Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje su radno intenzivne (bobičasto voće, povrće….) i teško ih je i skupo mehanizirati.
Ljudski rad postaje sve skuplji, a veliki problem poljoprivrede je i to što nije atraktivna grana zapošljavanja, te je uz to potreba za radom sezonska odnosno jako je teško cijelu godinu ostvarivati punu zaposlenost radnika. Zbog toga se, pogotovo u manjim poljoprivrednim gospodarstvima, proizvođači prvenstveno okreću vlastitom radu obitelji, koji u pravilu nije plaćen i nigdje se ne prikazuje niti se uračunava u cijenu koštanja proizvoda.
Jedini službeni podaci koji se mogu dobiti o neplaćenom (pretežno obiteljskom) radu na obiteljskim gospodarstvima dolaze iz sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN = Farm Accountancy Data Network). Ovaj sustav se temelji na knjigovodstvenom prikupljanju podataka (proizvodnih, ekonomskih i financijskih) s reprezentativnog uzorka poljoprivrednih gospodarstava, svrstanih u skupine s obzirom na veličinu, vrstu proizvodnje i regiju. Sustav je obavezan za sve države članice Europske unije, prikupljanje podataka vrše djelatnici Ministarstva poljoprivrede, a prikupljeni podaci se obrađuju i analiziraju te se koriste prilikom kreiranja poljoprivredne politike Republike Hrvatske kao i cijele EU.
Koliko se koristi godišnje koristi (neplaćenog) ljudskog rada po gospodarstvu u RH?
Prema FADN tipologiji poljoprivredna gospodarstva se dijele u opće i glavne tipove, te po ekonomskoj veličini gospodarstva. Preuzimanjem podataka o korištenim satima rada možemo vidjeti da se u Republici Hrvatskoj 2021. godine koristilo ukupno 2.824 sata rada po gospodarstvu, od kojeg je 86% bilo neplaćenog (2.430 sati rada). U istom razdoblju najmanji udio neplaćenog rada u svojoj proizvodnji imala je Slovačka (10%), a najveći Slovenija – čak 97%, odnosno Hrvatska se po udjelu neplaćenih sati rada nalazi nešto iznad EU27 prosjeka koji iznosi 70%, uz još pet zemalja koje imaju veći udio neplaćenog rada od nas (Poljska, Malta, Irska, Austrija i Slovenija).
Korišteni sati rada po gospodarstvu, 2021. godinaDržava članica (SE021) Plaćeni sati rada (SE011) Ukupni sati rada (SE016) Neplaćeni sati rada Udio neplaćenog u ukupnom radu (AT) Austrija 290,5 3.763,81 3.473,30 92% (BE) Belgija 1.132,4 4.889,39 3.756,97 77% (BG) Bugarska 3.173,7 5.438,94 2.265,25 42% (CY) Cipar 1.010,5 3.078,11 2.067,63 67% (CZ) Češka 9.864,5 12.698,10 2.833,63 22% (DE) Njemačka 1.940,8 5.001,04 3.060,28 61% (DK) Danska 2.786,8 4.434,40 1.647,60 37% (EE) Estonija 2.392,8 3.864,43 1.471,66 38% (EL) Grčka 481,5 2.476,01 1.994,55 81% (ES) Španjolska 1.600,7 3.550,02 1.949,35 55% (FI) Finska 831,3 2.991,28 2.159,99 72% (FR) Francuska 1.155,1 3.374,59 2.219,51 66% (HR) Hrvatska 394,6 2.824,12 2.429,48 86% (HU) Mađarska 2.271,2 3.576,05 1.304,82 36% (IE) Irska 205,6 2.413,32 2.207,77 91% (IT) Italija 719,1 3.074,49 2.355,41 77% (LT) Litva 722,2 3.197,30 2.475,08 77% (LU) Luxemburg 915,0 3.662,72 2.747,68 75% (LV) Latvija 1.535,6 3.704,69 2.169,07 59% (MT) Malta 299,3 3.183,77 2.884,49 91% (NL) Nizozemska 3.312,8 6.756,14 3.443,30 51% (PL) Poljska 410,2 3.379,79 2.969,62 88% (PT) Portugal 795,3 2.769,16 1.973,82 71% (RO) Rumunjska 1.023,1 3.773,71 2.750,61 73% (SE) Švedska 933,6 3.221,10 2.287,48 71% (SI) Slovenija 69,3 2.183,96 2.114,70 97% (SK) Slovačka 14.613,1 16.164,91 1.551,82 10% EU27 1.037,2 3.487,68 2.450,52 70%
Da bismo detaljnije vidjeli koliko neplaćenih sati rada koristi koji tip gospodarstava u Hrvatskoj napravit ćemo usporedbu po glavnim tipovima i ekonomskoj veličini gospodarstva. Iz sljedeće tablice može se zaključiti da udio neplaćenih sati rada u ukupnom radu pada s povećanjem ekonomske veličine gospodarstva, neovisno o tipu što je i očekivano jer su upravo najmanja gospodarstva najviše ovisna o obiteljskom radu.
