Nakon što se ideja o podizanju nasada voćnjaka dobro osmislila, dobro je staviti na papir što je sve potrebno za ovakav pothvat. Za razliku od nekih drugih vrsta poljoprivredne proizvodnje, voćnjak spada u kategoriju trajnih nasada i to s razlogom – propust u investiciji podizanja nasada ne može se naknadno promijeniti niti nadoknaditi i pogreška ostaje dok god postoji nasad! Zato bi bilo dobro prije donošenja odluke o ovakvom ulaganju napraviti tehničku i ekonomsku analizu te se upoznati sa svim potrebnim zahvatima.

Tehnička analiza investicije prikazuje što sve uključuje podizanje nasada voćnjaka: od pripreme za sadnju, podizanja nasada, postavljanja ograde, nabavu potrebne mehanizacije i priključaka, postavljanje sustava odvodnje i navodnjavanja, do postavljanja armature i mreže protiv tuče. U tehničku analizu spada i izbor odgovarajuće lokacije nasada, a na to djeluju agro-ekološki položaj (u smislu mikroklime, položaja u odnosu na strane svijeta i okolni teren, nagiba terena, mraz i zračna drenaža), položaj u odnosu na gospodarstvo i prometna povezanost, položaj nasada i skladišnog prostora u odnosu na gospodarsku infrastrukturu i tržište, položaj budućeg nasada u odnosu na preostalo zemljište radi mogućeg proširenja nasada, kupnje zemljišta ili uzimanja u najam drugih nasada ili zemljišta.

""

Ekonomska ocjena isplativosti

Vrsta nasada i sortiment su također nešto o čemu treba dobro promisliti jer će o tome ovisiti uzgojni oblik i razmaci sadnje, a treba uzeti u obzir sortiment koji je tražen na tržištu. Pri podizanju voćnjaka treba uzeti u obzir moguće skladištenje i čuvanje jer se, ovisno o voćnoj vrsti, neke proizvode ne treba odmah prodavati, nego ih plasirati na tržište u trenutku visoke cijene, ali za to im treba osigurati odgovarajuće uvjete čuvanja. Osiguranje skladišnog prostora može biti u sklopu nasada ili u sklopu gospodarskog dvorišta. To uključuje korištenje različitih izvora informacija i njihovo pravilno primjenjivanje, a treba poznavati i ekonomske odnose i uvjete tržišta, pravilno i na vrijeme provoditi zaštitu, gnojidbu, rezidbu i obradu tla, pravovremeno obavljati berbu, postizati visoki postotak prve klase plodova i optimalno opterećenje po stablu. Za ekonomsku ocjenu isplativosti investicije obično se računaju sljedeći pokazatelji:
• profitabilnost investicije (Interna stopa profitabilnosti = diskontna stopa koja svodi očekivane novčane tokove projekta na vrijednost investicijskih troškova)
• razdoblje povrata investicije (broj godina u kojima će se vratiti uložena novčana sredstva)
• osjetljivost investicije na uvjete poslovanja (uključuje procjenu rizika korištenjem scenarija i simulacija)
• struktura i izvori financiranja investicije (vlastita sredstva, zaduživanje)

Ekonomska analiza investicijskog ulaganja će osigurati uvid u investiciju, visinu ulaganja i troškova te u buduće poslovanje koje donosi dobit ili gubitak. Da bi obiteljsko gospodarstvo uspješno poslovalo sa svojim nasadom voćnjaka, treba imati jasan cilj i program proizvodnjeb i dobru organizaciju proizvodnje.

Primjer investicijskog ulaganja

Poljoprivrednik želi podići nasad jabuke, srednje guste sadnje (2.000-3.000 stabala). Početni rod je obično već u drugoj godini nakon sadnje, a puna rodnost se očekuje nakon sedme godine i može se zadržati intenzivna proizvodnja do dvadesete godine. Dobra iskorištenost poljoprivredne mehanizacije i puna uposlenost dva radno aktivna člana gospodarstva može se ostvariti na površinama voćnjaka od 3-5 ha. Investicija obuhvaća trogodišnje razdoblje.

""

Najveća ulaganja u voćnjak su u prvoj godini kad se radi priprema za sadnju i sadnja (64% ukupne investicije). U strukturi investicijskog troška 85% čine materijalni troškovi, a 15% troškovi rada od kojih je 70% rad ljudi, a 30% rad strojeva.

Od druge godine se već očekuju prirodi jabuke, a treća godina je prva godina u kojoj su troškovi godišnje proizvodnje manji od prihoda početnog roda. U vrijeme pune rodnosti su najvažniji radni postupci rezidba, gnojidba, zaštita i berba. U berbi utrošak sati rada izravno ovisi o organizaciji rada. U intenzivnoj proizvodnji se računa na 610-980 sati rada ljudi, ali ovisi o broju i rasporedu sadnica, izboru odlike i uzgojnog oblika te 70-100 sati rada strojeva za operacije u voćnjaku i transport izvan voćnjaka. U prikazanoj investicijskoj kalkulaciji nije uključeno nabavljanje mehanizacije potrebne za voćnjak, a koja može biti i do 34% ukupne investicije. Potrebna mehanizacija obuhvaća traktor od 30 kW, malčer i atomizer. Za ocjenu isplativosti prikazane investicije korišteni su kumulativni iznosi tijeka novca (razlika između prihoda i troškova od prve godine do kraja korištenja voćnjaka, 1.-20.). Za tu je svrhu napravljena planska kalkulacija do kraja vijeka korištenja voćnjaka. U formiranju prihoda korištena je prosječna cijena od 2,75 kn/kg koja uzima u obzir 85% plodova I klase u prinosu te različite cijene za plodove I i II klase.

Prema osnovnim pokazateljima investicija je ocijenjena kao isplativa:
– neto sadašnja vrijednost nakon vijeka korištenja voćnjaka je pozitivna
– interna stopa rentabilnosti je visokih 28% (u usporedbi s kamatama u bankama)
– razdoblje povrata ulaganja je u šestoj godini, jer od tad je poslovanje voćnjaka pozitivno

""

Prethodni članakGdje kupiti kvalitetan med?
Sljedeći članakOsiguranje osoba koje obavljaju stručnu praksu
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.