U uzgoju presadnica celera i plodovitog povrća (rajčice, paprike, patlidžana) provodi se pikiranje biljčica. Rajčica se pikira u kontejnere s 40 do 60 lončića, paprika u kontejnere s 60 do 84 (104) lončića, a patlidžan u kontejnere s 40 lončića. Pikiranje je presađivanje u stadiju razvijenih kotiledona ili kasnije u stadiju jednog do dva prava lista. Plodovito je povrće najbolje pikirati u početku pojave prvog pravog lista, a celer s dva prava lista. Svrha pikiranja je proizvesti kvalitetnije presadnice.

Čupanjem i sadnjom na drugo mjesto, na nešto veći razmak, biljčice prolaze svojevrsni stres, koji dovodi do kratkotrajnog zastoja u rastu, što se očituje u skraćenju i debljanju stabljike. Trganje vrška korijena stimulira pojavu postranih korjenčića. Rezultat pikiranja su presadnice čvršće stabljike i razvijenijeg korijenovog sustava. Presadnice tikvenjača (krastavca, dinje, lubenice) se ne pikiraju jer su osjetljive na ozljede korijena.

Presadnice iz zaštićenog prostora treba prilagoditi za sadnju na otvorenom. Na otvorenom su niže temperature zraka, a veći je intenzitet svjetla danju. Prilagođavanje nižim noćnim temperaturama zraka naziva se kaljenje presadnica. Rastom presadnica postupno se sve više noću ostavlja otvorena ventilacija. Na isti način presadnice se prilagođavaju i pojačanoj solarnoj radijaciji, odnosno, ultraljubičastom zračenju danju. Naime, staklo i polimerni materijali ne propuštaju ultraljubičaste zrake i dolaskom biljaka na otvoreno mogu biti oštećeni listovi i stabljika u obliku sivih izduženih ulegnuća. Pri jačem oštećenju najstariji listovi otpadaju, stabljika se povija, a cvatnja kasni. Ovaj je problem izražen pri uzgoju presadnica u visokim tunelima, plastenicima i staklenicima čije se krovne površine ne otvaraju ili nedovoljno otvaraju. Presadnice uzgojene u niskim tunelima mogu se potpuno prilagoditi pojačanoj radijaciji na otvorenom, jer se ovi zaštićeni prostori mogu potpuno otvoriti i danju i noću.

Presadnice plodovitog povrća

Razdoblje uzgoja presadnica rajčice može trajati 40 do 90 dana. Dobra presadnica ima najmanje 20 g, 7 razvijenih listova i već vidljivi zametak cvata. Za proizvodnju presadnica paprike u zimskim uvjetima potrebno je do 12, a u proljetnim do 8 tjedana. Uzgoj presadnica patlidžana bitno se ne razlikuje od uzgoja paprike. Kako patlidžan na početku vrlo sporo raste, za oko 50 dana presadnice u manjim lončićima imati će 3 do 4 prava lista, a promjer stabljike pri osnovi bit će 2 do 3 mm. U većim lončićima kroz 60 do 70 dana presadnice će imati 5 do 7 listova. Pri optimalnim uvjetima za uzgoj presadnica krastavca potrebno je 25 do 30 dana. One su onda visoke oko 20 cm i imaju 4 do 5 listova.

Presadnice poriluka

Zbog sporog klijanja koje može potrajati do 3 tjedna poriluk se preporučuje uzgajati iz presadnica. Od 1 g sjemena može se dobiti oko 200 presadnica golog korijena za 10 do 16 tjedana. Za proljetnu sadnju sije se početkom siječnja u zaštićenom prostoru, uz temperaturu od 12 do 16 °C. Obično se sije u sandučiće, pikira u kontejnere i presađuje na otvoreno krajem ožujka na gredice pokrivene agrotekstilom. Sadi se u redove razmaka 25 cm, 26 do 40 biljaka po m2, a može se brati od sredine lipnja i tijekom ljeta. Za jesensku berbu sjetva se obavlja u travnju ili početkom svibnja, a uzgoj traje 10 do 12 tjedana. Ujednačene i dobro razvijene presadnice proizvode se sjetvom u polistirenske kontejnere sa 209 lončića.