Radni sati po pojedinim tipovima gospodarstava u Hrvatskoj
Glavni tipovi gospodarstava | Ekonomska veličina | (SE021) Plaćeni sati rada | (SE011) Ukupni sati rada | (SE016) Neplaćeni sati rada | Udio neplaćenog u ukupnom radu |
(15) Uzgoj žitarica, uljarica i proteinskih usjeva | (1) 2 000 – < 8 000 EUR | 2,4 | 1.762,67 | 1.760,24 | 99,9% |
(2) 8 000 – < 25 000 EUR | 1,0 | 1.817,48 | 1.816,49 | 99,9% | |
(3) 25 000 – < 50 000 EUR | 163,2 | 2.375,64 | 2.212,44 | 93,1% | |
(4) 50 000 – < 100 000 EUR | 1.100,7 | 2.973,82 | 1.873,09 | 63,0% | |
(5) 100 000 – < 500 000 EUR | 2.323,1 | 3.783,09 | 1.460,00 | 38,6% | |
(16) Uzgoj različitih biljnih usjeva na oranicama | (2) 8 000 – < 25 000 EUR | 472,0 | 2.703,50 | 2.231,54 | 82,5% |
(3) 25 000 – < 50 000 EUR | 1.361,5 | 4.059,37 | 2.697,86 | 66,5% | |
(4) 50 000 – < 100 000 EUR | 1.080,2 | 3.242,38 | 2.162,20 | 66,7% | |
(60) Mješoviti usjevi | (1) 2 000 – < 8 000 EUR | 126,6 | 2.076,17 | 1.949,59 | 93,9% |
(2) 8 000 – < 25 000 EUR | 215,6 | 2.854,12 | 2.638,51 | 92,4% | |
(20) Specijalizirana hortikulturna gospodarstva (povrće, cvijeće i ukrasno bilje) | (2) 8 000 – < 25 000 EUR | 421,3 | 3.020,49 | 2.599,15 | 86,1% |
(35) Vinogradarstvo i vinarstvo | (1) 2 000 – < 8 000 EUR | 250,6 | 2.338,52 | 2.087,95 | 89,3% |
(2) 8 000 – < 25 000 EUR | 745,7 | 3.987,62 | 3.241,90 | 81,3% | |
(36) Voćarstvo | (1) 2 000 – < 8 000 EUR | 363,5 | 2.250,72 | 1.887,26 | 83,9% |
(2) 8 000 – < 25 000 EUR | 1.010,3 | 2.623,22 | 1.612,89 | 61,5% | |
(37) Maslinarstvo | (1) 2 000 – < 8 000 EUR | 101,7 | 2.176,76 | 2.075,05 | 95,3% |
(2) 8 000 – < 25 000 EUR | 1.176,9 | 3.857,33 | 2.680,44 | 69,5% | |
(45) Mliječno govedarstvo | (2) 8 000 – < 25 000 EUR | 265,0 | 3.592,21 | 3.327,25 | 92,6% |
(3) 25 000 – < 50 000 EUR | 317,3 | 3.879,73 | 3.562,45 | 91,8% | |
(4) 50 000 – < 100 000 EUR | 722,7 | 4.003,52 | 3.280,79 | 81,9% | |
(5) 100 000 – < 500 000 EUR | 2.639,8 | 5.446,30 | 2.806,48 | 51,5% | |
(48) Ovce i koze | (1) 2 000 – < 8 000 EUR | 0,0 | 2.740,75 | 2.740,75 | 100,0% |
(2) 8 000 – < 25 000 EUR | 129,6 | 3.209,14 | 3.079,50 | 96,0% | |
(3) 25 000 – < 50 000 EUR | 509,3 | 3.710,76 | 3.201,44 | 86,3% | |
(4) 50 000 – < 100 000 EUR | 1.439,9 | 4.829,46 | 3.389,58 | 70,2% | |
(50) Svinjogojstvo i peradarstvo | (5) 100 000 – < 500 000 EUR | 3.019,3 | 4.888,82 | 1.869,52 | 38,2% |
(70) Mješovito stočarstvo | (2) 8 000 – < 25 000 EUR | 0,0 | 3.200,00 | 3.200,00 | 100,0% |
(80) Biljna proizvodnja i stočarstvo kombinirano | (1) 2 000 – < 8 000 EUR | 36,0 | 2.207,62 | 2.171,60 | 98,4% |
(2) 8 000 – < 25 000 EUR | 77,1 | 2.892,81 | 2.815,69 | 97,3% | |
(3) 25 000 – < 50 000 EUR | 442,0 | 3.330,25 | 2.888,22 | 86,7% | |
(4) 50 000 – < 100 000 EUR | 289,3 | 3.154,67 | 2.865,33 | 90,8% |
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna bruto plaća po satu rada u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, lovstvu i uslužnim djelatnostima povezanima sa njima iznosila je 2023. godine 7,19 EUR-a, te je primjenom te cijene na gore navedene sate rada moguće zaključiti da u ovisnosti o tipu i ekonomskoj veličini naša gospodarstva prosječno ne prikazuju troškove rada u iznosu od prosječno 18.310 EUR-a godišnje, a koji bi im direktno povećali cijenu koštanja proizvoda da ih prikazuju.
