Kako ukalkulirati vlastiti rad na OPG-u u maloprodajnu cijenu proizvoda?

Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje su radno intenzivne (bobičasto voće, povrće….) i teško ih je i skupo mehanizirati.

Ljudski rad postaje sve skuplji, a veliki problem poljoprivrede je i to što nije atraktivna grana zapošljavanja, te je uz to potreba za radom sezonska odnosno jako je teško cijelu godinu ostvarivati punu zaposlenost radnika. Zbog toga se, pogotovo u manjim poljoprivrednim gospodarstvima, proizvođači prvenstveno okreću vlastitom radu obitelji, koji u pravilu nije plaćen i nigdje se ne prikazuje niti se uračunava u cijenu koštanja proizvoda.

Jedini službeni podaci koji se mogu dobiti o neplaćenom (pretežno obiteljskom) radu na obiteljskim gospodarstvima dolaze iz sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN = Farm Accountancy Data Network). Ovaj sustav se temelji na knjigovodstvenom prikupljanju podataka (proizvodnih, ekonomskih i financijskih) s reprezentativnog uzorka poljoprivrednih gospodarstava, svrstanih u skupine s obzirom na veličinu, vrstu proizvodnje i regiju. Sustav je obavezan za sve države članice Europske unije, prikupljanje podataka vrše djelatnici Ministarstva poljoprivrede, a prikupljeni podaci se obrađuju i analiziraju te se koriste prilikom kreiranja poljoprivredne politike Republike Hrvatske kao i cijele EU.

Koliko se koristi godišnje koristi (neplaćenog) ljudskog rada po gospodarstvu u RH?

Prema FADN tipologiji poljoprivredna gospodarstva se dijele u opće i glavne tipove, te po ekonomskoj veličini gospodarstva. Preuzimanjem podataka o korištenim satima rada možemo vidjeti da se u Republici Hrvatskoj 2021. godine koristilo ukupno 2.824 sata rada po gospodarstvu, od kojeg je 86% bilo neplaćenog (2.430 sati rada). U istom razdoblju najmanji udio neplaćenog rada u svojoj proizvodnji imala je Slovačka (10%), a najveći Slovenija – čak 97%, odnosno Hrvatska se po udjelu neplaćenih sati rada nalazi nešto iznad EU27 prosjeka koji iznosi 70%, uz još pet zemalja koje imaju veći udio neplaćenog rada od nas (Poljska, Malta, Irska, Austrija i Slovenija).

 Korišteni sati rada po gospodarstvu, 2021. godina

Da bismo detaljnije vidjeli koliko neplaćenih sati rada koristi koji tip gospodarstava u Hrvatskoj napravit ćemo usporedbu po glavnim tipovima i ekonomskoj veličini gospodarstva. Iz sljedeće tablice može se zaključiti da udio neplaćenih sati rada u ukupnom radu pada s povećanjem ekonomske veličine gospodarstva, neovisno o tipu što je i očekivano jer su upravo najmanja gospodarstva najviše ovisna o obiteljskom radu.

Radni sati po pojedinim tipovima gospodarstava u Hrvatskoj

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku prosječna bruto plaća po satu rada u biljnoj i stočarskoj proizvodnji, lovstvu i uslužnim djelatnostima povezanima sa njima iznosila je 2023. godine 7,19 EUR-a, te je primjenom te cijene na gore navedene sate rada moguće zaključiti da u ovisnosti o tipu i ekonomskoj veličini naša gospodarstva prosječno ne prikazuju troškove rada u iznosu od prosječno 18.310 EUR-a godišnje, a koji bi im direktno povećali cijenu koštanja proizvoda da ih prikazuju.

Da bismo jasnije prikazali što bi se dogodilo da gospodarstva u kalkulacije cijene koštanja uvrštavaju i neplaćene radne sate izrazit ćemo trošak neplaćenih sati rada množenjem sati i bruto cijene sata rada iz 2023. godine.

Visok udio neplaćenog rada nije samo posebnost hrvatske proizvodnje, već općenito poljoprivredne proizvodnje bilo gdje u svijetu. Vidimo da se radi o značajnom trošku koji se ne iskazuje, i koji bi dodatno povećao cijenu koštanja proizvoda i posljedično prodajnu cijenu. Stoga je jako teško takav trošak ekonomski valorizirati, osim ako se pokuša direktno osvijestiti potrošače, koji su iznimno osjetljivi na porast cijena poljoprivrednih proizvoda i hrane i učiniti ih osjetljivim na izniman rad koji se ulaže u proizvodnju.