Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rjeđe iz vegetativnih biljnih dijelova, koje se ovisno o roku i načinu uzgoja proizvode u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima, a sade u zaštićene prostore ili na otvoreno. Povrće uzgajano iz presadnica dospijeva ranije u usporedbi s uzgajanim izravnom sjetvom. Moguć je izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju, zbog čega usjevi povrća uzgojeni iz presadnica imaju ujednačeniji rast i dospijevanje u tehnološku zrelost. Skraćuje se trajanje vegetacije na otvorenom, čime se bolje koristi tlo i na istoj se površini može uzgajati više kultura u sezoni. Troši se manje sjemena, što je posebno važno kod skupog hibridnog sjemena. Proizvodnjom i sadnjom kvalitetnih i zdravih presadnica bolje se iskorištava potencijal rodnosti uzgajanih sorti, a lakša je i  provedba zaštite od bolesti i štetnika.

Uz kvalitetu sjemena, kvaliteta presadnica povrća jedan je od uvjeta za postizanje dobrih proizvodnih rezultata. Očvrsnuta zdrava presadnica ima brzi početni porast. Važna je i sortna kvaliteta presadnice, odnosno sjemena odabranog za uzgoj presadnica. Ona se odnosi na kvalitetu jestivih dijelova i na uzgojnu kvalitetu. Kvalitetu jestivih dijelova određuje veličina, oblik, boja i okus. Kod uzgojne kvalitete vrednuje se ekonomski opravdan prinos, otpornost na stres i otpornost na bolesti i štetnike.

Osim odabira vrste i sorte ili hibrida, tijekom uzgoja presadnica povrća potrebno je obratiti pažnju na tehnlogiju te rokove i uvjete uzgoja. Naravno, kako bi se proizvela kvalitetna presadnica tijekom proizvodnje je potrebno provesti i zahvate poput pikiranja i kaljenja presadnica.

Proizvodnja presadnica „golog“ korijena obuhvaća sve tehnologije uzgoja u kojima se proizvedene presadnice za sadnju „čupaju“ iz tla ili nekog drugog supstrata. Pritom sitniji dijelovi korijena ostaju u tlu, a korijen je nedovoljno zaštićen u transportu i sadnji. Glavni je nedostatak ove tehnologije što razdoblje duže od nekoliko sati između ,,čupanja” i sadnje uzrokuje gubitak turgora listova (presadnica izgleda uvelo), veći je zastoj u rastu i gubici u primitku presadnica. Ovakav način uzgoja uglavnom se koristi pri uzgoju presadnica na gredicama ili u niskim tunelima i za vlastite potrebe.

Presadnice svih povrtnih vrsta koje su se proizvodile ovim načinom danas se komercijalno proizvode najviše u polistirenskim ili polietilenskim kontejnerima s grudom supstrata oko korijena. Osim toga, proizvodnja presadnica s grudom supstrata omogućila je uzgoj presadnica nekih vrsta (krastavac, dinja, lubenica) koje se ranije nisu mogle proizvoditi zbog osjetljivosti korijena na ozljede.

Presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, različita volumena i oblika grude oko korijena, ovisno o uzgajanoj vrsti. Uz znatno smanjenje utroška rada, zbog jednakog razmaka između biljaka postiže se veća ujednačenost uzgojenih presadnica, a i usjeva nakon sadnje. Ova tehnologija omogućuje bolje iskorištenje sjemena i osigurava točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno, berbe. Budući da se presadnice prevoze i sade s grudom supstrata u kojoj je određena količina vode i biljnih hranjiva, spriječeno je isušivanje korijena, visok je primitak presadnica i praktično nema zastoja u rastu. Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu se skladištiti nekoliko dana.

