Magnolije spadaju u skupinu, po mnogima najljepših cvatućih stabala i grmlja, međutim ujedno se smatraju kompliciranim za uzgoj. Ovakva reputacija proizlazi iz činjenice da lako mogu propasti ako se ne zadovolji nekoliko osnovnih zahtjeva za njihov uspješan uzgoj. Sve magnolije najbolje uspijevaju na izravnom suncu ili u blagoj zasjeni, zaštićene od utjecaja mraza i jakih vjetrova. Traže duboka, svježa, humusna i hranjivima bogata, ravnomjerno vlažna, dobro drenirana tla, kisele do neutralne reakcije.

Jedan od osnovnih preduvjeta za uspješan uzgoj je i pravilna sadnja. Naime, potrebno je paziti da se ne sade preduboko kao i izbjegavati obradu tla oko magnolije kako se ne bi oštetilo korijenje koje je kod magnolije plitko, nalazi se u gornjim slojevima tla i lako se može oštetiti. Osim obrade, preporučuje se i izbjegavanje sadnje drugih grmova uz samu magnoliju iz istog razloga.

               Preporučuje se proljetna cvatnja   

Ako se nabavlja nova sadnica, preporučuje se proljetna sadnja uz dodavanje treseta ili dobro razgrađenog komposta uokolo grma magnolije. Ovaj postupak je dobro ponoviti svake godine.

Što se tiče rezidbe, ona se ne provodi osim odstranjivanja suhih, oštećenih grana što se provodi nakon cvatnje i s mjerom.

Od vrsta, najčešće se sadi proljetno cvatuća Magnoliax soulangeana koja ima bijele cvjetove s purpurnom bazom latica. Cvjetovi se javljaju prije listanja, u travnju ili svibnju. Kao i sve magnolije, uspijeva na blago kiselom tlu, idealni pH kreće se od 5 do 6.5. Ova magnolija je otporna na mraz, ali joj zbog rane cvatnje mogu nastradati cvjetovi, ako dođe do kasnog mraza. Od kultivara, Rubra dolazi u ružičasto-crvenoj boji cvjetova dok su Alba Superbai Lennei – Alba kultivari bijele boje cvjetova. Još ranije od spomenute magnolije cvate Magnolia stellata koja je dobra za male vrtove, jer je svega 2 do 3 metra visine. Cvijeta prije listanja, mirisnim, zvjezdolikim, djevičanski bijelim cvjetovima koji se javljaju u ožujku ili travnju. To je spororastuća vrsta, koja nakon 20 godina starosti dosegne maksimalnu visinu od 3 m. Kao što je rečeno u uvodu, većina magnolija za uspješan uzgoj traži kiseli do neutralni pH i vlažno tlo ali M. stellata može rasti i na umjereno suhom i alkalnom tlu, ako se zona korijenja redovito malčira s organskim materijalom. Ova vrsta je otporna na mraz, naročito njen kultivar Royal Star. Otporna je i na bolesti i štetnike. Na blago alkalnom tlu može rasti i Magnolia kobus koja je dosta prilagodljiva na uvjete terena, ali i za nju tlo ne smije biti preplitko i presuho.ioo9

 Na Jadranu velecvjetna magnolija

Iz uzgojnih uvjeta je vidljivo da magnolije nisu pogodne za uzgoj u mediteranskom dijelu naše zemlje, što zbog suše, što zbog jakih vjetrova, već joj više odgovaraju naši kontinentalni krajevi. Kvarner je zbog svojih specifičnih klimatskih uvjeta naročito pogodan za uzgoj zimzelene vrste Magnolia grandiflora, ili velecvjetne magnolije, koja nije otporna na mraz i stoga strada od jakih mrazeva u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ovo stablo prekrasnih, velikih, kožastih listova cvate ljeti. Cvjetovi su krem-bijele boje, vrlo dekorativni. Za razliku od prethodno spomenutih vrsta, koje se ubrajaju u skupinu grmlja, velecvjetna magnolija je oko 20 m visoko stablo.

Prethodni članakINTERVJU BROJA: Je li profit iznad nacionalnog interesa razvoja poljoprivrede?
Sljedeći članakKako uzgojiti kvalitetne presadnice?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.