Presadnice celera

Glavni razlog proizvodnje celera, posebice korjenaša, iz presadnica je sitno sjeme, duga vegetacija i mogućnost prijevremene cvatnje već sasvim mladih biljaka. Sije se u zaštićeni prostor tijekom ožujka. Temperatura u zaštićenom prostoru mora biti viša od 16 °C. Sjetva se provodi u sandučiće (5 g sjemena/m2), a nakon 4 do 5 tjedana biljčice se pikiraju u kontejnere sa 160 lončića. Pilirano (kalibrirano i tretirano) i pretklijalo sjeme moguće je direktno sijati u kontejnere. Kako sjeme celera otežano bubri i klija, preporučuje ga se 1 do 2 dana prije sjetve namočiti u vodi temperature 20 °C. Temperaturu u zaštićenom prostoru treba održavati u rasponu od 12 °C (noćna) do 20 °C (dnevna). Za proizvodnju dobrih presadnica, sa 4 do 5 razvijenih listova potrebno je 10 do 12 tjedana.

Presadnice salate

Dok se salata za vlastite potrebe u kućnim vrtovima još uvijek uzgaja izravnom sjetvom i prorjeđivanjem, odnosno presađivnjem u fazi 1 do 2 lista, prednost ima uzgoj iz presadnica koji omogućuje bolje planiranje slijeda berbi i duže razdoblje berbe.

Uz redovito održavanje površinske vlage, salata nikne za 3 do 4 dana. Do nicanja se kroz 3 dana održava temperatura od 20 °C, a nakon nicanja se snižava na 10 do 15 °C. Tijekom ljeta kontejnere s posijanim sjemenom je do nicanja potrebno držati u hladnijem prostoru na 16 do 18 °C kako bi se izbjegla termodormantnost. Presadnice su spremne za sadnju kad imaju potpuno razvijena 4 lista, za što je ovisno o temperaturi, intenzitetu svjetla i dužini dana u vrijeme uzgoja potrebno 3 do 5 tjedana.

Presadnice golog korijena mogu se uzgojiti u klijalištu ili na gredici sjetvom u redove ili omaške oko 1,5 g sjemena po m2. Ovim načinom se može dobiti oko 500 presadnica po m2. Budući da se radi o presadnicama golog korijena, presadnice trebaju biti razvijenije tako da se sade kad imaju 5 do 6 sasvim razvijenih listova.

Presadnice kupusnjača

Iako se neke kupusnjače uzgajaju izravnom sjetvom (riga, rotkvica, postrna repa), većina se uzgaja iz presadnica golog korijena ili presadnica s grudom supstrata. Presadnice s grudom supstrata imaju niz prednosti, a uzgajaju se u polistirenskim kontejnerima sa 160 ili češće 209 lončića. Uzgoj presadnica u ljetnom razdoblju traje 4 do 6 tjedana kad presadnice imaju razvijenih 4 do 5 listova. Najvažnija prednost presadnica s grudom supstrata je što gruda supstrata s kojom se sadi ima i dovoljno vlage da nakon sadnje biljka ne uvene i nakon navodnjavanja odmah nastavi rast. Tako se mogu saditi i mlađe biljke koje se lakše prilagođavaju poljskim uvjetima.

Od sjetve do nicanja optimalne su temperature 15 do 20 °C, a od nicanja do sadnje 10 do 15 °C. Budući da su u vrijeme proizvodnje presadnica tijekom ljeta temperature znatno više od optimalnih, kontejneri se drže na otvorenome, a iznad njih se postavlja mreža za zasjenjivanje kako bi se snizila temperatura. Supstrat treba stalno održavati vlažnim.

U cilju proizvodnje kvalitetnih presadnica tijekom uzgoja obavljaju se jedna ili dvije prihrane. Prva prihrana se obavlja kad se razvije prvi pravi list, a druga nakon 15 dana.

Ostatak priloga “Izbjegnite greške u uzgoju presadnica povrća” pročitajte na sljedećim poveznicama:

Kako uzgojiti kvalitetne presadnice?;

Rani uzgoj u povrtnjaku

http://www.danon.hr/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako uzgojiti kvalitetne presadnice?
Sljedeći članakRani uzgoj u povrtnjaku
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.