Brokula (Brassica oleracea var. Italica) je povrće iz porodice krstašica (kupusnjača). Cilj uzgoja su cvat s pupovima zelene ili ljubičaste boje i vršni dio cvatne stabljike, ali i postrani cvatovi. Oni se nakon berbe vršnog cvata, razvijaju iz pazuha listova. Zbog morfološke sličnosti i podjednake dužine vegetacije, brokulu često povezujemo s cvjetačom.
Brokula je izvrstan izvor glukozinolata, polifenola, antioksidansa i minerala što ju čini izuzetno popularnom namirnicom. Stoga ne čudi stalan porast svjetske proizvodnje ove povrtne vrste. Osim u prehrambenoj industriji, gdje je na glasu kao funkcionalna hrana izraženog antikancerogenog djelovanja, brokula se koristi i u farmaciji i nutraceutici. Nutritivna vrijednost ovisi o mnogo čimbenika poput sorte, roka i tehnologije uzgoja, klimatskim uvjetima tijekom uzgoja, opskrbljenosti tla hranivima, uvjetima čuvanja nakon berbe te vrstama termičke obrade prije konzumacije.
Kako je uzgojiti?
Optimalna temperatura za klijanje i nicanje brokule je 20 °C, a za rast između 15 i 18 °C. Minimalna temperatura iznosi 5 °C. Nakon sjetve i sadnje povoljnije su nešto više temperature (20 do 24 °C). Previsoke temperature mogu zaustaviti razvoj cvatova i uzrokovati nejednoliku veličinu cvjetnih pupova. Temperature niže od 2 °C u početku rasta mogu uzrokovati prijevremeno zametanje i razvoj sitnih cvatova. Kasne i ozime sorte brokule moraju određeno razdoblje (2 do 4 tjedna) prije zametanja cvatova biti izložene djelovanju temperatura ispod 10 °C.Rane sorte ne zahtijevaju niže temperature za zametanje cvata.
Brokula voli tlo bogato humusom
Za uzgoj je poželjno dobro drenirano tlo, srednje teške strukture, slabo kiselo i bogato humusom. Gnojidba bi se trebala temeljiti na opskrbljenosti tla hranivima te potrebi kulture za planirani prinos.
Za ostvarenje visokog prinosa, koji ovisno o sorti može iznositi od 7 do 30 t/ha, brokula zahtijeva dobru opskrbljenost lako pristupačnim hranivima, a posebno dušikom.
Za prinos od 12 t/ha potrebno je u tlo unijeti 200 kg N, 80 kg P2O5, 215 kg K2O te 25 kg MgO. Više od pola navedenih hraniva ostaje u biljnim ostacima nakon berbe, s obzirom da brokula razvija veliku vegetativnu masu. Premda povećana gnojidba dušikom povećava prinos i količinu karotenoida u cvatu brokule, ujedno smanjuje količinu suhe tvari, kalija, vitamina C i vlakana.
Prekomjerna gnojidba dušikom može rezultirati ispiranjem nitrata u podzemne vode i zagađenjem okoliša, ali i nepoželjnom, povišenom količinom nitrata u biljci, pojavom šuplje stabljike i smanjenom otpornošću biljaka na bolesti. Iz navedenih razloga neki autori preporučuju gnojidbu manjim dozama dušika (175 do 200 kg N/ha) uz koju će biljke svejedno ostvariti prihvatljivu masu cvata.
Brokula se većinom uzgaja iz presadnica s grudom supstrata koje se ovisno o roku uzgoja, proizvode u zaštićenom prostoru ili na otvorenom. Presadnice se sade u fazi razvijenih 4 do 5 listova. U povoljnim uvjetima to se postiže u razdoblju od 25 do 35 dana nakon sjetve. Biljke se najčešće sade na razmak 60 do 80 cm između redova i razmak 30 do 40 cm između biljaka u redu, što će rezultirati sklopom od 4 do 6 biljaka/m2. Kod uzgoja brokule za preradu, biljke se sade gušće (8 do 20 biljaka/m2) ili se uzgajaju izravnom sjetvom pri čemu je utrošak sjemena od 0,5 do 2 kg/ha.
U agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske uzgoj brokule moguć je u proljetnom (rane sorte kratke vegetacije) i jesenskom roku. U mediteranskom području prednost imaju jesenske, zimske i ozime sorte. U područjima Gorskog kotara i Like gdje srednja dnevna temperatura zraka ne prelazi 20 °C moguć je i ljetni uzgoj.
Tablica 1. Mogući rokovi sjetve, sadnje i berbe sorti brokule prema Lešić i sur. (2004.)
Sorta Sjetva Sadnja Berba Kontinentalno područje Rana 3. tj. veljače – 1. tj. ožujka 4. tj. ožujka – 1. tj. travnja 3. tj. svibnja – 2. tj. lipnja Jesenska 2. tj. svibnja – 2. tj. lipnja 2. tj. lipnja – 2. tj. srpnja 1. tj. rujna – 2. tj. studenog Mediteransko područje Jesenska 3. tj. lipnja – 2. tj. srpnja 3.tj. srpnja – 2. tj. kolovoza 4. tj. rujna – 4. tj. prosinca Ozima 3. tj. srpnja – 2. tj. kolovoza 3. tj. kolovoza – 2. tj. rujna 1. tj. siječnja – 4. tj. travnja
Povrće koje ne voli sušu
Za dobar prinos i kvalitetne cvatove, brokula ne smije biti izložena stresu suše. Preporučena količina vode tijekom vegetacije brokule iznosi 400 l/ha. Ravnomjerna opskrba vodom može se postići sustavom navodnjavanja „kap po kap“. Njime se također može izbjeći stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj gljivičnih bolesti, s obzirom da ne dolazi do vlaženja lišća. Berba brokule obavlja se kad biljka razvije potrebnu veličinu cvata (od 250 do 600 g ovisno o sorti), a prije otvaranja cvjetova, otprilike 2 puta tjedno.
Vršni cvat reže se s dijelom stabljike do 20 cm dužine te se odstranjuju postrani listovi. Nakon 15 do 20 dana mogu se brati postrani cvatovi koji su manje mase od vršnog cvata (15 do 50 g). Ovisno o sorti može ih biti i više od 15 na jednoj biljci. Brokula za preradu bere se jednokratno kad 10 % cvatova otvori prve cvjetove. Cvatovi brokule osjetljivi su pa je potrebna pažnja pri berbi i transportu. Odmah nakon berbe, cvatove je potrebno ohladiti. Pri temperaturi od 0 °C i RVZ 95 %, brokula se može čuvati 8 do 10 dana. Na 20 °C trajnost skraćuje na maksimalno 3 dana.
U sortimentu prevladavaju hibridi
Pri uzgoju brokule namijenjene tržištu većinom prevladavaju hibridne sorte koje se razlikuju dužinom vegetacije te oblikom, veličinom i bojom cvata.
Marathon – cvat plavo zelene do maslinaste boje, težine 400 do 600 g, razvija i postrane cvatove. Srednje kasna sorta, dužine vegetacije 80 dana. U kontinentalnim se područjima uzgaja za potrošnju tijekom ranog ljeta i jeseni . U mediteranskom se području uzgaja za potrošnju tijekom kasne jeseni i zime.
Lucky– cvat je okruglastog oblika, prosječne težine oko 400 g, formira više postranih cvatova. Srednje rani hibrid dužine vegetacije oko 90 dana. Ujednačenog je dospijevanja za berbu. U kontinentalnim se područjima uzgaja uglavnom za potrošnju tijekom jeseni, ali je moguć i proljetni uzgoj. U mediteranskom području uzgaja se za potrošnju tijekom kasne jeseni i zime.
Parthenon – cvat zelene boje i sitnih cvjetnih pupova, težine 400 do 600 g. Otporan na niske i visoke temperature. Pogodna sorta za uzgoj u mediteranskom području za berbu od prosinca do siječnja. Dužina vegetacije 80 do 85 dana.
Green magic –rana sorta kratke vegetacije oko 60 dana. Tamno zeleni cvat težine od 300 do 500 g, formira malo postranih cvatova. Sorta otporna na više temperature. Pogodna za proljetni uzgoj u kontinentalnom području.
