Breskva pripada porodici Rosaceae, rodu Prunus. Potječe iz Kine, a u Europu je uvezena prije 2 tisuće godina. U svijetu uzgoj voćaka odvija se na 53 milijuna hektara, a proizvodnja breskvi i nektarina je na više od 25 milijuna tona po godini.

S obzirom na kontinente, vodeća po proizvodnji je Azija, potom Europa te Amerika, Afrika i Oceanija.

Proizvodnja breskvi u svijetu

Najveći proizvođač breskvi i nektarina je Kina s više od 14 milijuna tona, što čini više od polovice svjetske proizvodnje. Nakon Kine slijede EU zemlje, Španjolska i Italija s više od milijun tona proizvodnje svaka. Sjedinjene Američke Države su na četvrtom mjestu (Atlas Big).

 class=
Graf 1. Proizvodnja breskvi u svijetu (top 10), u tonama

Najveće površine pod breskvama i nektarinama imaju Kina (839 tisuća hektara), Španjolska (87 tisuća hektara) i Italija (69 tisuća hektara). U Europskoj uniji, Italija, Španjolska i Grčka zajedno proizvode 91 % breskvi EU.

 class=
Graf 2. Površine pod breskvama u svijetu (top 10), u hektarima

Izvoz u posljednjoj proizvodnoj godini (2020./2021.) u svijetu je 803 tisuće tona dok je uvoz nešto veći, 864 tisuće tona (Statista, 2022).

Proizvodnja breskvi u Hrvatskoj

Voćnjaci u Hrvatskoj čine 2,46 % ukupnih korištenih površina. Voćnjaci u 2021. g. pokrivaju 36.248 ha. U 2015. g. površine pod voćnjacima su bile nešto više od 30 tisuća hektara. Rast površina pod voćnjacima od 2015. do 2021.g. raste za 20 %. Površine pod breskvama padaju za 35 % od 2015. do 2021. U 2021. g. breskve se uzgajaju na 620 ha.

 class=
Graf 3. Površine pod breskvama u Hrvatskoj, u ha

Proizvodnja voća od 2015. do 2021.g. je u padu za 28 %. Breskve također bilježe pad za 46 % u razdoblju od 2015. do 2021. g. U 2017. g. proizvodnja je bila veća od 6 tisuća tona, dok je 2021.g.  proizvodnja bila gotovo 2 tisuće tona. Prinosi breskve se kreću od 3,8 t/ha od 2015. do 3,2 t/ha u 2021.g. Zabilježen je pad prinosa breskve od 16 %. Isto je vidljivo i u prinosima voća ukupno (pad prinosa od 41 %). Prosječni prinos breskve za razdoblje od 2015. do 2021.g. je 4,63 t/ha, što je nešto više od prosjeka ukupnog prinosa voća koji iznosi 4,47 t/ha.

 class=
Graf 4. Proizvodnja breskvi u Hrvatskoj, u tonama

Breskve se proizvode u Kontinentalnoj i Jadranskoj Hrvatskoj. Prema podacima Savjetodavne službe, najveći udio varijabilnih troškova se odnosi na sanduke i berbu. U Kontinentalnoj Hrvatskoj najveći udio varijabilnih troškova odnosi se na sanduke (36 %), berbu (35 %) i sredstva za zaštitu bilja (11 %), dok se u Jadranskoj Hrvatskoj najveći udio varijabilnih troškova odnosi na sanduke (31 %), berbu (28 %) i rezidbu (11 %). Ukupni varijabilni troškovi su nešto viši u Kontinentalnoj Hrvatskoj nego u Jadranskoj, a ukupni prihod je viši u Jadranskoj Hrvatskoj, nego na kontinentu. Prinosi su 20 t/ha, a cijena je nešto niža na kontinentu u usporedbi s Mediteranom. U konačnici veći dohodak se očekuje na Mediteranu, više od 75 tisuća kuna u usporedbi s kontinentom i dohotkom od 71 tisuće kuna. Ekonomičnost (uzimaju se u obzir prihodi i dostupni varijabilni troškovi) ukazuje na uspješnost poslovanja u oba prikazana slučaja.

 class=
Graf 5. Usporedni prikaz uzgoja breskvi u Jadranskoj i Kontinentalnoj Hrvatskoj, u HRK

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako će se provoditi javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta?
Sljedeći članakSmanjena prodaja traktora u odnosu na prošlu godinu
Tajana Čop, mag. ing. agr.
Asistentica na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Rođena je 1992. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu, 2011. godine upisuje smjer Agrarna ekonomika. Nakon završetka preddiplomskog studija, upisuje diplomski studij Agrobiznis i ruralni razvitak te ga završava 2016. godine. Od 2017. godine zaposlena je na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Suradnica je na tri modula na preddiplomskim studijima i na sedam modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Trenutno je upisana na doktorski studij Poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Znanstveni interes usmjeren je na menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi i upravljanje rizikom u poljoprivredi. Sudjelovala je na nekoliko domaćih i međunarodnih konferencija, te objavila nekoliko znanstvenih radova. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva i Europskog udruženja agrarnih ekonomista.