekonomsku ocjenu isplativosti investicije obično se računaju sljedeći pokazatelji:
• profitabilnost investicije (Interna stopa profitabilnosti = diskontna stopa koja svodi očekivane novčane tokove projekta na vrijednost investicijskih troškova)
• razdoblje povrata investicije (broj godina u kojima će se vratiti uložena novčana sredstva)
• osjetljivost investicije na uvjete poslovanja (uključuje procjenu rizika korištenjem scenarija i simulacija)
• struktura i izvori financiranja investicije (vlastita sredstva, zaduživanje)

Ekonomska analiza investicijskog ulaganja će osigurati uvid u investiciju, visinu ulaganja i troškova te u buduće poslovanje koje donosi dobit ili gubitak. Da bi obiteljsko gospodarstvo uspješno poslovalo sa svojim nasadom voćnjaka, treba imati jasan cilj i program proizvodnjeb i dobru organizaciju proizvodnje.

Primjer investicijskog ulaganja

Poljoprivrednik želi podići nasad jabuke, srednje guste sadnje (2.000-3.000 stabala). Početni rod je obično već u drugoj godini nakon sadnje, a puna rodnost se očekuje nakon sedme godine i može se zadržati intenzivna proizvodnja do dvadesete godine. Dobra iskorištenost poljoprivredne mehanizacije i puna uposlenost dva radno aktivna člana gospodarstva može se ostvariti na površinama voćnjaka od 3-5 ha. Investicija obuhvaća trogodišnje razdoblje.

""

Najveća ulaganja u voćnjak su u prvoj godini kad se radi priprema za sadnju i sadnja (64% ukupne investicije). U strukturi investicijskog troška 85% čine materijalni troškovi, a 15% troškovi rada od kojih je 70% rad ljudi, a 30% rad strojeva.

Od druge godine se već očekuju prirodi jabuke, a treća godina je prva godina u kojoj su troškovi godišnje proizvodnje manji od prihoda početnog roda. U vrijeme pune rodnosti su najvažniji radni postupci rezidba, gnojidba, zaštita i berba. U berbi utrošak sati rada izravno ovisi o organizaciji rada. U intenzivnoj proizvodnji se računa na 610-980 sati rada ljudi, ali ovisi o broju i rasporedu sadnica, izboru odlike i uzgojnog oblika te 70-100 sati rada strojeva za operacije u voćnjaku i transport izvan voćnjaka. U prikazanoj investicijskoj kalkulaciji nije uključeno nabavljanje mehanizacije potrebne za voćnjak, a koja može biti i do 34% ukupne investicije. Potrebna mehanizacija obuhvaća traktor od 30 kW, malčer i atomizer. Za ocjenu isplativosti prikazane investicije korišteni su kumulativni iznosi tijeka novca (razlika između prihoda i troškova od prve godine do kraja korištenja voćnjaka, 1.-20.). Za tu je svrhu napravljena planska kalkulacija do kraja vijeka korištenja voćnjaka. U formiranju prihoda korištena je prosječna cijena od 2,75 kn/kg koja uzima u obzir 85% plodova I klase u prinosu te različite cijene za plodove I i II klase.

Prema osnovnim pokazateljima investicija je ocijenjena kao isplativa:
– neto sadašnja vrijednost nakon vijeka korištenja voćnjaka je pozitivna
– interna stopa rentabilnosti je visokih 28% (u usporedbi s kamatama u bankama)
– razdoblje povrata ulaganja je u šestoj godini, jer od tad je poslovanje voćnjaka pozitivno

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNovih 270 milijuna kuna za šumarski i drvno-tehnološki sektor- u tijeku četiri natječaja iz mjere 8 Programa ruralnog razvoja
Sljedeći članakMreže i potpora za uzgoj krastavaca i tikvica
Avatar
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.