Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku u prošlosti nego i prigodno progovori o budućnosti u području izobrazbe novih generacija i u doprinosu članstva razvoju poljoprivredno-prehrambenog sektora Republike Hrvatske.

Spomen onih koji poljoprivredu promatraju kroz „ekonomske naočale“ seže u daleku prošlost.

Začetak agroekonomike

Neki će spomenuti prvu knjigu iz ekonomike poljoprivrede koju je napisao Gustav August Vichodil. Knjiga „Gospodarska uprava ili nauk o umnom gospodarenju“ tiskana je daleke 1884. godine. Gustav August Vichodil bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih agronoma s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Rođen je u današnjoj Češkoj. Školovao se u Češkoj, Njemačkoj i Mađarskoj. U Hrvatsku dolazi 1874. godine na poziv Zemaljske vlade u Zagrebu na mjesto tajnika Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva.

Kao vrstan poljoprivredni stručnjak, 1878. godine imenovan je za ravnatelja Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima. Međutim, nakon dvije godine se zbog teške bolesti umirovljuje. To ga ne sprječava u pisanju o poljoprivredi što objavljuje u hrvatskim i austrijskim publikacijama.

Za većinu, kao formalni začetak agroekonomike uzimaju 3. srpnja 1924. Na tadašnjem Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu tad je utemeljen (kao osmi po redu) Zavod za gospodarsku upravu, čiji je prvi predstojnik bio prof.dr.sc. Oton pl. Frangeš, onodobno vodeći agrarni ekonomist. Osim toga, velika zasluga je prof. Frangeša za utemeljenje Gospodarskog-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojega je bio i dekan. Spominje se i kao prvi predsjednik Udruženja agronoma u Zagrebu.

Ipak se potreba utemeljenja društva agrarnih ekonomista sporadično javlja tek nakon pokretanja studija Agrarna ekonomika 60-ih godina prošlog stoljeća te sve češće kako se povećavao broj stručnjaka i umnika ovoga profila. I trebalo je proći puno godina da bi se tek 12. veljače 1996. godine održala sjednica Osnivačkog odbora. Tad su izabrana upravna tijela, te proveden postupak nužan za registraciju u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske. Iste godine održan je Prvi sabor Hrvatskih agrarnih ekonomista, 20. rujna 1996. godine. Sudjelovalo je više od 200 agrarnih ekonomista i mnoštva gostiju iz Hrvatske te Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Aktivnosti HAED-a

Prema Statutu, svrha osnutka HAED-a je bila i ostala da promiče agroekonomsku i agrosociološku struku, kao znanstvenu i nastavnu disciplinu, profesionalnu djelatnost i specijalnost te, s tim u povezanosti, zastupa i štiti interese svojih članova.

Hrvatsko agroekonomsko društvo je dobrovoljno strukovno udruženje građana znanstvenika, stručnjaka i drugih zainteresiranih za unapređenje agrarne ekonomike, te ruralne sociologije, kao struke, znanstvene specijalnosti te profesionalne djelatnosti. U proteklih 25 godina čast biti predsjednik HAED-a imali su Tito Žimbrek u dva mandata, Damir Kovačić, Josip Juračak, nakratko Josip Kraljičković, Ružica Lončarić, Ivo Grgić u dva mandata te Marija Cerjak koja obnaša i drugi mandat.

U proteklih 25 godina HAED je organizirao brojne tribine. Na njima se govorilo o aktualnim temama i u suradnji s drugim institucijama kao što su Matica hrvatska, Udruga Hrvata BiH Prsten-Klub znanstvenika, Hrvatska paneuropska unija, Hrvatsko kulturno društvo Napredak itd.

Neke od posjećenijih tribina i okruglih stolova, s jačim medijskim odjekom su: „Poljoprivreda Republike Hrvatske nakon dvije godine punopravnog članstva u EU“; „Poljoprivreda Bosne i Hercegovine na vratima Europske unije–iskustva Hrvatske“; „EU fondovi u službi razvoja poljoprivrede i ruralne ekonomije“; „Govedarstvo Hrvatske na prekretnici“; „Problem bacanja hrane i kako ga riješiti“,;„Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi kao suveniri“ te „Budućnost industrije šećera“.

