Koliko zapravo košta proizvodnja mlijeka? (2)

U broju 21 Gospodarskog lista objavljenog 15.11.2022. godine pisalo se o cijenama mliječnih proizvoda koji su na EU rekordnim razinama. U ovom članku nastavlja se s kalkulacijom proizvodnje mlijeka te postavljanjem pitanja jesu li naši proizvođači u težem položaju u usporedbi s ostalima u EU?

U vrijeme nepovoljnih ekonomskih uvjeta posebno se naglašava važnost racionalizacije troškova proizvodnje kako bi se ostvario najmanji prosječni trošak po kg mlijeka, a s druge strane se ispituje do koje granice je isplativo povećavati proizvodnju mlijeka, kako bi se što više smanjili fiksni troškovi, a varijabilni troškovi (gdje je trošak hrane najvažniji) zbrojeni s fiksnim ne bi bili veći od prodajne cijene mlijeka.

Kalkulacija proizvodnje mlijeka

Temelj za izradu kalkulacije za proizvodnju kravljeg mlijeka je ciklus proizvodnje, odnosno obrt stada. U tu se svrhu broj teladi i izlučenih krava s pomoću koeficijenata svodi na jednu mliječnu kravu za razdoblje od jedne godine. U prikazanom primjeru proizvodni vijek krave je prosječno 5 godina.

U prikazanoj kalkulaciji su svi iznosi prikazani dvojno, u kunama i eurima (fiksni tečaj konverzije 7,53450), a ukupni prihod je obračunat zbrajanjem nekoliko stavki:

• Za prihod od prodaje mlijeka korištena je prosječna mliječnost simentalske pasmine (6.000 kg/grlu) i cijena mlijeka u standardu iz srpnja prošle 2022.g. (2,65 kn/kg & 0,35 EUR);
• Za prihod od izlučenih krava se težina jednog izlučenog grla (700 kg) množi s cijenom po 1 kg žive vage (11,47 kn/kg & 1,52 EUR) te se množi s koeficijentom pomoću kojeg se krave izlučene u tijeku godine dana svode na jednu mliječnu kravu (u ovom slučaju je proizvodni vijek krave 5 godina, 1/5 = 0,20);
• Za prihod od teladi se težina teleta (150 kg) množi s cijenom po 1 kg žive vage (28,49 kn/kg& 3,84 EUR) te se množi s koeficijentom (0,60) pomoću kojeg se telad svodi na jednu mliječnu kravu godišnje, ali treba napomenuti da se ne prodaje sva telad jer se ženska telad ostavlja za obnovu stada.

Ukupne varijabilne troškove sačinjavaju sljedeći troškovi: trošak stočne hrane, veterinarski trošak, troškovi uzgoja i ostali troškovi. Trošak stočne hrane je izračunat prema planu hranidbe za određenu visinu proizvodnje mlijeka (u prikazanom primjeru 6000 kg/grlu), po prosječnim cijenama pojedinih vrsta kupovne hrane (podaci TISUP-a), odnosno trošku proizvodnje vlastite stočne hrane.

Tablica: Izračun troška hranidbe u proizvodnji mlijeka (po grlu)

U veterinarske troškove se ubrajaju: troškovi umjetnog osjemenjivanja (2 puta po jednoj kravi godišnje), dolazak na telenje, lijekovi, korekcije papaka i prevencija mastitisa, svi u prosječnom godišnjem iznosu u kunama po jednoj mliječnoj kravi.

Troškovi uzgoja predstavljaju troškove uzgojno-selekcijskog rada, izražene u godišnjem iznosu u kunama po jednoj mliječnoj kravi (npr. naknada za kontrolu mliječnosti, ušna markica, potvrda o obilježavanju stoke po grlu).

Troškovi koji ne ulaze niti u jednu od prije spomenutih kategorija, a teško ih je pojedinačno specificirati i izraziti količinski (priprema opreme za mužnju, sredstva za čišćenje i higijenu, različiti sitni prijevozi i sl.) navedeni su pod stavkom ostalih troškova i procjenjuju se u ukupnom iznosu u kunama. Doprinos pokrića ili bruto marža kao pokazatelj usporedbe gospodarskog položaja i konkurentnosti domaćih proizvođača izračunava se kao razlika između ukupnog prihoda i ukupnih varijabilnih troškova.

Tablica: Kalkulacija doprinosa pokriću u proizvodnji mlijeka

Trošak stočne hrane je najznačajnija stavka

Postavlja se pitanje jesu li naši proizvođači stvarno u težem položaju u usporedbi s ostatkom EU? Trošak stočne hrane je najznačajnija stavka u strukturi troška proizvodnje mlijeka. Predstavlja čak 85 % varijabilnog troška, a kad se pogledaju aktualne cijene sirovina (kukuruza i sojine sačme) na EU i svjetskom tržištu te usporede s našim cijenama, vidljivo je da smo skuplji za više od 170 EUR/toni kupljene stočne hrane.

Tablica: Pregled aktualnih cijena sirovina za stočnu hranu (u EUR/toni)

Trenutno je na razini EU odnos cijene mlijeka i troška stočne hrane 1,16. To znači da je trošak stočne hrane pokriven cijenom mlijeka, a kod nas je taj odnos 0,96, odnosno troškovi hrane su veći od cijene mlijeka. Drugim riječima, 100 kg stočne hrane je kod nas u prosjeku više od 6 EUR skuplje od ostatka EU.

Tablica: Pregled odnosa troškova i cijena u EU i RH

Jasno je kako se ne mogu izbjeći veći troškovi u poljoprivrednoj proizvodnji zbog porasta cijena sjemena, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva, a dio proizvođača koji imaju uvjete mogu troškove smanjiti proizvodnjom vlastite stočne hrane, koja bi trebala biti oko 20 a% jeftinija nego kupovna. Međutim neujednačenost tehnologije (najviše menadžment hranidbe i obrta stada) djeluje na veće razlike proizvodnosti i ekonomske efikasnosti gospodarstava koja su slična po organizaciji i veličini proizvodnje.

U našim uvjetima ulaganja po muznom grlu često nisu realna i odgovarajuća kapacitetu farme i visini proizvodnje po grlu, tako da fiksni troškovi mjereni amortizacijom previše opterećuju muzno grlo, odnosno kilogram proizvedenog mlijeka. Razlog je s jedne strane neuređeno tržište nabave, a s druge strane “računica” proizvođača koja se temelji na razlici prihoda od mlijeka i plaćenih troškova (izdataka) u proizvodnji.

Kad se govori o racionalizaciji/smanjenju troškova proizvodnje, naši proizvođači najčešće misle na izostavljanje nekih ulaganja u tekuću proizvodnju kako bi se uštedjelo (kupnja stočne hrane ili plaćanja za sjeme, gnojivo i zaštitna sredstva za proizvodnju vlastite stočne hrane). To nije racionalizacija troškova, nego smanjenje visine i kvalitete buduće proizvodnje, jer se time izravno smanjuje količina mlijeka, a jednom narušena količina se kasnije teško ponovo “vraća”.