Na tržištu su dostupni kontejneri s različitim brojem lončića, a izbor ovisi o uzgajanoj vrsti. Za kupusnjače i poriluk najčešće se koriste kontejneri sa 209 lončića; za salatu sa 160; za papriku i rajčicu namijenjenu za uzgoj na otvorenome sa 104, a za uzgoj u zaštićenom prostoru sa 60, odnosno, 40 lončića; za tikvice, krastavce i lubenice sa 40 lončića. Lončići kontejnera su okruglog ili kvadratnog presjeka, prema dnu malo suženi, volumena od 20 do 80 ml. Svaki lončić na dnu ima otvor za procjeđivanje suvišne vode. U uzgoju presadnica u kontejnerima koriste se supstrati dobrog kapaciteta za vodu i zrak te njihovog povoljnog odnosa. Supstrati su sterilizirani tako da ne sadrže uzročnike biljnih bolesti, sjeme korova i štetnike. Na m2 može se smjestiti 5 do 6 kontejnera. Kontejnere je potrebno podignuti iznad ravnine tla (postaviti na cigle, palete ili na rešetkaste stolove). Na taj način korijen ne prorasta van kroz otvor na dnu lončića, već se njegov vrh savija po dnu lončića. Taj stres u rastu glavnog korijena i pritjecanje zraka do otvora na dnu lončića naziva se zračni rez korijena, a stimulira razvoj postranih korjenčića i bolje vezanje supstrata.

Kako bi izbjegli problem s vađenjem presadnica za sadnju i smanjili stres biljaka nakon presađivanja, potrebno je pred sadnju prestati navodnjavati. Gruda supstrata se malo zasuši, skupi i lakše izvadi u trenutku sadnje. Isto tako, voda iz vlažnijeg tla uokolo grude tek posađene presadnice pritjecat će u grudu i omogućiti korijenu opskrbu vodom. U protivnom, ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otječe iz grude, tj. iz neposredne blizine korijena. Biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano navodnjavanje može doći do venuća posađenih presadnica.

Plutajući sustav proizvodnje presadnica danas se najviše koristi u proizvodnji presadnica duhana, ali isto tako pogodan je za proizvodnju presadnica povrća. Polistirenski kontejneri se nalaze u plitkim bazenima na hranjivoj otopini visine oko 10 cm. Ovaj sustav omogućuje bolju kontrolu i ujednačenost usvajanja hranivih tvari od strane svake biljke. Pritom su manje povoljni uvjeti za razvoj bolesti, jer se nadzemni dio biljke ne vlaži, a sredstva za zaštitu bilja dulje ostaju na lisnoj površini. Kako bi se spriječilo prorastanje korijena izvan lončića kontejnera, hraniva otopina se ne aerira (ne upuhuje sa zrak). Presadnice se vade iz bazena dan prije sadnje kako bi se supstrat prosušio.

Ni prerana ni prekasna sjetva!

Odabir odgovarajućeg roka uzgoja posebno je važna ako se proizvedene presadnice planiraju saditi u negrijani zaštićeni prostor ili na otvoreno. Ako se odabere prerani rok, može se dogoditi da presadnice nakon sadnje budu izložene preniskim temperaturama za rast i razvoj. Prekasni rokovi sjetve dovode do toga da se intenzivan rast i razvoj nakon presađivanja odvijaju u doba visokih ljetnih temperatura, što može dovesti do intenzivne pojave fizioloških poremećaja (npr. vršna trulež ploda od plodovitog povrća) ili čak propadanja usjeva (kupusnjače ne formiraju glavice ili cvatove).

Stoga se vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru određuje prema vrsti, vremenu i mjestu uzgoja, odnosno, prema klimatskim uvjetima regije. U vrijeme sadnje presadnice trebaju biti optimalno razvijene, što omogućava brzo ukorjenjivanje i nastavak rasta. Mlade presadnice se brzo ukorjenjuju, ali sporije rastu, dok se prestare presadnice sporo ukorjenjuju, što može dovesti do gubitka dijela listova. Starost pikiranih presadnica ovisi o uvjetima nicanja i o veličini vegetacijskog prostora korijena. Kod paprike iznosi oko 70-ak dana od nicanja, rajčice 50-ak, a kupusnjača (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula) 40-ak dana. Iz nepikiranih presadnica uzgajaju se i povrtne vrste kratke vegetacije poput salate, endivije, radiča, kineskog kupusa. Ove se presadnice presađuju 40-ak dana nakon nicanja. Sukcesivnom sjetvom navedenih vrsta u nekoliko rokova, uz dobar odabir sorte, postiže se kontinuirano dospijevanje povrća u sezoni.

