Breskva – donosi ljetno osvježenje i zaradu

Breskva pripada porodici Rosaceae, rodu Prunus. Potječe iz Kine, a u Europu je uvezena prije 2 tisuće godina. U svijetu uzgoj voćaka odvija se na 53 milijuna hektara, a proizvodnja breskvi i nektarina je na više od 25 milijuna tona po godini.

S obzirom na kontinente, vodeća po proizvodnji je Azija, potom Europa te Amerika, Afrika i Oceanija.

Proizvodnja breskvi u svijetu

Najveći proizvođač breskvi i nektarina je Kina s više od 14 milijuna tona, što čini više od polovice svjetske proizvodnje. Nakon Kine slijede EU zemlje, Španjolska i Italija s više od milijun tona proizvodnje svaka. Sjedinjene Američke Države su na četvrtom mjestu (Atlas Big).

Najveće površine pod breskvama i nektarinama imaju Kina (839 tisuća hektara), Španjolska (87 tisuća hektara) i Italija (69 tisuća hektara). U Europskoj uniji, Italija, Španjolska i Grčka zajedno proizvode 91 % breskvi EU.

Izvoz u posljednjoj proizvodnoj godini (2020./2021.) u svijetu je 803 tisuće tona dok je uvoz nešto veći, 864 tisuće tona (Statista, 2022).

Proizvodnja breskvi u Hrvatskoj

Voćnjaci u Hrvatskoj čine 2,46 % ukupnih korištenih površina. Voćnjaci u 2021. g. pokrivaju 36.248 ha. U 2015. g. površine pod voćnjacima su bile nešto više od 30 tisuća hektara. Rast površina pod voćnjacima od 2015. do 2021.g. raste za 20 %. Površine pod breskvama padaju za 35 % od 2015. do 2021. U 2021. g. breskve se uzgajaju na 620 ha.

Proizvodnja voća od 2015. do 2021.g. je u padu za 28 %. Breskve također bilježe pad za 46 % u razdoblju od 2015. do 2021. g. U 2017. g. proizvodnja je bila veća od 6 tisuća tona, dok je 2021.g.  proizvodnja bila gotovo 2 tisuće tona. Prinosi breskve se kreću od 3,8 t/ha od 2015. do 3,2 t/ha u 2021.g. Zabilježen je pad prinosa breskve od 16 %. Isto je vidljivo i u prinosima voća ukupno (pad prinosa od 41 %). Prosječni prinos breskve za razdoblje od 2015. do 2021.g. je 4,63 t/ha, što je nešto više od prosjeka ukupnog prinosa voća koji iznosi 4,47 t/ha.

Breskve se proizvode u Kontinentalnoj i Jadranskoj Hrvatskoj. Prema podacima Savjetodavne službe, najveći udio varijabilnih troškova se odnosi na sanduke i berbu. U Kontinentalnoj Hrvatskoj najveći udio varijabilnih troškova odnosi se na sanduke (36 %), berbu (35 %) i sredstva za zaštitu bilja (11 %), dok se u Jadranskoj Hrvatskoj najveći udio varijabilnih troškova odnosi na sanduke (31 %), berbu (28 %) i rezidbu (11 %). Ukupni varijabilni troškovi su nešto viši u Kontinentalnoj Hrvatskoj nego u Jadranskoj, a ukupni prihod je viši u Jadranskoj Hrvatskoj, nego na kontinentu. Prinosi su 20 t/ha, a cijena je nešto niža na kontinentu u usporedbi s Mediteranom. U konačnici veći dohodak se očekuje na Mediteranu, više od 75 tisuća kuna u usporedbi s kontinentom i dohotkom od 71 tisuće kuna. Ekonomičnost (uzimaju se u obzir prihodi i dostupni varijabilni troškovi) ukazuje na uspješnost poslovanja u oba prikazana slučaja.