Da bismo jasnije prikazali što bi se dogodilo da gospodarstva u kalkulacije cijene koštanja uvrštavaju i neplaćene radne sate izrazit ćemo trošak neplaćenih sati rada množenjem sati i bruto cijene sata rada iz 2023. godine.Glavni tipovi gospodarstava Ekonomska veličina (SE016) Neplaćeni sati rada Cijena sata rada, EUR Trošak neplaćenog rada, EUR/godinu (15) Uzgoj žitarica, uljarica i proteinskih usjeva (1) 2 000 – < 8 000 EUR 1.760,24 7,19 12.656 (2) 8 000 – < 25 000 EUR 1.816,49 7,19 13.061 (3) 25 000 – < 50 000 EUR 2.212,44 7,19 15.907 (4) 50 000 – < 100 000 EUR 1.873,09 7,19 13.468 (5) 100 000 – < 500 000 EUR 1.460,00 7,19 10.497 (16) Uzgoj različitih biljnih usjeva na oranicama (2) 8 000 – < 25 000 EUR 2.231,54 7,19 16.045 (3) 25 000 – < 50 000 EUR 2.697,86 7,19 19.398 (4) 50 000 – < 100 000 EUR 2.162,20 7,19 15.546 (60) Mješoviti usjevi (1) 2 000 – < 8 000 EUR 1.949,59 7,19 14.018 (2) 8 000 – < 25 000 EUR 2.638,51 7,19 18.971 (20) Specijalizirana hortikulturna gospodarstva (povrće, cvijeće i ukrasno bilje) (2) 8 000 – < 25 000 EUR 2.599,15 7,19 18.688 (35) Vinogradarstvo i vinarstvo (1) 2 000 – < 8 000 EUR 2.087,95 7,19 15.012 (2) 8 000 – < 25 000 EUR 3.241,90 7,19 23.309 (36) Voćarstvo (1) 2 000 – < 8 000 EUR 1.887,26 7,19 13.569 (2) 8 000 – < 25 000 EUR 1.612,89 7,19 11.597 (37) Maslinarstvo (1) 2 000 – < 8 000 EUR 2.075,05 7,19 14.920 (2) 8 000 – < 25 000 EUR 2.680,44 7,19 19.272 (45) Mliječno govedarstvo (2) 8 000 – < 25 000 EUR 3.327,25 7,19 23.923 (3) 25 000 – < 50 000 EUR 3.562,45 7,19 25.614 (4) 50 000 – < 100 000 EUR 3.280,79 7,19 23.589 (5) 100 000 – < 500 000 EUR 2.806,48 7,19 20.179 (48) Ovce i koze (1) 2 000 – < 8 000 EUR 2.740,75 7,19 19.706 (2) 8 000 – < 25 000 EUR 3.079,50 7,19 22.142 (3) 25 000 – < 50 000 EUR 3.201,44 7,19 23.018 (4) 50 000 – < 100 000 EUR 3.389,58 7,19 24.371 (50) Svinjogojstvo i peradarstvo (5) 100 000 – < 500 000 EUR 1.869,52 7,19 13.442 (70) Mješovito stočarstvo (2) 8 000 – < 25 000 EUR 3.200,00 7,19 23.008 (80) Biljna proizvodnja i stočarstvo kombinirano (1) 2 000 – < 8 000 EUR 2.171,60 7,19 15.614 (2) 8 000 – < 25 000 EUR 2.815,69 7,19 20.245 (3) 25 000 – < 50 000 EUR 2.888,22 7,19 20.766 (4) 50 000 – < 100 000 EUR 2.865,33 7,19 20.602