Orijentacijski rokovi uzgoja presadnica povrća u zimsko-proljetnom razdoblju su kako slijedi: krajem siječnja i početkom veljače u kontinentalnom se dijelu siju pikirane kupusnjače i nepikirana salata za vanjsku proizvodnju (uz izravno prekrivanje agrotekstilom) i paprika za negrijane zaštićene prostore; sredinom veljače siju se nepikirane kupusnjače za najraniju vanjsku proizvodnju, a za zaštićene negrijane prostore pikirana rajčica i krastavci; sredinom ožujka siju se kasniji vanjski usjevi nepikirane rajčice, paprike i patlidžana. Krajem ožujka do početka travnja siju se krastavci, tikvice, dinje i lubenice.

Mogućnost korištenja zaštićenih prostora za proizvodnju presadnica nekih povrtnih vrsta prikazana je u tablici 1. U tablici su navedeni orijentacijski rokovi uzgoja za kontinentalno područje. U mediteranskom dijelu rokovi sjetve i sadnje su oko dva tjedna ranije.

Tablica 1. Mogućnosti korištenja zaštićenih prostora (mjesec/dekada) za proizvodnju presadnica (prema Đurovka i sur., 2006)
Uvjeti uzgoja presadnica

Uzgojem presadnica u kontroliranim uvjetima grijanog zaštićenog prostora biljke se optimalno razvijaju, ranije dospijevaju u rod i bolje se koristi površina. Previsoka vlažnost, visoka temperatura i smanjena osvijetljenost biljaka utječu na razvoj nježnih i izduženih biljaka podložnih napadu bolesti. Zato je neophodno zaštićeni prostor za proizvodnju presadnica svakodnevno provjetravati. Za vrijeme hladnih i vjetrovitih dana provjetrava se kratkotrajno u najtoplijem dijelu dana (od 11 do 14 h), a tijekom toplijih, proljetnih dana provjetrava se jače. Temperatura utječe na rast biljaka. Nakon nicanja temperatura se snižava ispod optimalne kako bi se spriječilo izduživanje biljčica u uvjetima slabog osvjetljenja u zimskom razdoblju. Pojavom prvih pravih listova održava se optimalna temperatura do razdoblja kaljenja (7 do 14 dana prije presađivanja) kad se opet snižava.

Bitno je održavati razliku između dnevnih i noćnih temperatura budući da visoka noćna temperatura uzrokuje izduživanje biljaka.

Izduživanje uzrokuju i visoke temperature u uvjetima niskog intenziteta svjetla (tmurni i oblačni dani).

Tablica 2. Optimalne temperature (°C) za rast i razvoj presadnica (prema Lešić i sur., 2016)

Za uzgoj kvalitetnih presadnica u zaštićenom prostoru potrebno je osim održavanja odgovarajuće temperature i relativne vlažnosti zraka održavati vlagu i dovoljnu količinu lako prostupačnih hraniva u supstratu. Vlažnost supstrata se održava zalijevanjem s 1 do 1,5 L vode po kontejneru dnevno. Za prihranu presadnica koriste se folijarna ili vodotopiva gnojiva, nakon čije je primjene potrebno isprati lisnu površinu kako ne bi došlo do ožegotina.

Primjena dopunskog osvjetljenja tijekom uzgoja presadnica, u uvjetima kratkog dana i slabog prirodnog osvjetljenja može skratiti proizvodni ciklus i poboljšati kvalitetu presadnica.

Ostatak priloga “Izbjegnite greške u uzgoju presadnica povrća” pročitajte na sljedećim poveznicama:

Pikiranje i kaljenje presadnica;

Rani uzgoj u povrtnjaku

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je image-82.png
http://www.danon.hr/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako uspješno uzgojiti magnolije?
Sljedeći članakPikiranje i kaljenje presadnica
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.