Meso puževa povoljno djeluje na probavne organe, potpomaže i ubrzava probavu i pripisuju mu se ljekovita svojstva. Puževa sluz djeluje izrazito baktericidno. Znanstvenici su dokazali da sluz ima isti učinak kao antibiotik streptomicin. Zbog toga gotovo i nisu poznate bolesti kod puževa, pa je meso zdravstveno sigurna hrana. Meso puževa ne sadrži kolestrol, ima dobar aminokiselinski sastav, pa su sve to razlozi zbog čega je potražnja iz godine u godinu sve veća. Potrošnja mesa puževa u prehrani se u zadnjih 5 – 6 godina, prema službenim podatcima, povećala čak 20 puta. Posebno je cijenjen na stolovima zemalja zapadne Europe, Amerike, Australije i Japana.
Razlozi za uzgoj puževa vrlo su jasni.
– Zbog velike potražnje širom Europe za ovom vrstom proizvoda a time i tržišta, kao i mogućnosti njihova razmjerno lakog plasmana i dobre zarade
– Zbog potrebnih razmjerno malih početnih ulaganja za bavljenje ovim poslom, kao i malih površina produktivnog ili neobrađenog zemljišta potrebnog za podizanje same farme puževa
– Zbog lakog skupljanja, prevoženja i prerade puževa
– Zbog vrlo malog predznanja i lakoće svladavanja procesa uzgoja puževa u kratkom roku
– Zbog brzog vraćanja uloženih sredstava i visokog postotka sigurnosti ovog posla
Puževi se kao hrana mogu naći u pojedinim istarskim restoranima, dok su u Italiji i Francuskoj raširena delikatesa. U Hrvatskoj se uzgojem puževa bavi tek dvadesetak ljudi, što je šteta, jer je to lagan posao koji osigurava sigurne i dobre prihode. Istina, baš kao i u svakom drugom poslu, potrebna su početna ulaganja. Početno ulaganje za uzgoj puževa iznosi oko 8.500 eura, a potrebno je napomenuti da prve godine nema prihoda. Druge godine ulaganja iznose 1.700 eura, a očekivani prihod iznosi oko 15.000 eura, što znači da se već druge godine vraćaju uložena sredstva i ostvaruje se dobra zarada. Treće godine ulaganje iznosi tek 500 eura, dok je očekivani prihod 16.000 do 18.000 eura.
Vrste puževa koje se mogu uzgajati
Kod nas se uglavnom uzgajaju dvije vrste puževa: šareni, mali sivi puž, smeđi hrapavac (Helix aspersa) najviše se uzgaja u primorskom dijelu. Kućica odraslog puća ima pet kralježaka, promjera 45 mm. Potječe sa sredozemnih obala i gornjih obala Francuske i Španjolske. Životni vijek je 2 – 5 godina. Ova vrsta puža vrlo je otporna na različite klimatske uvjete, pa se tako moće naći u prirodi u priobalju i na kontinentu. Za uzgoj se uglavnom preporučuje ova vrsta puža, uzgoj je lakši i gubitci su vrlo mali.
Vinogradarski puž (Helix pomatia)
udomaćen je u velikom dijelu Europe, uglavnom u kontinentalnim krajevima, u planinama do 2000 m nadmorske visine, šumama, pašnjacima, kotlinama, vrtovima i vinogradima. Hrani se raznovrsnim biljkama. Nije dobrodošao u poljoprivrednim nasadima jer može nanijeti priličnu štetu uzgajanim kulturama. Njihov uzgoj nije težak, no neotporniji su od smeđeg hrapavca.