Druga aktivnost društva su kongresi, savjetovanja i organizacija susreta na razini strukovnih europskih asocijacija. Tako treba spomenuti  međunarodno savjetovanje o poljoprivredi i ruralnom razvitku ”Novi izgledi za poljoprivredu i seoska područja u središnjoj i istočnoj Europi” u Topuskom godine 2006. Tu je i savjetovanje  „Zadružno organiziranje u jačanju konkurentnosti poljoprivrede.“ Spomenimo i radionicu „Climate Change Inpact on Agriculture in Croatia“ kao i projekt „Projekt Tradicionalno je ˝IN˝.

Već sada tradicionalno, po treći puta će se održati „Međunarodni znanstveno-stručni skup – inovacije: jamstvo budućnosti agrobiznisa u Hrvatskoj“. Članstvo HAED-a je posebno ponosno na znanstveni časopis Agroeconomia Croatica. Ono se tiska 10 godina i trenutno se citira u više baza podataka. Na proslavi koja se održala na izletištu i seoskom turizmu Polovanec u Đurđekovcu, prisustvovali su brojni predstavnici akademske zajednice. Na kraju skupa zaključak je bio „Mnogo se učinilo, ali treba i više“ jer „Zajedno smo jači“.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakI ove godine u potpunosti iskorištena omotnica za pčelare – isplaćeno 18 milijuna kuna
Sljedeći članakŠto proizvođač jaja mora napraviti da bi dobio oznaku „Dokazana kvaliteta“?
prof.dr.sc. Ivo Grgić
Redoviti profesor na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: nepoljoprivredne djelatnosti, ruralni razvoj, zaposlenost, cijene poljoprivrednih proizvoda. Prof. dr. sc. Ivo Grgić je rođen 16. kolovoza 1960. godine u Potočanima, gdje pohađa osnovnu a srednju elektrotehničku školu završava u Odžaku. Na Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (sadašnji Agronomski fakultet) upisuje se 1979. godine i to na agroekonomski smjer. Diplomirao je godine 1983. godine, a 1984. upisuje postdiplomski studij iz Ekonomike poljoprivrede na istom fakultetu. Od godine 1984. uposlen je u Institutu za ekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistarski rad naslova "Radna snaga i zaposlenost na seljačkim gospodarstvima SR Hrvatske", obranio je 29. studenog 1989. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Promjenjivost proizvođačkih cijena glavnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj" brani 19. rujna 2000. godine. Od 14. 07. 2011. profesor je na Agronomskom fakultetu u Zavodu za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj. Član je uređivačkog odbora časopisa Agronomski glasnik (od 2010.), Agroeconomica croatica (od 2012.), Economics of Agriculture (od 2012.), International Journal of Sociology and Anthropology (od 2012.), Sustainable Agriculture Research (od 2012.), E3 Journal of Agricultural Research and Development (od 2013) i Agroekonomika (od 2014). Voditelj je i suradnik na mnogim znanstvenim, stručnim, razvojnim i drugim projektima, a objavio je mnoštvo znanstvenih i stručnih radova više od 120 znanstvenih i stručnih radova/publikacija od toga 8 radova iz skupine a1. Autor je priručnika pod naslovom „Agroekonomski modeli u ekološkoj hortikulturnoj proizvodnji : priručnik za profesore srednjih poljoprivrednih škola“ Također je koautor knjige – monografije „Jalžabet između prošlosti i budućnosti – stotinu četrdeset godina u životu jednog sela“. Koautor je i sveučilišne knjige „Poljoprivreda Hrvatske do 1990. godine“. Koordinator je modula Osnove agroekonomike, Uvod u makroekonomiku i Agroturizam na preddiplomskom studiju Agronomskog fakulteta te Ekonomika agroekompleksa na Doktorskom studiju Ekonomika poljoprivrede. Suradnik je na modulima Ruralni turizam i Poljoprivreda, gospodarski rast i razvitak (diplomski studij) te Suvremeni transportni sustavi i robni tijekovi u poljoprivredi (doktorski studij Poljoprivredne znanosti). Znanstveni interes je zaposlenost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, cijene i cjenovna politika u poljoprivredi, razvitak ruralnih područja uključivši agroturizam. Predsjednik je i jedan od utemeljitelja Hrvatskog agroekonomskog društva te član Europskog društva agrarnih ekonomista. Oženjen i otac kćeri.