Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku u prošlosti nego i prigodno progovori o budućnosti u području izobrazbe novih generacija i u doprinosu članstva razvoju poljoprivredno-prehrambenog sektora Republike Hrvatske.
Spomen onih koji poljoprivredu promatraju kroz „ekonomske naočale“ seže u daleku prošlost.
Začetak agroekonomike
Neki će spomenuti prvu knjigu iz ekonomike poljoprivrede koju je napisao Gustav August Vichodil. Knjiga „Gospodarska uprava ili nauk o umnom gospodarenju“ tiskana je daleke 1884. godine. Gustav August Vichodil bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih agronoma s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Rođen je u današnjoj Češkoj. Školovao se u Češkoj, Njemačkoj i Mađarskoj. U Hrvatsku dolazi 1874. godine na poziv Zemaljske vlade u Zagrebu na mjesto tajnika Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva.
Kao vrstan poljoprivredni stručnjak, 1878. godine imenovan je za ravnatelja Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima. Međutim, nakon dvije godine se zbog teške bolesti umirovljuje. To ga ne sprječava u pisanju o poljoprivredi što objavljuje u hrvatskim i austrijskim publikacijama.
Za većinu, kao formalni začetak agroekonomike uzimaju 3. srpnja 1924. Na tadašnjem Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tad je utemeljen (kao osmi po redu) Zavod za gospodarsku upravu, čiji je prvi predstojnik bio prof.dr.sc. Oton pl. Frangeš, onodobno vodeći agrarni ekonomist. Osim toga, velika zasluga je prof. Frangeša za utemeljenje Gospodarskog-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojega je bio i dekan. Spominje se i kao prvi predsjednik Udruženja agronoma u Zagrebu.
Ipak se potreba utemeljenja društva agrarnih ekonomista sporadično javlja tek nakon pokretanja studija Agrarna ekonomika 60-ih godina prošlog stoljeća te sve češće kako se povećavao broj stručnjaka i umnika ovoga profila. I trebalo je proći puno godina da bi se tek 12. veljače 1996. godine održala sjednica Osnivačkog odbora. Tad su izabrana upravna tijela, te proveden postupak nužan za registraciju u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske. Iste godine održan je Prvi sabor Hrvatskih agrarnih ekonomista, 20. rujna 1996. godine. Sudjelovalo je više od 200 agrarnih ekonomista i mnoštva gostiju iz Hrvatske te Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Aktivnosti HAED-a
Prema Statutu, svrha osnutka HAED-a je bila i ostala da promiče agroekonomsku i agrosociološku struku, kao znanstvenu i nastavnu disciplinu, profesionalnu djelatnost i specijalnost te, s tim u povezanosti, zastupa i štiti interese svojih članova.
Hrvatsko agroekonomsko društvo je dobrovoljno strukovno udruženje građana znanstvenika, stručnjaka i drugih zainteresiranih za unapređenje agrarne ekonomike, te ruralne sociologije, kao struke, znanstvene specijalnosti te profesionalne djelatnosti. U proteklih 25 godina čast biti predsjednik HAED-a imali su Tito Žimbrek u dva mandata, Damir Kovačić, Josip Juračak, nakratko Josip Kraljičković, Ružica Lončarić, Ivo Grgić u dva mandata te Marija Cerjak koja obnaša i drugi mandat.
U proteklih 25 godina HAED je organizirao brojne tribine. Na njima se govorilo o aktualnim temama i u suradnji s drugim institucijama kao što su Matica hrvatska, Udruga Hrvata BiH Prsten-Klub znanstvenika, Hrvatska paneuropska unija, Hrvatsko kulturno društvo Napredak itd.
Neke od posjećenijih tribina i okruglih stolova, s jačim medijskim odjekom su: „Poljoprivreda Republike Hrvatske nakon dvije godine punopravnog članstva u EU“; „Poljoprivreda Bosne i Hercegovine na vratima Europske unije–iskustva Hrvatske“; „EU fondovi u službi razvoja poljoprivrede i ruralne ekonomije“; „Govedarstvo Hrvatske na prekretnici“; „Problem bacanja hrane i kako ga riješiti“,;„Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi kao suveniri“ te „Budućnost industrije šećera“.
Druga aktivnost društva su kongresi, savjetovanja i organizacija susreta na razini strukovnih europskih asocijacija. Tako treba spomenuti međunarodno savjetovanje o poljoprivredi i ruralnom razvitku ”Novi izgledi za poljoprivredu i seoska područja u središnjoj i istočnoj Europi” u Topuskom godine 2006. Tu je i savjetovanje „Zadružno organiziranje u jačanju konkurentnosti poljoprivrede.“ Spomenimo i radionicu „Climate Change Inpact on Agriculture in Croatia“ kao i projekt „Projekt Tradicionalno je ˝IN˝.
Već sada tradicionalno, po treći puta će se održati „Međunarodni znanstveno-stručni skup – inovacije: jamstvo budućnosti agrobiznisa u Hrvatskoj“. Članstvo HAED-a je posebno ponosno na znanstveni časopis Agroeconomia Croatica. Ono se tiska 10 godina i trenutno se citira u više baza podataka. Na proslavi koja se održala na izletištu i seoskom turizmu Polovanec u Đurđekovcu, prisustvovali su brojni predstavnici akademske zajednice. Na kraju skupa zaključak je bio „Mnogo se učinilo, ali treba i više“ jer „Zajedno smo jači“.
