Ovo ljeto su cijene mliječnih proizvoda u EU na rekordnim razinama. Dok cijene mlijeka u prahu (punomasnog i obranog) u EU ostaju relativno stabilne (ali visoke). Cijena sirutke pokazuje blagi pad, drugim mliječnim proizvodima cijene nastavljaju rasti. Ovakav razvoj situacije podupire rekordno visoka cijena sirovog mlijeka u EU. Međutim, unatoč rekordno visokim cijenama, bruto marže poljoprivrednim proizvođačima ostaju niske zbog visokih ulaznih troškova.

Suša i visoke temperature zraka tijekom proljeća 2022. g. utjecali su na kvalitetu i prinos trave i drugih krmnih kultura. Oni su važna komponenta u obroku mliječnih krava. Kao posljedica bi rast mliječnosti u EU mogao biti niži od očekivanog za 0,4 %. Dodatni utjecaj koji se očekuje je smanjeno korištenje krmiva u obroku, kao rezultat visokih troškova stočne hrane. Sve navedeno, u kombinaciji s manjim mliječnim stadom (smanjenje od 1 %), očekivano bi trebali djelovati na pad isporuke mlijeka u EU za 0,6 % u ovoj, 2022. godini. Niža kvaliteta trave, manja potrošnja stočne hrane i visoki ulazni troškovi će vjerojatno djelovati na smanjeni sadržaj mliječne masti i proteina. Time se smanjuje dostupnost suhe tvari mlijeka za daljnju preradu.

Međutim, očekuje se da bi proizvodnja sira i vrhnja u EU mogla nastaviti rasti. Tako bi mogla smanjiti dostupnost mliječne masti za proizvodnju maslaca i punomasnog mlijeka u prahu. Očekuje se povećanje izvoza sira. Domaća potrošnja mliječnih proizvoda mogla bi lagano porasti ove godine (za 0,3 %), pod pretpostavkom održive maloprodaje i oporavka ugostiteljskog sektora, kao i ograničenog prijenosa visokih proizvođačkih cijena na potrošače.

Rekordno visoka cijena

Nastavlja se trend rasta cijena mliječnih proizvoda u EU. Od početka godine do sredine lipnja narasle su za oko 25 % za obrano mlijeko u prahu i sireve te za 30 % za maslac i punomasno mlijeko u prahu, dok cijene sirutke u prahu malo zaostaju (16 %). Za većinu mliječnih proizvoda u EU zajednička je trenutno rekordno visoka cijena. Sredinom lipnja cijena maslaca je po toni dosegla blizu 7.300 EUR. Cijena obranog mlijeka u prahu je viša od 4.000 EUR/t, a cijena punomasnog mlijeka u prahu skoro 5.200 EUR/t. Naprotiv, cijena sirutke u prahu je na nižoj razini (1.300 EUR/t) i u usporedbi s drugim proizvodima. Čak pokazuje opadajući trend od početka invazije Rusije na Ukrajinu.

Ovakva nesigurna situacija djeluje na rast cijene sirovog mlijeka u EU. Ona je u svibnju iznosila gotovo 48 EUR/100 kg (40 % iznad 5-godišnjeg prosjeka). Također je i dalje visoka ekvivalentna cijena mlijeka u EU. Ona se temelji na cijeni obranog mlijeka u prahu i maslaca. S obzirom na njihov međusobni odnos, uzlazni trend cijena sirovog mlijeka bi se trebao zadržati i u narednim mjesecima. Zato se ne očekuje sezonsko popuštanje cijena. Unatoč sve višoj cijeni sirovog mlijeka, bruto marže mliječnim farmama ostaju niske zbog trajno visokih ulaznih troškova (posebno troškova stočne hrane i logistike). Bruto marža predstavlja razliku između ukupnog prihoda i ukupnih varijabilnih troškova. Tako je u ovom slučaju djelovanje visokih cijena mlijeka neutralizirano zbog visokih troškova u proizvodnji.

Kakva je situacija u RH?

Podaci TISUP-a (Tržišni cjenovni informacijski sustav u poljoprivredi) pokazuju da je u Hrvatskoj najvišu razinu veleprodajne cijene mliječnih proizvoda i to gledajući desetogodišnji prosjek, imao sir tipa Trapist (47,02 kn/kg), zatim maslac (40,54 kn/kg), a najnižu svježi polumasni sir (16,02 kn/kg). Usporedimo li cijene mlijeka u RH i EU za lipanj 2022. godine vidimo da je cijena u RH niža za 16,9 % u odnosu na cijenu u EU. Usporedimo li cijene sa prethodnim mjesecom tada su cijene u EU-27 (bez Velike Britanije) za 2,8 % više. U RH su za 3,1 % više od cijena u svibnju.

Tablica: Usporedba cijene mlijeka u Hrvatskoj i EU za lipanj 2022. godine

EUR/100 kgkn/kg
EU-2749,443,72
RH41,093,09

Prosječne mjesečne otkupne cijene kravljeg sirovog mlijeka realne kvalitete u RH, prema podacima TISUP-a za petogodišnje razdoblje, kretale su se u rasponu od 1,99 kn/kg (zabilježeno u ožujku i travnju 2018. godine), pa do 2,65 kn/kg (zabilježeno u srpnju 2022. g.), odnosno prosječne godišnje cijene između 2,02 i 2,41 kn/kg.

Graf: Prosječne mjesečne otkupne cijene kravljeg sirovog mlijeka realne kvalitete u RH, kn/kg

Prema prikazanim podacima TISUP-a, samo zbog razlike u otkupnoj cijeni vrijednost prodanog mlijeka za grlo prosječne mliječnosti 6.000 kg/grlu kreće se u rasponu od 12.120 do 14.460 kuna. Međutim otkupna cijena nije jedini čimbenik koji utječe na profitabilnost naših farmi. Tako će svaki proizvođač mlijeka, uz cijenu, sigurno spomenuti i trošak stočne hrane te potpore u mliječnom govedarstvu.

Glavni činitelji profitabilnosti proizvodnje mlijeka su:

  • proizvodnja mlijeka po kravi;
  • dohodak iznad troškova proizvodnje (odnosno izdataka u proizvodnji);
  • trošak rada po kilogramu mlijeka;
  • dohodak po uloženim sredstvima u proizvodnju.

U vrijeme nepovoljnih ekonomskih uvjeta posebno se naglašava važnost racionalizacije troškova proizvodnje. Sve kako bi se ostvario najmanji prosječni trošak po kg mlijeka. S druge strane se ispituje do koje granice je isplativo povećavati proizvodnju mlijeka, kako bi se što više smanjili fiksni troškovi, a varijabilni troškovi (gdje je trošak hrane najvažniji) zbrojeni s fiksnim ne bi bili veći od prodajne cijene mlijeka. Za donošenje kvalitetnih odluka proizvođači trebaju napraviti kalkulaciju, svatko sa svojim podacima koji uvažavaju specifičnosti i uvjete svakog proizvođača.

 (nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak200 milijuna kuna za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda
Sljedeći članakUzgojite vlastito povrće u zaštićenom prostoru
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.