Sigurno ste se našli u situaciji da ste barem jednom poželjeli kakav grm u svome vrtu. Najčešće u tom slučaju trebate otići do nekog vrtnog centra i tamo kupiti ono što želite. Međutim, možda nećete naći ono što želite, ili, ako vam treba više biljaka, takvo rješenje može biti prilično skupo. U tom slučaju puno je jednostavnije željeni grm razmnožiti reznicom.
Razlikujemo tri vrste reznica: zelene, kojima biljke možemo razmnožavati do sredine ljeta, poludrvenaste koje se uzimaju do jeseni, i drvenaste, kojima se razmnožava većina listopadnih vrsta, a uzimaju se od jeseni, nakon opadanja lišća.

Brojne su vrste zimzelenih grmova koje se od sredine ljeta na jednostavan način mogu razmnožiti reznicama. Razmnožavanje reznicama samo je jedan način vegetativnog razmnožavanja kojim se razmnožava najveći broj biljnih vrsta.Kako pravilno uzeti reznicu i kako obaviti razmnožavanje? Slijedite navedene upute i sigurno ćete uspjeti.

S odabranog grma u rano jutro odrežite nekoliko reznica dužine 10 – 15 cm. Rez neka bude ispod koljenca, zadebljanog mjesta na izboju. Kod uzimanja reznica rez mora biti ravan i čist, pa je za uzimanje reznica potreban oštar nož ili škare. Tupe škare gnječe tkivo reznice, čime se otežava ukorjenjivanje i sama reznica je podložna napadu bolesti. Reznice odmah po uzimanju treba posaditi, no, ako ih treba prevoziti, umotajte ih u vlažni papir i stavite u plastičnu vrećicu.

S ubranih reznica uklonite sve listove s donjeg dijela, a kod bujnih vrsta gornje listove skratite napola. Listove nemojte trgati, već ih odrežite oštrim nožem, što bliže stabljici.

Lončiće ispunite supstratom. Na tržištu se nalaze posebne mješavine upravo za ukorjenjivanje, a možete ga pripremiti i sami. Dovoljno je pomiješati jednake dijelove treseta i perlita, a ako ne možete nabaviti perlit, zamijenite ga pijeskom. Donji dio reznica umočite u praškasti hormon za ukorjenjivanje. Štapićem načinite rupicu u supstratu i u nju stavite reznicu. Lagano pritisnite supstrat oko reznice.

Reznice dobro zalijte. Koristite prskalicu kako biste dobili finu vodenu maglicu, jer jači mlaz vode može pomaknuti reznice.

Ako nemate posebni plastenik za ukorjenjivanje, lončiće s reznicama pokrijte prozirnom plastičnom vrećicom ili folijom koja će čuvati stalnu zračnu vlagu. Kasnije, vrećicu ili foliju povremeno skinite kako biste prozračili reznice. Na taj način spriječit ćete njihovo truljenje. Kako ukorjenjivanje bude napredovalo, a to je vidljivo po rastu mladih listića, vrećicu ili foliju potpuno uklonite kako bi se biljčice polako privikavale na vanjske uvjete.

Kad su reznice ukorijenjene, mlade biljke presadite u pojedinačne, veće lonce, u kojima će rasti još neko vrijeme do sadnje na stalno mjesto.

Grmovi koji se uzgajaju pomoću reznica

Grmovi koji se razmnožavaju poludrvenastim reznicama: medvjetka (Arctostaphylos), aukuba (Aucuba), žutika (Berberis), ljetni jorgovan (Buddleia), šimšir (Buxus), neke sorte kamelija (Camelia), tekoma (Campsis), četkavac (Callistemon), pavitina (Clematis), dunjarica (Cotoneaster), likovac (Daphne), vrijesak (Erica), hibiskus (Hibiscus rosa – sinensis), božikovina (Ilex), lovorvišnja (Laurus), lavanda (Lavandula), mahonija (Mahonia), oleandar (Nerium), pajasmin (Philadelphus), pitospora (Pittosporum), ružmarin (Rosmarinus), brnistra (Spartium junceum), suručica (Spiraea), dubačac (Teucrium), udikovina (Viburnum).

Njega reznica

Reznice u posudi trebaju biti odmaknute jedna od druge, tako da se ne dodiruju, što sprječava pojavu bolesti. Najbolje je da se svaka reznica nalazi u svome lončiću. Idealna temperatura za ukorjenjivanje kreće se od 22 do 27° C, a vlaga zraka oko 80 posto. Njega se sastoji od redovitog prskanja i povremenog prozračivanja. Tijekom zime lončiće s reznicama treba smjestiti u hladno klijalište ili staklenik, a dobro će poslužiti negrijani hodnik, veranda i sl. Zimi treba paziti da se supstrat u lončiću potpuno ne osuši i redovito treba uklanjati otpale listove.

Prethodni članakUzgoj puževa – jednostavno i unosno
Sljedeći članakUzgoj jelenske divljači
Darko Kantoci, dipl. ing.
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.