Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje su radno intenzivne (bobičasto voće, povrće….) i teško ih je i skupo mehanizirati.

Ljudski rad postaje sve skuplji, a veliki problem poljoprivrede je i to što nije atraktivna grana zapošljavanja, te je uz to potreba za radom sezonska odnosno jako je teško cijelu godinu ostvarivati punu zaposlenost radnika. Zbog toga se, pogotovo u manjim poljoprivrednim gospodarstvima, proizvođači prvenstveno okreću vlastitom radu obitelji, koji u pravilu nije plaćen i nigdje se ne prikazuje niti se uračunava u cijenu koštanja proizvoda.

Jedini službeni podaci koji se mogu dobiti o neplaćenom (pretežno obiteljskom) radu na obiteljskim gospodarstvima dolaze iz sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN = Farm Accountancy Data Network). Ovaj sustav se temelji na knjigovodstvenom prikupljanju podataka (proizvodnih, ekonomskih i financijskih) s reprezentativnog uzorka poljoprivrednih gospodarstava, svrstanih u skupine s obzirom na veličinu, vrstu proizvodnje i regiju. Sustav je obavezan za sve države članice Europske unije, prikupljanje podataka vrše djelatnici Ministarstva poljoprivrede, a prikupljeni podaci se obrađuju i analiziraju te se koriste prilikom kreiranja poljoprivredne politike Republike Hrvatske kao i cijele EU.

Foto: Shutterstock

Koliko se koristi godišnje koristi (neplaćenog) ljudskog rada po gospodarstvu u RH?

Prema FADN tipologiji poljoprivredna gospodarstva se dijele u opće i glavne tipove, te po ekonomskoj veličini gospodarstva. Preuzimanjem podataka o korištenim satima rada možemo vidjeti da se u Republici Hrvatskoj 2021. godine koristilo ukupno 2.824 sata rada po gospodarstvu, od kojeg je 86% bilo neplaćenog (2.430 sati rada). U istom razdoblju najmanji udio neplaćenog rada u svojoj proizvodnji imala je Slovačka (10%), a najveći Slovenija – čak 97%, odnosno Hrvatska se po udjelu neplaćenih sati rada nalazi nešto iznad EU27 prosjeka koji iznosi 70%, uz još pet zemalja koje imaju veći udio neplaćenog rada od nas (Poljska, Malta, Irska, Austrija i Slovenija).

 Korišteni sati rada po gospodarstvu, 2021. godina

Država članica(SE021) Plaćeni sati rada(SE011) Ukupni sati rada(SE016) Neplaćeni sati radaUdio neplaćenog u ukupnom radu
(AT) Austrija290,53.763,813.473,3092%
(BE) Belgija1.132,44.889,393.756,9777%
(BG) Bugarska3.173,75.438,942.265,2542%
(CY) Cipar1.010,53.078,112.067,6367%
(CZ) Češka9.864,512.698,102.833,6322%
(DE) Njemačka1.940,85.001,043.060,2861%
(DK) Danska2.786,84.434,401.647,6037%
(EE) Estonija2.392,83.864,431.471,6638%
(EL) Grčka481,52.476,011.994,5581%
(ES) Španjolska1.600,73.550,021.949,3555%
(FI) Finska831,32.991,282.159,9972%
(FR) Francuska1.155,13.374,592.219,5166%
(HR) Hrvatska394,62.824,122.429,4886%
(HU) Mađarska2.271,23.576,051.304,8236%
(IE) Irska205,62.413,322.207,7791%
(IT) Italija719,13.074,492.355,4177%
(LT) Litva722,23.197,302.475,0877%
(LU) Luxemburg915,03.662,722.747,6875%
(LV) Latvija1.535,63.704,692.169,0759%
(MT) Malta299,33.183,772.884,4991%
(NL) Nizozemska3.312,86.756,143.443,3051%
(PL) Poljska410,23.379,792.969,6288%
(PT) Portugal795,32.769,161.973,8271%
(RO) Rumunjska1.023,13.773,712.750,6173%
(SE) Švedska933,63.221,102.287,4871%
(SI) Slovenija69,32.183,962.114,7097%
(SK) Slovačka14.613,116.164,911.551,8210%
EU271.037,23.487,682.450,5270%
Izvor: https://agridata.ec.europa.eu/extensions/FADNPublicDatabase/FADNPublicDatabase.html

Da bismo detaljnije vidjeli koliko neplaćenih sati rada koristi koji tip gospodarstava u Hrvatskoj napravit ćemo usporedbu po glavnim tipovima i ekonomskoj veličini gospodarstva. Iz sljedeće tablice može se zaključiti da udio neplaćenih sati rada u ukupnom radu pada s povećanjem ekonomske veličine gospodarstva, neovisno o tipu što je i očekivano jer su upravo najmanja gospodarstva najviše ovisna o obiteljskom radu.

