Povišene gredice su spas za vaša leđa i zaštita od korova

Sve se više pridaje pozornost povišenim gredicama i u gradskim sredinama i u seoskom uzgoju voća i povrća. Naime, s obzirom na nepredvidive vremenske prilike, bolesti i štetnike, povišene gredice nam daju mogućnost lakšeg nadziranja razvoja sadnica, pljevljenje od korova i zaštite od štetnika i bolesti.

Na primjer, uzet ćemo za primjer pripremu male vrtne gredice za uzgoj jagoda. Sada u rano proljeće idealno je vrijeme za pripremu gredice. Dovoljno je pripremiti nekoliko dasaka srednje veličine za izradu ograde te supstrat i zemlju za sadnju.

Izrada povišene gredice za jagode

Nakon što smo odredili veličinu i izgled vrtne gredice krećemo u izradu. Gredicu je najbolje postaviti na osvjetljeno, ali zaštićeno mjesto od vjetra gdje ćemo imati dobar pristup. Za punjenje gredice na samo dno najbolje je prvo staviti metalnu mrežicu sa što sitnijim okcima u svrhu zaštite od glodavaca, rovaca i zemljišnih štetnika. Nakon postave mrežice možemo staviti tanki sloj vrtne smeđe zemlje, zatim grane, šiblje i koru drveta u svrhu bolje drenaže, peletirani konjsko-kravji gnoj i na samom kraju sloj crnog humusa zemlje (humifin). Nakon što smo gredicu dobro pripremili i smjestili, krećemo u sadnju jagoda. Presadnice jagoda uzimaju se u rano proljeće iz rasadnika i vrtnih centara. Pri sadnji jagoda važno je obratiti pozornost ako postoje stari i suhi listovi na presadnicama da ih uklonimo te slobodno podrežemo malo korijenje radi boljeg primitka sadnice. U povišene gredice najbolje je saditi jagode na razmak od 20-ak centimetara kako bi sadnicama ostao dovoljno veliki prostor za razvoj listova i vriježa, a kasnije i samoga ploda. Za sadnju napravimo malu rupicu dubine 10 ak centimetara te blagim potiskom ruke sadimo jagode. Nakon sadnje potrebno je određeno vrijeme zalijevati gredicu sve do boljeg primitka i razvoja sadnice.

Na ovaj način kod povišene gredice jagoda kada krene rast korova, možemo ih pažljivo oplijeviti. Ako postoji opasnost od povišenih temperatura možemo napraviti i malu sjenicu za jagode, a koja može ujedno i poslužiti kao zaštita od ožegotina sunca i razvoja bolesti nakon kiše. Na taj način uzgoja također štedimo i naša leđa jer nismo u čučećem položaju, nego stajećem, što je puno lakše kod održavanja. Također je ovo i odličan način berbe za djecu koja će uživati berući jagode.

Tri neobična i zanimljiva prijedloga za izradu povišene gredice

Izrada povišene gredice ne mora uvijek značiti skupu kupovinu drvene građe u Bauhausu. Ako želite nešto neobično, održivo i vizualno upečatljivo, evo nekoliko ideja koje će vaš vrt pretvoriti u umjetničko djelo, a pritom vam olakšati vrtlarenje.

1. Gredica od starih pletenih grana

Ovo je jedna od najstarijih tehnika koja izgleda fantastično u rustikalnim vrtovima. Umjesto dasaka, koristite savitljivo pruće (vrba, lijeska ili dud).

• Materijal: Drveni kolci i duge, tanke grane.
• Postupak: Zabijte kolce u zemlju u željenom obliku (krug, val, pravokutnik). Zatim vodoravno “pletite” grane oko kolaca, baš kao što se plete košara.
• Zašto je neobično: Možete napraviti organske, zakrivljene oblike koje je nemoguće izvesti ravnim daskama.

