Sponzorirani prilog

U uzgoju vinove loze najvažniji ograničavajući faktori su bolesti i štetnici. Iako se glavne bolesti pojavljuju nešto ranije u sezoni, napad najvažnijih štetnih kukaca, žutog i pepeljastog grožđanog moljca, može biti jednako opasan za urod vinove loze.

Žuti (Eupoecilia ambiguella) i pepeljasti (Lobesia botrana) grožđani moljac napadaju grožđe u svim našim regijama. Žuti je poznat od davnina. Pepeljasti se grožđani moljac, kao pravi štetnik, počeo javljati tek početkom ovog stoljeća, proširio se svuda i štetnošću je daleko nadmašio žutog grožđanog moljca. Ipak, s obzirom da oba moljca žive na sličan način i nanose sličnu štetu, iz perspektive proizvodnje i zaštite, promatraju se zajedno i uglavnom govorimo o štetama i zaštiti od grožđanih moljaca.

Jačina napada i veličina štete zavisi od meteoroloških prilika. U pojedinim godinama i 50-70% berbe biva uništeno od ovih štetnika. Gusjenice moljaca mogu se naći i u plodovima masline, kupine, maline, ribiza, gloga, itd.

Žuti moljac godišnje ima 2, a pepeljasti uglavnom 3 generacije. No one su uvijek izmiješane, te se u grozdovima od proljeća do jeseni sreću obično gusjenice raznih veličina. Leptiri proljetne generacije počinju se javljati prije cvjatnje i njihov se let produžuje kroz tri, četiri tjedna. Oplođene ženke polažu sitna, ljuskasta, svijetložućkasta jaja na začete grozdiće i njihove drške. Gusjenice se najprije uvlače u cvjetove i izjedaju ih. Poslije cvatnje zapredaju gnijezda obavijajući pređom bobice kojima se hrane.

Učinkovita zaštita od grožđanih moljaca

“Paučina” u grozdovima je prvi jasan znak prisustva štetnika i čitavi dijelovi grozda mogu biti uništeni. Ako naiđe razdoblje kiše, stalne vlage i svježine, oštećena zrna trule, napada ih plijesan. Naročito Botrytis cinerea, i cjelokupna berba može biti za kratko vrijeme uništena. Odrasle gusjenice ujesen traže bolje zaklone. Pretvaraju se u svojim čahuricama u kukuljice i iduće godine daju leptire često. Jedan dio ljetnih gusjenica odlazi na zimovanje

Za suzbijanje grožđanih moljaca, preporuča se pratiti let leptira i polaganje jaja da bi se odredili termini tretiranja. Za učinkovitu zaštitu prvo tretiranje trebalo bi provoditi još u proljeće radi suzbijanja prve generacije moljaca (prije cvatnje) kako bi umanjili opasnost od napada druge (opasnije) generacije. Drugu generaciju koja se pojavljuje upravo krajem lipnja i početkom srpnja suzbijamo prskanjima u fazi rasta bobica, prije zatvaranja grozda.

""

Za suzbijanje grožđanih moljaca, preporuka je koristiti insekticid AVAUNT EC. Novi insekticid koji djeluje kontaktno i digestivno, larvicidno i ovicidno, na sve stadije ličinki i jaja štetnika. Vrlo brzo nakon primjene pripravka mijenja se ponašanje štetnika, te se oni prestaju hraniti i ugibaju.

Primjena i u povrću

AVAUNT EC spada u skupinu karbamata, ali mu je toksikološki profil daleko povoljniji od ostalih insekticida ove skupine. Zato je naročito pogodan za primjenu u integriranoj zaštiti bilja. Zbog načina djelovanja AVAUNT EC je izrazito selektivan i djeluje ciljano na štetnike koji se suzbijaju uz povećanu sigurnost za korisnike.Tretiranje se provodi od vremena odlaganja jaja do početka pojave gusjenica. Novi način djelovanja sprječava pojavu rezistentnosti štetnika i daje bolje rezultate u zaštiti. Zbog povoljnog toksikološkog profila ima naročito široku primjenu i u povrću.

Prethodni članakMoram li ozakoniti ostakljenje balkona?
Sljedeći članakPašteta od tune
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.