Radni sati po pojedinim tipovima gospodarstava u Hrvatskoj

Glavni tipovi gospodarstavaEkonomska veličina(SE021) Plaćeni sati rada(SE011) Ukupni sati rada(SE016) Neplaćeni sati radaUdio neplaćenog u ukupnom radu
(15) Uzgoj žitarica, uljarica i proteinskih usjeva(1) 2 000 – < 8 000 EUR2,41.762,671.760,2499,9%
(2) 8 000 – < 25 000 EUR1,01.817,481.816,4999,9%
(3) 25 000 – < 50 000 EUR163,22.375,642.212,4493,1%
(4) 50 000 – < 100 000 EUR1.100,72.973,821.873,0963,0%
(5) 100 000 – < 500 000 EUR2.323,13.783,091.460,0038,6%
(16) Uzgoj različitih biljnih usjeva na oranicama(2) 8 000 – < 25 000 EUR472,02.703,502.231,5482,5%
(3) 25 000 – < 50 000 EUR1.361,54.059,372.697,8666,5%
(4) 50 000 – < 100 000 EUR1.080,23.242,382.162,2066,7%
(60) Mješoviti usjevi(1) 2 000 – < 8 000 EUR126,62.076,171.949,5993,9%
(2) 8 000 – < 25 000 EUR215,62.854,122.638,5192,4%
(20) Specijalizirana hortikulturna gospodarstva (povrće, cvijeće i ukrasno bilje)(2) 8 000 – < 25 000 EUR421,33.020,492.599,1586,1%
(35) Vinogradarstvo i vinarstvo(1) 2 000 – < 8 000 EUR250,62.338,522.087,9589,3%
(2) 8 000 – < 25 000 EUR745,73.987,623.241,9081,3%
(36) Voćarstvo(1) 2 000 – < 8 000 EUR363,52.250,721.887,2683,9%
(2) 8 000 – < 25 000 EUR1.010,32.623,221.612,8961,5%
(37) Maslinarstvo(1) 2 000 – < 8 000 EUR101,72.176,762.075,0595,3%
(2) 8 000 – < 25 000 EUR1.176,93.857,332.680,4469,5%
(45) Mliječno govedarstvo(2) 8 000 – < 25 000 EUR265,03.592,213.327,2592,6%
(3) 25 000 – < 50 000 EUR317,33.879,733.562,4591,8%
(4) 50 000 – < 100 000 EUR722,74.003,523.280,7981,9%
(5) 100 000 – < 500 000 EUR2.639,85.446,302.806,4851,5%
(48) Ovce i koze(1) 2 000 – < 8 000 EUR0,02.740,752.740,75100,0%
(2) 8 000 – < 25 000 EUR129,63.209,143.079,5096,0%
(3) 25 000 – < 50 000 EUR509,33.710,763.201,4486,3%
(4) 50 000 – < 100 000 EUR1.439,94.829,463.389,5870,2%
(50) Svinjogojstvo i peradarstvo(5) 100 000 – < 500 000 EUR3.019,34.888,821.869,5238,2%
(70) Mješovito stočarstvo(2) 8 000 – < 25 000 EUR0,03.200,003.200,00100,0%
(80) Biljna proizvodnja i stočarstvo kombinirano(1) 2 000 – < 8 000 EUR36,02.207,622.171,6098,4%
(2) 8 000 – < 25 000 EUR77,12.892,812.815,6997,3%
(3) 25 000 – < 50 000 EUR442,03.330,252.888,2286,7%
(4) 50 000 – < 100 000 EUR289,33.154,672.865,3390,8%
Izvor: https://agridata.ec.europa.eu/extensions/FADNPublicDatabase/FADNPublicDatabase.html
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna bruto plaća po satu rada u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, lovstvu i uslužnim djelatnostima povezanima sa njima iznosila je 2023. godine 7,19 EUR-a, te je primjenom te cijene na gore navedene sate rada moguće zaključiti da u ovisnosti o tipu i ekonomskoj veličini naša gospodarstva prosječno ne prikazuju troškove rada u iznosu od prosječno 18.310 EUR-a godišnje, a koji bi im direktno povećali cijenu koštanja proizvoda da ih prikazuju.

