Veliki potencijal za proizvodnju brokule u Hrvatskoj

94


""Brokula (Brassica oleracea var. italica) je biljka iz porodice kupusnjača u koju osim nje spadaju i prokulica, kupus, kelj itd. Smatra se izvornim oblikom cvjetače, a naziv joj potječe od talijanske riječi brocco koja znači izdanak. Proizvodnja brokule u Hrvatskoj ima veliki potencijal, posebno zbog pogodnosti klime koje ima naše priobalje. Radi o proizvodu koji se uz svježu potrošnju može i zamrzavati, ima potencijala i za prodaju većih količina prehrambenoj industriji (npr. Ledo u svojem asortimanu ima smrznutu brokulu, kao i Podravka, a može se prerađivati i u gotove juhe i druge proizvode). Kako su potrošači sve više zainteresirani za kvalitetu hrane koju jedu, brokula je osobito zanimljiva zbog obilja nutritivnih tvari koje sadrži.

Brokula je poznata više od 2000 godina. Potječe iz istočnog dijela Mediterana (Grčke, Turske, Sirije i Cipra), odakle se proširila dalje. Početkom 19.st. je prenesena i u Ameriku, a veće gospodarsko značenje počinje imati tek nakon Drugog svjetskog rata. U Hrvatsku je prenesena iz Italije, a najviše se uzgaja u Dalmaciji.
Uzgoj
Iako je dvogodišnja biljka, uzgaja se kao jednogodišnja a druge godine se ostavlja jedino u slučaju uzgoja sjemena. Znakovito je da najljepše i komercijalno najvrijednije pupove daje pri nižim temperaturama, a idealna temperatura za uzgoj joj je između 15 i 18°C. U svijetu raste proizvodnja cvjetače i brokule (u 2013.-toj godini za 4% u odnosu na 2012.). Najviše se proizvodi u Aziji (82%) i Europi (10,6%), a najveći svjetski proizvođači su Kina, Indija, Španjolska, Meksiko i Italija, dok se najveći prinosi postižu na Cipru i u Kuvajtu. Od ukupne proizvodnje cvjetače i brokule u Hrvatskoj 86% se proizvodi intenzivno, za tržište, dok se 14% uzgaja u povrtnjacima, za vlastite potrebe.

Po ostvarenim prinosima u proizvodnji brokule i cvjetače Hrvatska je dosta ispod prosjeka Europske unije (prosječno 17,7 t/ha 2013.g.), pa svakako treba raditi na povećanju prinosa primjenom odgovarajuće agrotehnike u cilju povećanja konkurentnosti i ekonomičnosti proizvodnje.

Iz statističkih podataka je vidljivo da je 2014. godine došlo do velikog smanjenja uzgojnih površina u odnosu na godinu ranije, no istodobno je ostvareno veliko povećanje prinosa što je pozitivan trend kojeg bi bilo poželjno nastaviti i dalje. Brokula na 100 grama sadrži samo 34 kcal, pa je poželjna namirnica kod osoba s problemima s težinom. Izvrstan je izvor vitamina C, folata, vitamina A, željeza, fosfora i kalija. Sadrži i aktivne tvari sa sumporom – indol karbinol i sulforafan, koji pomažu u borbi protiv karcinoma. Sulforafan uništava bakteriju Helicobacter pylori koja može uzrokovati čir na želucu. Postoje različiti kultivari brokule koji se razlikuju prema obliku cvata (plosnati i polukuglasti), veličini cvata (100-600 grama mase), zbijenosti (potrošači preferiraju zbijenije tipove), boji cvata (uglavnom se uzgajaju oni zelenog cvata u različitim nijansama). Rani kultivari formiraju vršni cvat za 50-70 dana nakon sadnje, a kasni za 200 i više dana, tako da je rana brokula dostupna od sredine lipnja do početka srpnja, a vrh sezone kasne je sredina rujna do sredine listopada

Troškovi proizvodnje
Da bi brokula formirala cvat mora proći određeno razdoblje temperatura ispod 10°C. U primorju se može uzgajati kao zimski usjev, uz preduvjet blagih zima, čime se postiže berba 1.500 1.600 1.700 1.800 1.900 2.000 2.100 0 50 100 150 200 250 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Površina (ha) Prinos (t) tijekom prosinca do ožujka, i omogućuje postizanje viših prodajnih cijena. Iako se može uzgajati i izravnom sjetvom, u komercijalnom se uzgoju uglavnom proizvodi iz presadnica s razmacima sadnje 30-40×70 cm, čime se ostvaruje sklop od 35.000 do 45.000 biljaka po hektaru. Bere se kad dostigne određenu veličinu glavice, ali obavezno prije otvaranja cvjetova, tako da se cvat reže s dijelom stabljike. Odmah nakon berbe je treba ohladiti, a može se čuvati u hladnjačama 8-10 dana, pri temperaturi od 0°C i 95% relativne vlage zraka. Moguće ju je i smrzavati. Prinosi ovise o puno čimbenika (sorti, tlu, klimatskim prilikama), pa mogu varirati od 5-35 t/ha.Brokula se u Americi uzgaja najviše u Kaliforniji (90% ukupnog uzgoja), a zanimljivo je da su oni proizvedene viškove brokule stavljali na tržište još davne 1924. godine.
""
Budući da naše priobalje pruža savršene mogućnosti za uzgoj ove povrtne vrste, koju je moguće i smrzavati, i tako joj produljiti rok upotrebe, treba raditi na njezinoj popularizaciji i većoj upotrebi u svakodnevnoj prehrani.
""

U proizvodnji brokule najveći udio imaju ostali troškovi, u kojima se ističe trošak goriva, te popravka i održavanja opreme i strojeva, a značajan dio troška čine same sadnice, što je moguće smanjiti vlastitom proizvodnjom. U troškovima berbe ističe se trošak ambalaže i oblaganja voskom, što u Hrvatskoj nije previše uobičajeno, a služi da bi joj se produljio rok trajanja. Proizvodnjom brokule između brojnih proizvoda koje nude bavi se i OPG Tomurad iz Marije Bistrice, koji je izabran za najbolji OPG Krapinsko-zagorske županije u 2014. godini po izboru Večernjeg lista i Ministarstva poljoprivrede. Iako im je glavni interes cvijeće, uzgajaju i povrće na ekološki način, a brokulu proizvode u manjim količinama. Proizvode svakodnevno prodaju na kućnom pragu, tržnicama, a brokulu nude i preko web stranica. Ovakvom izravnom prodajom uvijek je moguće ostvariti veću prodajnu cijenu u odnosu na veleprodaju.
""
Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstvo Mario Lasan bavi se proizvodnjom povrća na otvorenom i u zaštićenim prostorima u okolici Zagreba. Imaju 5000 m² zaštićenog prostora i 15 ha proizvodnje na otvorenom. Glavne uzgojne kulture su im sezonske salate, ali u ponudi imaju i brokulu. Priključili su se sustavu kontrole “Hrvatsko sunce” koji jamči kvalitetu, sigurnost i svježinu njihovih proizvoda. Priključivanjem sustavima kontrole proizvoda povećava se povjerenje potrošača i dobar je način za povećanje ekonomičnosti proizvodnje.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVrijeme je za suzbijanje američkog cvrčka – vektora zlatne žutice vinove loze
Sljedeći članakRižoto s morskim plodovima
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.