2. Povišena gredica koja hrani samu sebe

Umjesto da gradite okvir pa ga punite, vi gradite brdo koje hrani samo sebe. Tradicionalni njemački Hügelkultur (njemački: “uzgoj na humcima”) je stoljećima stara vrtlarska tehnika koja se temelji na stvaranju povišenih gredica ispunjenih trulim drvetom i drugim organskim materijalom. Umjesto da gradite okvir koji punite samo zemljom, ovdje gradite svojevrsnu “vrtnu piramidu” koja s vremenom postaje samoodrživ ekosustav.

Kako funkcionira Hügelkultur? Glavna tajna je u slojevima. Na samo dno idu krupni trupci i grane, a zatim se prema vrhu slažu sve sitniji materijali.

• Baza (trupci i grane): Služe kao “spužva”. Drvo polako truli i godinama zadržava vlagu, što znači da ćete ovakvu gredicu morati puno rjeđe zalijevati.
• Srednji sloj (lišće, trava, preokrenuti busenovi): Ovaj sloj brzo truli i daje početne hranjive tvari (dušik) biljkama.
• Gornji sloj (kompost i zemlja): Završni sloj debljine oko 20 cm u koji izravno sadite biljke.

Glavne prednosti su zadržavanje vlage, jer nakon prve godine, dobro uspostavljena Hügel gredica može izdržati cijelo ljeto gotovo bez zalijevanja s obzirom na to da trulo drvo u dubini drži vodu. Također proces raspadanja drveta oslobađa malu količinu topline, što lagano zagrijava tlo i omogućuje raniju sadnju u proljeće. Kako se drvo raspada, ono polako otpušta hranjive tvari tijekom više godina. Ova tehnika idealna je ako imate puno otpada od rezidbe voćaka ili starog drveta koje ne želite spaliti.

Mala napomena (iz iskustva):Prve godine drvo u raspadanju može “ukrasti” malo dušika iz gornjih slojeva zemlje. Zato je u početku dobro dodati malo više pokošene trave ili stajskog gnoja kako bi biljke imale dovoljno snage dok sustav ne “proradi”.

3. Gredica od napunjenih vreća

Ako želite nešto vrlo jeftino, a izdržljivo, koristite tehniku vreća s pijeskom (ili zemljom). Nabavite čvrste vreće od polipropilena ili jute. Zemlja unutar vreća djeluje kao izolator. Tijekom dana upija toplinu, a noću je polako otpušta, što može produžiti sezonu rasta povrća. Ako koristite prirodnu jutu, imajte na umu da će se ona s vremenom razgraditi (obično nakon 1-2 sezone) jer je organski materijal. Polipropilenske vreće su bolji izbor za trajne strukture, ali ih obavezno zaštitite bojom kako bi spriječili njihovu razgradnju na suncu. Za razliku od drvenih gredica, vreće omogućuju gradnju u krugovima, spiralama ili valovitim linijama, što vrtu daje organski izgled.

Izrada: Na samo dno gredice, prije prvog reda vreća, stavite sloj šljunka kako bi spriječili  zadržavanje vode i truljenje korijena. Svaki sloj vreća treba dobro zbiti/nabiti dok su još vlažne kako bi postale čvrste poput kamena. Koristite ekološki prihvatljive boje na bazi vode koje neće ispuštati kemikalije u zemlju gdje uzgajate hranu. Sredinu gredice (unutar “prstena” od vreća) ispunite bogatim kompostom i kvalitetnom zemljom, dok vreće služe isključivo kao strukturni zid.

4. Sendvič od kartonskih kutija i slame

Ako ste racionalni po pitanju utroška vlastitog rada (lijeni ili pametni, kako tko gleda!), ovo je metoda bez kopanja.

• Postupak: Na travu poslažite debele slojeve kartona (bez tiska). Na njih stavite bale slame tako da formiraju pravokutnik. Unutrašnjost “bazena” od slame napunite kompostom.
• Zašto je super: Slama s vremenom trune i postaje gnojivo, a dotad služi kao savršena izolacija za korijen biljaka.

Bez obzira od kojeg je materijala, svaku povišenu gredicu slažite po principu slojeva:

1. Dno: Mreža protiv voluharica i karton.
2. Sredina: Grube grane i smeđi otpad (lišće, sasušena trava).
3. Vrh: 30-ak cm kvalitetnog supstrata.