Da bismo jasnije prikazali što bi se dogodilo da gospodarstva u kalkulacije cijene koštanja uvrštavaju i neplaćene radne sate izrazit ćemo trošak neplaćenih sati rada množenjem sati i bruto cijene sata rada iz 2023. godine.

Glavni tipovi gospodarstavaEkonomska veličina(SE016) Neplaćeni sati radaCijena sata rada, EURTrošak neplaćenog rada, EUR/godinu
(15) Uzgoj žitarica, uljarica i proteinskih usjeva(1) 2 000 – < 8 000 EUR1.760,247,1912.656
(2) 8 000 – < 25 000 EUR1.816,497,1913.061
(3) 25 000 – < 50 000 EUR2.212,447,1915.907
(4) 50 000 – < 100 000 EUR1.873,097,1913.468
(5) 100 000 – < 500 000 EUR1.460,007,1910.497
(16) Uzgoj različitih biljnih usjeva na oranicama(2) 8 000 – < 25 000 EUR2.231,547,1916.045
(3) 25 000 – < 50 000 EUR2.697,867,1919.398
(4) 50 000 – < 100 000 EUR2.162,207,1915.546
(60) Mješoviti usjevi(1) 2 000 – < 8 000 EUR1.949,597,1914.018
(2) 8 000 – < 25 000 EUR2.638,517,1918.971
(20) Specijalizirana hortikulturna gospodarstva (povrće, cvijeće i ukrasno bilje)(2) 8 000 – < 25 000 EUR2.599,157,1918.688
(35) Vinogradarstvo i vinarstvo(1) 2 000 – < 8 000 EUR2.087,957,1915.012
(2) 8 000 – < 25 000 EUR3.241,907,1923.309
(36) Voćarstvo(1) 2 000 – < 8 000 EUR1.887,267,1913.569
(2) 8 000 – < 25 000 EUR1.612,897,1911.597
(37) Maslinarstvo(1) 2 000 – < 8 000 EUR2.075,057,1914.920
(2) 8 000 – < 25 000 EUR2.680,447,1919.272
(45) Mliječno govedarstvo(2) 8 000 – < 25 000 EUR3.327,257,1923.923
(3) 25 000 – < 50 000 EUR3.562,457,1925.614
(4) 50 000 – < 100 000 EUR3.280,797,1923.589
(5) 100 000 – < 500 000 EUR2.806,487,1920.179
(48) Ovce i koze(1) 2 000 – < 8 000 EUR2.740,757,1919.706
(2) 8 000 – < 25 000 EUR3.079,507,1922.142
(3) 25 000 – < 50 000 EUR3.201,447,1923.018
(4) 50 000 – < 100 000 EUR3.389,587,1924.371
(50) Svinjogojstvo i peradarstvo(5) 100 000 – < 500 000 EUR1.869,527,1913.442
(70) Mješovito stočarstvo(2) 8 000 – < 25 000 EUR3.200,007,1923.008
(80) Biljna proizvodnja i stočarstvo kombinirano(1) 2 000 – < 8 000 EUR2.171,607,1915.614
(2) 8 000 – < 25 000 EUR2.815,697,1920.245
(3) 25 000 – < 50 000 EUR2.888,227,1920.766
(4) 50 000 – < 100 000 EUR2.865,337,1920.602
Visok udio neplaćenog rada nije samo posebnost hrvatske proizvodnje, već općenito poljoprivredne proizvodnje bilo gdje u svijetu. Vidimo da se radi o značajnom trošku koji se ne iskazuje, i koji bi dodatno povećao cijenu koštanja proizvoda i posljedično prodajnu cijenu. Stoga je jako teško takav trošak ekonomski valorizirati, osim ako se pokuša direktno osvijestiti potrošače, koji su iznimno osjetljivi na porast cijena poljoprivrednih proizvoda i hrane i učiniti ih osjetljivim na izniman rad koji se ulaže u proizvodnju.
Foto: Shutterstock
Prethodni članakZapošljavanje na privremenim i povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi u tekućoj godini
Sljedeći članakKoliko potrošači cijene rad poljoprivrednika?
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.