U državama Europske unije sve se češće bilježe nalazi invazivnih kopnenih plošnjaka koji se neprimjetno skrivaju u ukrasnom bilju i supstratu. Iako jedva vidljivi i naizgled bezopasni, ovi sluzavi organizmi hrane se gujavicama i drugim organizmima u tlu, čime mogu narušiti njegovu strukturu i smanjiti plodnost. Smanjenjem broja gujavica, koje imaju važnu ulogu u prozračivanju tla, odvodnji vode i razgradnji organske tvari, mogu se poremetiti prirodni procesi u tlu i otežati rast biljaka.
Invazivni plošnjaci do sada još nisu opaženi u Hrvatskoj, no zbog njihovog uspješnog širenja po Europi vrlo je vjerojatno da će se uskoro pojaviti i kod nas. Najveći rizik predstavlja trgovinabiljnog materijala, gdje se plošnjaci mogu skrivati u supstratu i uz korijen biljaka.
Invazivni strani plošnjaci – skrivena prijetnja u rasadnicima i tlu
U rasadnicima i trgovinama bilja diljem Europe sve su češći nalazi ovih predatora koji se lako “prošvercaju” u nove zemlje – skriveni u zemlji, pod teglama ili među korijenjem sadnica. U Hrvatsku mogu stići potpuno neprimijećeni, a iako još nisu potvrđeni nalazi u prirodi, rizik njihovog unošenja itekako postoji, posebno u sektorima koji se bave proizvodnjom, uzgojem i/ili prodajom biljnog materijala. Pravodobno prepoznavanje i reakcija ključni su za sprječavanje njihovog širenja.
Najveći negativni utjecaj invazivnih plošnjaka je njihova prehrana: hrane se pretežito gujavicama, ali i drugim organizmima u tlu, a pojedine vrste i kopnenim puževima. Gujavice imaju ključnu ulogu u prozračivanju tla, odvodnji vode i recikliranju hranjivih tvari, pa njihovo smanjenje može narušiti strukturu i plodnost tla, ali i povećati zadržavanje vode i površinsko otjecanje.
Invazivni plošnjaci također love plijen izlučivanjem tvari koje mogu izazvati blagu iritaciju kože pri rukovanju, zbog čega se preporučuje oprez.
Zbog potencijalne štete koju invazivne strane vrste plošnjaka mogu prouzročiti našim ekosustavima i poljoprivredi, izuzetno je važno brzo i učinkovito djelovanje pri eventualnom opažanju. Zato Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije poziva sve građane da se uključe u praćenje prisutnosti ove vrste, a sektor hortikulture i rasadničarstva na pojačani nadzor biljaka koje koriste u uzgoju i prodaji.
Foto: Dave Holland, CC BY-NC 4.0
Ne dirati ih golim rukama i ne rezati!
Stručnjaci upozoravaju na važnost pravilnog postupanja:
“Invazivni plošnjaci se ne smiju dirati golim rukama zbog iritirajuće sluzi, a još je važnije ne rezati ih – mnoge se vrste mogu regenerirati iz svakog dijela tijela.”
Tko se skriva u supstratu?
Ako ih netko pronađe ispod lončanice, vreće supstrata ili na vlažnom tlu, dovoljno je pažljivo ih staviti u zatvorenu vrećicu ili posudu s poklopcem koristeći rukavice, a potom ih usmrtiti solju, alkoholom, octom ili vrućom vodom te staviti u zamrzivač na 48 sati. Nakon toga se odlažu u miješani komunalni otpad, nikako u prirodu ili kompost. I obavezno prijavite nalaz Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Prijavite nalaz – spriječite problem!
Svaki sumnjivi nalaz potrebno je odmah prijaviti Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije putem:
📱 mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj
🌐 web obrasca: https://invazivnevrste.haop.hr/prijava-opazanja
Email: strane.vrste@mzozt.hr
Pravodobna dojava ključna je kako bismo spriječili unos i širenje ovih vrsta!
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
